Misija ove tvrtke je stvaranje novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom pod motom ‘Mi možemo’, jer su ovdje osobe s invaliditetom educirane za rad s tiskarskim strojevima koji nisu jednostavni
‘Naša misija je voditi transformaciju tiskarske industrije prema većoj društvenoj odgovornosti’, stoji na web stranici zagrebačke atelier tiskare Macan. Osim vrhunskoj kvaliteti usluga i proizvoda predani su ‘inkluzivnosti i postavljanju temelja za svijet tiskanja otvoren za sve’, kažu.
Zbog toga ova tiskara od 2021. ima status integrativne radionice i zapošljava sedam osoba s invaliditetom od ukupno 12 radnika.
Anja Macan, voditeljica Odjela marketinga, govori nam o njihovoj politici zapošljavanja.
– U tiskari zapošljavamo osobe s različitim tipovima invaliditeta i kod zapošljavanja ne gledamo o kojem se invaliditetu radi, jedino pazimo na neke logične situacije, na primjer, ne možemo zaposliti slijepu osobu na tiskarskom stroju na kojemu se mora raditi vizualna kontrola kvalitete, ali slijepa osoba može raditi na uredskom poslu.
Ističe da u tiskari preko 60 posto žena radi na rukovoditeljskim pozicijama.
– Ponosni smo na to, pogotovo jer je tiskarska industrija generalno promovirana kao muška industrija. Osim zapošljavanjem osoba s invaliditetom, i na taj način nastojimo provoditi društvenu odgovornost. Također, direktor i osnivač Božidar Macan je osoba s invaliditetom, no moram istaknuti da ni u Hrvatskoj, a ni u Europi ne postoji push za osobe s invaliditetom kao poduzetnike. Vlada percepcija da mogu biti samo zaposlenici, a ne i poslodavci.
Misija ove tvrtke je stvaranje novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom pod motom ‘Mi možemo’, jer su ovdje osobe s invaliditetom educirane za rad s tiskarskim strojevima koji nisu jednostavni.
– Mi se bavimo kompleksnim tiskom i luksuznim tehnologijama tiska, uvijek ima dosta parametara i faktora koji se mijenjaju od naloga do naloga, ali to nam nije prepreka, nego smo izrazito ponosni što naši zaposlenici gaje želju za napretkom, za učenjem i što uvijek dižemo kvalitetu na novi nivo. Bitno nam je pokazati da osobe s invaliditetom mogu raditi i na složenim radnim mjestima. Često nailazimo na percepciju da to mogu biti samo jednostavni radni zadaci i da je bitno da rade, nije bitno na kakvom radnom mjestu. Treba se maknuti od takve percepcije. Mi želimo pokazati da osobe s invaliditetom mogu raditi na poslovima za visoko educirane ljude, na složenim radnim mjestima – rekla nam je.
Tiskara Macan primarno se bavi luksuznim tiskom za što koristi tehnologije poput foliotiska, slijepog tiska, UV tiska, laserskog rezanja i drugih, a jedina je tiskara u regiji koja koristi tzv. edge printing, odnosno tisak u bojama na rubovima knjiga ili planera. Drugo područje njihova bavljenja je razvoj promotivnih materijala izvan već viđenog, npr. kalendari s umjetničkom interpretacijom ili magnetni bookmarkeri (za koje su 2019. dobili nagradu njemačkog časopisa za industriju promoproizvoda Eppi). Treće područje je ponuda usluga klijentima – od usluga savjetovanja oko marketinga i brendinga, do razvoja grafičkog dizajna.
– Sve navedeno rade osobe s invaliditetom – korištenje digitalnih aplikacija i priprema dokumenata za tisak, rad na strojevima, razvoj novih proizvoda, savjetovanja… Nema toliko ponavljajućih radnji jer svaki dan dolazi novi upit klijenta i treba se prilagođavati – kaže naša sugovornica.
Posao je podijeljen na pet odjela, a najviše nas je zanimala organizacija u proizvodnom odjelu.
– Jutarnja smjena počinje u 7 sati, a prvi korak je podjela zadataka članovima tima. Nekad se radi zajedno, a nekad svatko na svom stroju, ovisno o nalozima. U proizvodnji je jako bitna spona između radnika i voditeljice proizvodnje, a stručni radnik je taj koji se brine da se upute jasno iskomuniciraju. On provjerava jesu li zadaci jasni, brine o sigurnosti na radu, npr. podsjeća kako dizati teret, daje savjete i slično. Bitan je između ostalog i zato što se većina osoba s invaliditetom zaposli prvi put nakon par godina na zavodu za zapošljavanje, pa moraju proći kroz period prilagodbe i potrebna im je stručna podrška u tom periodu asimilacije i sticanja radnih navika – objašnjava nam Anja Macan.
Što se prilagodbi tiče, naša sugovornica smatra da je prva i najbitnija prilagodba opisa radnih zadataka – oni moraju biti takvi da osobi daju priliku da nauči što je potrebno, ponajviše zato što sustav obrazovanja ne pruža iste mogućnosti osobama s invaliditetom kao osobama bez invaliditeta. Zbog toga u tiskari Macan i katalog radnih mjesta prilagođavaju prema napredovanju, a osobe, ovisno o ambicijama, šalju na dodatno obrazovanje.
– Mi kao poslodavac moramo vidjeti potencijal osobe i moramo uložiti u ostvarivanje tog potencijala – rekla je Macan.
Drugi tip prilagodbi radi se na samom radnom mjestu, npr. na stroju.
– Tiskarski strojevi dolaze s nekim zaštitnim zvučnim signalizacijama, ali oni neće biti user friendly za osobu koja, na primjer, ne čuje. Osoba koja je gluha nema toliko podražaja, neće osjetiti grešku isto kao osoba koja čuje. Zbog toga smo napravili jednostavnu svjetlosnu signalizaciju – semafor – koji javlja grešku. Crveno na semaforu znači da je stroj stao, žuto da postoji nekakva greška, a zeleno da je sve u redu. To su prilagodbe koje poslodavac mora imati volju riješiti, nisu neka komercijalna rješenja – kaže Macan.
Kao treću razinu prilagodbi naša sugovornica navodi rad na inkluzivnoj kulturi u tvrtci.
– Mi smo poduzeće koje zapošljava i osobe s invaliditetom i bez invaliditeta, stoga nam je jako bitno da je komunikacija zdrava i da se kolege vide kao ravnopravni. Provodimo edukacije za zaposlenike bez invaliditeta, jer moraju znati komunicirati s osobama s invaliditetom. Na primjer, gluhu osobu treba gledati u oči. Možda netko nesvjesno izbjegava kontakt očima, a ne zna da je to za osobu koja ne čuje znak nepoštivanja. Poslodavac treba svakodnevno educirati, podsjećati i poticati na adekvatan način komunikacije – govori Macan, potom ističe da je za njih od tehnologije bitnije osobu s invaliditetom uključiti u kolektiv kroz stručnu podršku koju treba prenijeti na cijeli tim i biti dosljedan u tom pristupu. Da bi to bilo moguće, ponekad je potrebna i podrška institucija koje se bave tom problematikom i drugih povezanih aktera.
Iako neki oblici podrške razvoju integrativnih radionica i zapošljavanju osoba s invaliditetom postoje, naša sugovornica smatra da se uvijek može bolje. Na primjer, na nacionalnoj razini postoji podrška za organiziranje konferencija o dizanju svijesti, važnosti integrativnih radionica i zapošljavanju te postoje financijske potpore za zaštitne i integrativne radionice, ali postoji i manjak kohezije između potreba tržišta i znanja koje trenutno nude obrazovne institucije, pa je potrebno i pojačati dijalog o tome i uložiti u razvoj obrazovnog sustava. Također, ona smatra da tema zapošljavanja osoba s invaliditetom nije u fokusu istraživanja u visokom obrazovanju, nego je više naglasak na radu s djecom s invaliditetom, no postavlja pitanje što će biti kad ta djeca odrastu.
Uz više razgovora o svim navedenim temama, naša sugovornica smatra da je ključno dijeliti uspješne prakse i dizati svijest o tome što zapravo znači zaposliti osobu s invaliditetom.
– Postoji veliki niz nekakvih krivih predodžbi i doza sažaljenja, a ponekad poslodavci pričaju o osobama s invaliditetom s notom poniženja i stavljaju ih u infantilni položaj. Mislim da je prvi korak da se napravi osvješćivanje poslodavaca o tome što znači zaposliti osobe s invaliditetom i onda pojačati dijeljenje iskustva o zapošljavanju i prilagodbama. To je još uvijek u nekakvim povojima. ZOSI, kao zavod koji nas okuplja, trebao bi pojačati komunikaciju o tome, osigurati možda neki forum za podjelu iskustava, kao izvor inspiracije, a onda možda i objaviti neke smjernice da ne moraju svi istraživati od početka.
U skladu s takvom politikom poslovanja, tiskara Macan krenula je u izgradnju novog pogona koji će omogućiti i nova radna mjesta, a naglasak će biti, naravno, na zapošljavanju osoba s invaliditetom.
– Kod nas je zapošljavanje osoba s invaliditetom jednostavno način poslovanja. Već godinama nastojimo pomicati predrasude i, po nama, to je jedini način na koji poduzeće može dugoročno biti uspješno. Različitost samo osnažuje tvrtku, donosi nove perspektive i nove senzibilitete – zaključila je naša sugovornica.
Ana Vragolović
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.
Kamp je i ove godine ostvario svoj cilj – osnažiti osobe s oštećenjem vida i pridonijeti njihovoj većoj samostalnosti i kvaliteti života
Poslušaj članak
Edukacijsko-rehabilitacijski kamp za slijepe osobe Udruge slijepih USKA održan je od 7. do 9. kolovoza 2026. godine u ERKS Premantura. Kamp je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Karlovačke županije, Grada Karlovca i Grada Ozlja.
U kampu je sudjelovao 21 korisnik, a kroz različite edukacijsko-rehabilitacijske aktivnosti sudionici su imali priliku steći nova znanja i vještine, družiti se, razmjenjivati iskustva te sudjelovati u sportskim i rekreativnim sadržajima.
Program kampa uključivao je zdravstveno-preventivne, sportsko-rekreativne i društvene aktivnosti. Sudionici su uživali u rekreativnim šetnjama, kupanju i sunčanju na prilagođenoj plaži u ERKS Premantura, koja je namijenjena i osobama s oštećenjem vida.
Posebno zanimljiv dio programa bilo je natjecanje u elektronskom pikadu za slijepe, organizirano u suradnji sa Sportsko-rekreativnim centrom Labrador. Natjecanje se održalo u muškoj i ženskoj kategoriji.
U kategoriji slijepih žena zlatnu medalju osvojila je Senija Rački, srebrnu Sadika Kerić, a brončanu Danica Rob.
U muškoj kategoriji zlato je osvojio Draženko Brozić, srebro Izet Hasanagić a broncu Robert Maglićić.
Veliko oduševljenje među navijačima izazvalo je i posebno natjecanje videćih pratiteljica Udruge slijepih USKA. Natjecanje je bilo napeto do posljednje strelice. Zlatnu medalju osvojila je VIP Tanja Maraković, srebrnu VIP Sanja Jakić, a brončanu VIP Marija Pavlačić.
Sportske i rekreativne aktivnosti, uključujući plivanje, rekreativne šetnje i elektronski pikado za slijepe osobe, održane su pod stručnim vodstvom voditelja sportsko-rekreativnih aktivnosti za osobe s invaliditetom SRC Labrador, Mirsada Bećirovića i Romije Radočaj Naglić.
Nakon dnevnih aktivnosti, večeri su bile rezervirane za druženje, glazbu i ples. Za dobru atmosferu bio je zadužen glazbeni sastav USKA-e ‘Sjaj u tami’, u sastavu Danica Rob, VIP Marija Pavlačić, profesor Marijan Brozić i predsjednik USKA-e Mirsad Bećirović.
Kamp je i ove godine ostvario svoj cilj – osnažiti osobe s oštećenjem vida i pridonijeti njihovoj većoj samostalnosti i kvaliteti života. Kroz zajedničke aktivnosti sudionici su imali priliku razmjenjivati iskustva, učiti jedni od drugih, stjecati nova znanja i razvijati vještine.
Posebna vrijednost kampa je u tome što su sve aktivnosti bile prilagođene osobama s oštećenjem vida, uz naglasak na druženje, uključivanje i socijalnu integraciju. Upravo ovakvi programi doprinose stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom imaju jednake mogućnosti za sudjelovanje, razvoj i kvalitetan život u zajednici.
Edukacijsko-rehabilitacijski kamp u Premanturi tako je još jednom pokazao koliko su važni zajedništvo, podrška, aktivno sudjelovanje i stvaranje prilika za osobe s oštećenjem vida.
Cilj festivala je pružiti djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom priliku da kroz glazbu pokažu svoj talent, kreativnost i sposobnosti
Poslušaj članak
Udruga osoba s invaliditetom ‘Prijatelj’ Metković organizira 2. glazbeni festival ‘Glas srca’, posvećen djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.
Festival će se održati 5. rujna 2026. godine u 19 sati u Galeriji Gradskog kulturnog središta Metković.
Cilj festivala je pružiti djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom priliku da kroz glazbu pokažu svoj talent, kreativnost i sposobnosti. Festival je ujedno prilika za druženje, upoznavanje novih ljudi i aktivno sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu zajednice.
Kroz glazbu se želi potaknuti veće uključivanje osoba s invaliditetom, ali i pridonijeti rušenju predrasuda te stvaranju zajednice u kojoj svatko ima priliku pokazati ono što može i zna.
Ovogodišnji festival nosi poruku ‘Što se dogodi kad tvoj glas govori iz srca?’, a sudionici će imati priliku predstaviti se publici svojim glasom i glazbenim izvedbama.
Organizatori pozivaju djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom koji žele sudjelovati da se prijave i postanu dio ovogodišnjeg festivala. Prijave su otvorene do 18. kolovoza 2026. godine, a broj sudionika je ograničen.
Za prijave i dodatne informacije potrebno je kontaktirati Martinu Nikolić na broj 098 978 3214.
Svaki glas ima svoju priču. Svaki glas vrijedi čuti.
Festival se održava u sklopu trogodišnjeg programa ‘Prostor za sve’, koji je usmjeren na povećanje socijalne uključenosti te razvoj socijalnih, komunikacijskih i funkcionalnih vještina djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Program ‘Prostor za sve’ sufinancira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Projekt ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ usmjeren je upravo na stvaranje zajednice u kojoj nitko ne bi trebao ostati bez potrebne podrške
Poslušaj članak
U prostorima Lokalne razvojne agencije LO-RA nedavno je održana početna konferencija projekta ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ na kojoj je široj javnosti predstavljen projekt koji je s provedbom započeo 1. lipnja 2026. godine.
Nositelj projekta je Udruga osoba s invaliditetom Grada Požege i Županije Požeško-slavonske, a partner na projektu je Grad Požega.
Projekt ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ (SF.3.4.11.04.0054) provodi se u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).
Ukupna vrijednost projekta iznosi 299.998,94 eura, što je ujedno i ukupni iznos bespovratnih sredstava osiguranih iz fondova Europske unije. Projekt se provodi od 1. lipnja 2026. do 1. lipnja 2029. godine. Posrednička tijela u provedbi projekta su Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Projekt je predstavila predsjednica udruge i voditeljica projekta Jelosavka Jakovljević, istaknuvši njegovu važnost za lokalnu zajednicu, posebno za osobe s invaliditetom te starije i nemoćne osobe.
– Ovaj projekt za nas znači puno više od provedbe projektnih aktivnosti. On je prilika da našim korisnicima pružimo dostupnije, kvalitetnije i nove socijalne usluge – istaknula je Jakovljević te posebno zahvalila djelatnicima Ureda Udruge na njihovoj predanosti, stručnosti i svakodnevnom radu. Naglasila je kako će upravo zajednički rad biti temelj uspješne provedbe projekta i kvalitetne podrške korisnicima.
Početnoj konferenciji nazočili su predstavnici udruge, projektnih partnera i suradničkih institucija. Među njima su bili gradonačelnik Grada Požege Borislav Miličević, Slaven Paponja iz Upravnog odjela za samoupravu, s kojim se koordinira provedba projektnih aktivnosti, zamjenik županice Ivan Radošić, predstavnici Grada Pleternice, Opće županijske bolnice Požega, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Caritasa, korisnici projekta te predstavnici medija.
Gradonačelnik Borislav Miličević izrazio je podršku projektu, istaknuvši kako se njegova prava vrijednost ne mjeri financijskim iznosom, već ljudima kojima će pomoći, kvalitetom usluga i podrškom koju će pružiti onima kojima je najpotrebnija.
Podršku projektu dao je i zamjenik županice Ivan Radošić, naglasivši važnost razvoja dostupnih i održivih socijalnih usluga koje će biti na raspolaganju građanima.
Posebnu vrijednost konferenciji dali su sami korisnici koji već koriste projektne usluge. Njihova iskustva najbolje pokazuju koliko ovakvi projekti mogu pridonijeti kvalitetnijem, sigurnijem i uključivijem životu osoba s invaliditetom, starijih osoba i njihovih obitelji.
Projekt ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ usmjeren je upravo na stvaranje zajednice u kojoj nitko ne bi trebao ostati bez potrebne podrške.
– Zahvaljujemo svim partnerima, suradnicima, institucijama, korisnicima i predstavnicima medija na dolasku i podršci. Vjerujemo da ćemo zajedničkim radom opravdati ukazano povjerenje te nastaviti graditi zajednicu u kojoj su solidarnost, dostupnost usluga i briga za čovjeka na prvom mjestu – poručili su iz udruge.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.