Premda je aktualnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću nedostajalo vrlo malo za pobjedu u prvom krugu, Hrvatsku ipak čeka drugi krug izbora za predsjednika, za dva tjedna, u nedjelju, 12. siječnja
Poslušaj članak
Iako su izlazne ankete koje su provedene među biračima po izlasku s biračkog mjesta Milanoviću davale 51,48 i 50,73 posto glasova i time predviđale da će već u prvom krugu osvojiti novi predsjednički mandat, ispalo je da su njegov rezultat precijenile za oko dva posto, tako da će na kraju ipak biti drugog kruga.
Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), aktualni predsjednik i kandidat SDP-a i partnera Zoran Milanović osvojio je 49,09 posto glasova.
Njegov glavni protukandidat Dragan Primorac (HDZ i partneri) osvojio je 19,35 posto glasova pa će se s njim sučeliti u drugom krugu. Od ostalih šest kandidata, svi su imali ispod 10 posto glasova.
Pri tome je razlika od oko 30 posto između dva kandidata koja ulaze u drugi krug najveća u povijesti Hrvatske.
Također, Milanović je sada u prvome krugu osvojio 792.106 glasova, što je daleko više od broja glasova s kojima je ušao u drugi krug 2019. godine – 562.783.
Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.
Od 1992. godine, kada su održani prvi neposredni predsjednički izbori, za predsjednika Hrvatske bili su birani Franjo Tuđman (1992. i 1997. godine), Stipe Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.).
Tuđman je zapravo tri puta biran za predsjednika: prvi put za predsjednika Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske u Saboru nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima 1990., a onda još dvaput na neposrednim izborima, 1992. i 1997. Oba puta pobijedio je u prvom krugu.
Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova.
Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao sa 61,41 posto glasova i time pobijedio Zdravka Tomca i Vladimira Gotovca.
Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu, a 2005. osvojio je reizbor kada je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor.
Sljedeći predsjednik postao je Ivo Josipović 2009. godine kada je u drugom krugu pobijedio Milana Bandića.
Josipović prvi nije osvojio novi mandat 2014. godine nakon što ga je u drugom krugu pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović, a koja je time postala i prva hrvatska predsjednica.
Ni ona nije osvojila novi mandat jer ju je Milanović pobijedio u drugome krugu 2020. godine, a kojega sada ponovno čeka borba u drugom krugu.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.
Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.
Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.
Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).
S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.
Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.
Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.
Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).
Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu
Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).
Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.
Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.
Riječ je o dugogodišnjem bazalnom inzulinu koji koriste brojne osobe sa šećernom bolešću, uključujući djecu i odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 i tipa 2
Prema službenim podacima HALMED-a, inzulin Levemir tvrtke Novo Nordisk od 1. rujna 2026. godine više neće biti dostupan u Republici Hrvatskoj.
Riječ je o dugogodišnjem bazalnom inzulinu koji koriste brojne osobe sa šećernom bolešću, uključujući djecu i odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 i tipa 2.
Za osobe s dijabetesom koje koriste Levemir je važna poruka da ne paničare niti samostalno mijenjaju terapiju. Ključno je da na vrijeme razgovaraju sa svojim dijabetologom o mogućim zamjenama i planu prelaska na drugi bazalni inzulin.
Svaka promjena bazalnog inzulina zahtijeva individualnu prilagodbu terapije i pojačan oprez, posebno kod osjetljivih skupina pacijenata.
Zbog sve izraženijih problema s dostupnošću različitih lijekova, a time i inzulina u Hrvatskoj i svijetu, portal NaInzulinu.com naglašava da preostali inzulini moraju biti potpuno dostupni svim osobama s dijabetesom, bez ikakve doplate HZZO-u. Riječ je o lijeku o kojem izravno ovisi život pacijenata, a ne o terapiji koja smije postati financijski teret za oboljele.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana