Connect with us

In Metropola

ZAGREB Održana kampanja ‘Dan crvenih haljina’

Objavljeno

/

Sedam žena u crvenim i crnim odjevnim kombinacijama pozira ispred velikog crvenog plakata s natpisom "Dan crvenih haljina" na javnom trgu, nasmijane i pozdravljaju kameru.
Foto: Klaudija Klanjčić

Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija

Poslušaj članak

U organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog neurološkog društva i Hrvatskog drtuštva za spolne razlike u neurološkim bolestima, a u suorganizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’, na zagrebačkom Trgu Petra Preradovića, u srijedu, 5. veljače 2025., u vremenu od 11 do 14 sati, održana je sedma po redu javnozdravstvena akcija ‘Dan crvenih haljina’, s ciljem edukacije građanstva o prevenciji, simptomima i liječenju moždanog udara.

U tu svrhu postavljene su tri pagode Hrvatskog Crvenog križa, gdje su građani mogli besplatno izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak, uz savjete stručnjaka iz neurologije, koji su na pitanja o moždanim udarima upućivali na doktore opće prakse za podizanje uputnica i dolaska potom u bolnice po izboru. Odaziv je bio velik, a osim starije populacije odazvale su se i mlade osobe.

Dijeljeni su leci, a posebno je naznačeno da se u slučaju prepoznavanja simptoma, kao što su otežani govor, nemogućnost podizanja ruku, oduzetost tijela ili lica, treba pozvati hitna pomoć na 194 ili 112, jer moždani udar je hitno stanje i minute su vrlo važne.

Rizični čimbenici za moždani udar su prekomjerna tjelesna težina, pušenje, tjelesna neaktivnost i neadekvatna prehrana, a bolesti čijim se pravovremenim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti rizik od moždanog udara su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest.

Marija Hribar iz Luga Samoborskog iznijela je svoje iskustvo s moždanim udarom, koji je doživjela na poslu prije devet godina.

– Prvi simptomi bili su zbog živciranja, tlak je porastao i počeo oduzimati lijevu stranu. U roku od nekih deset minuta uspjela sam doći do svojeg liječnika opće prakse, koji mi je dao lijekove i spasio do dolaska hitne pomoći, koja me je potom iz Samobora odvela do Vinogradske bolnice u Zagrebu. Kada sam došla do liječnika, tlak je bio 280 s 220, došlo je do puknuća krvne žilice u mozgu i nastala je aneurizma, a do Vinogradske se tlak normalizirao, ali sam postala potpuno nepokretna i morala sam ostati na liječenju devet dana. Potom je uslijedila rehabilitacija, a ja sam prohodala nakon 40 dana nepokretnosti. Sama vježbam kod kuće, jer nemam pravo na rehabilitacije. Fizikalna terapija u kući je također uskraćena nakon nekoliko godina. Ostala je oduzetost lijeve strane tijela.

Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija.

Skupina žena u crvenim kaputima stoji ispred štandova Hrvatskog crvenog križa na Cvjetnom trgu u Zagrebu, promovirajući kampanju za borbu protiv moždanog udara kod žena.

Kao što smo već prethodno objavili, ova se akcija redovito održava diljem Europe i SAD-a, izazivajući interes stručnjaka i javnosti. Kampanja ističe specifičnosti moždanog udara u žena, teškoće u njegovoj prevenciji i liječenju te često zanemarivanje ove ozbiljne bolesti u ženskoj populaciji. Ciljevi kampanje su podizanje svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena, ukazivanje na opasne posljedice zanemarivanja simptoma te promicanje promjene načina života radi prevencije moždanog udara.

Drugi slučaj preživjelog moždanog udara podijelila je Željka Leljak Gracin iz Zagreba.

– Imala sam moždani udar 2. prosinca 2021. godine. Znala sam prepoznati znakove jer sam nažalost čula za jedan slučaj koji je završio smrću jedne mlade osobe od 28 godina. Meni je pozlilo u tramvaju, na putu do posla. Znači, nikakav stres nije bio u tom trenutku. Znala sam da se radi o moždanom udaru i da je potrebno što prije potražiti liječničku pomoć. Pomislila sam da se možda radi i o gladi pa sam ušla u pekarnicu, ali nisam mogla više ništa reći, međutim sam nekako uspjela pokazati. Otišla sam u ured u neposrednoj blizini, ali više nisam osjećala lijevu stranu i nisam više mogla govoriti, a kada mi je kolegica donijela vode, ista mi se slijevala niz lice. Nakon pola sata počeo se vraćati osjećaj, ali sam znala da se moram javiti na hitnu pomoć, što sam i učinila. Tamo su moždani udar okarakterizirali kao blaži, međutim u bolnici sam morala ostati 13 dana, jer su htjeli otkriti uzrok. Tada sam imala 45 godina, a spomenula sam liječnicima da sam imala prije 20 ili 25 godina sličnu epizodu na studiju, međutim tada je nitko nije znao prepoznati. Meni je spasilo život to što sam bila jako dobro informirana o toj bolesti.

Prema statističkim podacima, jedna od pet žena dobiti će moždani udar. Naime, svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke, dok će jedna od tri žene umrijeti od moždanog ili srčanog udara.

Završna svečanost javnozdravstveno-edukativne kampanje ‘Dan crvenih haljina 2025.’ održat će se u petak, 7. veljače 2025. godine, s početkom u 19:30 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu, Ulica Radoslava Cimermana 88. Zvijezde večeri bit će žene koje su preboljele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, a čija će iskustva biti prezentirana u kratkim dokumentarnim filmovima.

Pokrovitelji kampanje su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Gradonačelnik Zagreba.

Podupiratelji su Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb i Gradska ljekarna Zagreb.

In Metropola

GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici Grada Zagreba na konferenciji za medije, uz govornicu i prevoditeljicu na znakovni jezik.
Foto: In Portal

Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine

Poslušaj članak

Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.

To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.

Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.   

Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.

Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.

Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.

Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.

– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.

Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
 

Nastavite čitati

In Metropola

GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Publika prati izlaganje o mentalnom zdravlju na konferenciji u ispunjenoj dvorani.
Foto: In Portal

Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec

Poslušaj članak

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.

Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.

Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.

– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.

Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.  

Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.

Nastavite čitati

In Metropola

SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb

Objavljeno

/

Napisao/la:

Govornik se obraća okupljenima na otvorenju obnovljene prometnice, uz predstavnike Grada Zagreba.
Foto: In Portal

Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet

Poslušaj članak

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.

Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su  građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.

Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.

Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.

Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu