in MREŽA
IZ PROIZVODNIH POGONA Kišobrani i čokolade
Svi imamo različite potrebe koje treba poštivati, ali i različite sposobnosti, pa zato na razne načine možemo pridonijeti nekom kolektivu
– Nismo htjeli raditi poseban odjel gdje bi osobe s invaliditetom bile izolirane, nama je cilj integracija. Htjeli smo da osobe s invaliditetom budu neizostavni dio proizvodnje – ako netko fali, da se osjeti da fali. To je onda prava integracija – govori tako Marin Rogić, direktor tvrtke Hrvatski kišobran iz Zaprešića.
Kišobrani pod tim nazivom autorici ovog teksta zapeli su za oko prvenstveno zbog kvalitete – nisu se lomili i savijali na prvi jači vjetar. Kad je otkrila da tvrtka zapošljava i osobe s invaliditetom, oduševljenje se dodatno povećalo pa je uključiti ih u seriju tekstova o zapošljavanju osoba s invaliditetom bilo neizostavno.
Hrvatski kišobran ima status integrativne radionice od 2022. kad su zaposlili prvih šest osoba s invaliditetom. Danas ih je 12, od ukupno šezdesetak radnika. Primarno se radi o osobama s mentalnim bolestima ili psihičkim smetnjama, koje su procijenjene kao trajno nezaposlive. Međutim, ova tvrtka nije ih željela odbaciti, nego pokazati da će brzo postati važne karike u proizvodnji.

– Da bi se postigla potpuna integracija, moramo imati dobrog šefa proizvodnje i dobro organiziranu proizvodnju. Ona treba biti organizirana na način da se osobama s invaliditetom daju operacije koje mogu raditi. Kišobrani su prikladni za takvu organizaciju proizvodnje jer se rade u jako puno faza – šezdesetak operacija koje se većinom rade ručno. Onda dio radnika umjesto pet faza radi tri, a osobe s invaliditetom rade jednu ili dvije faze koje mogu raditi, na primjer, neki šivaju ‘pikice’, neki spajaju klobuke, neki deklariraju… – govori Rogić.
S vremenom se pokazuju pozitivni rezultati.
– Jednom radniku doktor je rekao da je više napredovao u dvije godine kod nas više nego u 18 godina prije – kaže Rogić.
Direktor Hrvatskog kišobrana objašnjava da je izazov uspješnog poslovanja s ovakvom organizacijom proizvodnje velik, te da postoji neka podrška od strane države u obliku subvencija prema postotku učinkovitosti radnika, ali da smisao zapošljavanja osoba s invaliditetom nije uzimanje subvencija, nego integracija.

– Benefiti postoje, ali nisu sastavni dio cijele priče. Kad zaposlite osobu s invaliditetom, kompletna firma počinje drugačije disati, stvara se novi, bolji kolektiv. Puno poslodavaca misli – skupo je, teško je, ali i u školi, recimo, u jednom razredu imate jednu osobu koja je anksiozna, jednu koja je depresivna, jednu koja je sretna – to je život. Ako želite samo Ronalde ili Modriće, nećete uspjeti. Ako postavite firmu kakav je i život, te napravite neki balans, mislim da je to recept za jedno dobro poduzeće. Ako se gleda kratkoročno, onda je zapošljavanje osoba s invaliditetom tlaka, ako se gleda dugoročno – to je blagoslov – zaključuje Rogić.
Takav stav i način poslovanja prepoznaju i kupci, od kojih su neki i poznati veliki modni brendovi, što tvrtki donosi nove dugoročne poslove i nove mogućnosti.
Budući da se kišobrani većinom proizvode ručno, a automatizacija još nije na razini na kojoj bi mogla biti primijenjena u proizvodnji i na taj način olakšati rad, primarni zadatak ove tvrtke i dalje će biti ulaganje u poboljšanje vještina svakog pojedinca. Planiraju zapošljavati još osoba s invaliditetom, uz pomno razmišljanje kako svakoj od njih naći odgovarajući posao i osigurati im potpunu integraciju.
Druga firma koja nam je zapela za oko je Društveno poduzeće Hedona, koje se bavi proizvodnjom čokolade od 2013. godine. Nešto kasnije, godine 2018. postala je integrativna radionica, a danas Hedona ima 49 zaposlenih, od kojih je 26 osoba s invaliditetom.
One imaju različite teškoće.
– Osim jedne djevojke koja je u kolicima, svi su pokretni. Imamo gluhe i nagluhe osobe, osobe s epilepsijom, multiplom, cerebralnom paralizom, mišićnom distrofijom te s raznim oblicima poremećaja koncentracije. Mnogi su završili školu po prilagođenom programu i stoga dobili status osoba s invaliditetom – govori nam Alemka Lončar, direktorica poduzeća, koja je i sama osoba s tjelesnim oštećenjem.
Osim nje, u upravljačkim stukturama ima još osoba s invaliditetom – voditeljica komercijale također ima tjelesno oštećenje, kolega u prodaji ima epilepsiju, a voditeljica finalizacije multiplu sklerozu. Ovakvi primjeri pokazuju da invaliditet nije i ne smije biti prepreka za ispunjavanje bilo kojih naših ciljeva.
Hedona je proizvodnju započela s čokoladama i pralinama, a s vremenom se proširila na čokoladne dražeje, sladoled, premium namaze i od nedavno torte. Uz čokolateriju, paralelno se razvijala tiskara i šivaona, gdje proizvode svu ambalažu za njihove proizvode i uslužno tiskaju promo materijal.

– Prostor pogona od početka je zamišljen kao pristupačan, a dodatno se prilagođava radnicima – govori nam direktorica Hedone.
– U pakiranju nam je kolegica u kolicima kojoj smo dali izraditi inox stol s kotačima koji ona primakne iznad kolica i na njemu može raditi svoj posao. U proizvodnji slastica, pravila su najstroža zbog higijenskih standarda koje moramo ispoštovati, ali čini se da to nikome ne predstavlja problem. Svi su jako uhodani i složno odrađuju svoj dio posla. U cijelom kolektivu je na visokoj razini razumijevanje prema potrebama osoba s invaliditetom, tako voditelji ne prave problem ako netko treba malo izaći van, izvan pauze, a i u slučaju raznih posjeta liječniku izlazi se u susret.
Također, za olakšavanje rada koriste se i strojevi.
– U tiskari imamo primjer pneumatske termo preše koja automatski transferira otisak s folije na platno (majice ili torbe). To se inače radilo ručno i potrebna je velika snaga pa nisu svi mogli raditi taj posao. Sada kompresor odrađuje teži dio, a radnikovo je da sve dobro centrira – govori Lončar.
Što se mogućnosti i podrške od lokalne i nacionalne vlasti tiče, Lončar kaže da trenutno imaju mogućnost sklapanja ugovora o zamjenskoj kvoti na čemu se njihovo poslovanje većim dijelom bazira te da Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) daje ograničene potpore za zapošljavanje, a Zavod za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) donekle subvencionira rad osoba s invaliditetom. Ona smatra da bi uz navedeno ‘dobro došla stručna potpora u organizaciji izvoza, kao i povlačenju odgovarajućih sredstava iz EU’.
Također, kaže da bi drugi poslodavci trebali imati sluha za osmišljavanje radnih mjesta na kojima mogu raditi osobe s invaliditetom i imati razumijevanja da je nekada potrebno malo više vremena za edukaciju. Zato u budućnosti tvrtka planira širiti poslovanje, jer smatraju da je još puno područja gdje bi se osobe s invaliditetom pokazale odličnima kad bi im se dala prilika.
Kao što smo spomenuli gore u tekstu, nisu svi ljudi savršeni, velika većina nije, i svatko ima neki svoj ‘nedostatak’. Nisu ni strojevi da mogu raditi osam ili više sati dnevno uz malu pauzu, k tome jednakim intenzitetom svaki dan. Svi imamo različite potrebe koje treba poštivati, ali i različite sposobnosti, pa zato na razne načine možemo pridonijeti nekom kolektivu. Bitno je da se sposobnosti svake osobe prepoznaju, njeguju i bruse u uvjetima koji toj osobi odgovaraju. Tada će nam radni i privatni životi biti smisleniji i ispunjeniji, a kolektivi u kojima se krećemo potpuniji.
Ana Vragolović
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.
Osobe s invaliditetom
Forum „To (ni)je moj problem” otvorio razgovor o inkluziji
Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu
Poslušaj članak
Na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku prošlog ponedjeljka održan je forum „To (ni)je moj problem”, u sklopu studentskog projekta Akademska inkluzija. Okupio je poznate osobe, predstavnike institucija i udruga te studente koji su podijelili svoja iskustva o životu, obrazovanju i karijeri uz različite poteškoće.
Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu.
Poseban dio foruma bio je posvećen ulozi institucija i udruga u stvaranju inkluzivnijeg društva. O preprekama u studiranju razgovarali su i studenti iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zadra, ističući važnost razumijevanja, podrške i jednakih mogućnosti.
Jelena Bupić, voditeljica Ureda za inkluzivnost i psihološku podršku Sveučilišta u Dubrovniku, naglasila je kako su osobna svjedočanstva važna za podizanje svijesti i pokazivanje da se s poteškoćama moguće nositi na različite načine.
Televizijski voditelj Aleksandar Stanković govorio je o svojoj borbi s depresijom te istaknuo važnost otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju. Sudionica Samanta Slana također je naglasila kako osobe s poteškoćama ne traže poseban tretman, već razumijevanje i empatiju.
Forum je središnji dio projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji sa studentima Odjela za konzervaciju i restauraciju. Cilj projekta je pružiti podršku studentima s invaliditetom i potaknuti otvoreniji razgovor o inkluziji.
U sklopu projekta održat će se i dvije javne tribine u Caffe Baru Promenada. Prva, 23. studenoga, bavit će se životom s invaliditetom u Dubrovniku, a druga, 7. prosinca, odgojem djece s poteškoćama u razvoju.
Voditelj projekta Bruno Dedo istaknuo je kako je važno otvoreno govoriti o poteškoćama jer se tako lakše razvija međusobno razumijevanje. Upravo je to i glavna poruka projekta – potaknuti empatiju, smanjiti predrasude i pokazati da inkluzija počinje razumijevanjem drugih.
Civilno društvo
U Vodicama održana konferencija o unapređenju podrške OSI
Tijekom tri dana konferencija je okupila stručnjake, predstavnike institucija i organizacija te znanstvene i stručne djelatnike koji se bave pravima i kvalitetom života osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
U hotelu Olympia u Vodicama od 10. do 12. studenoga 2026. godine održana je stručno-znanstvena konferencija pod nazivom „Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.“. Organizator konferencije bio je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, pod pokroviteljstvom Grada Vodica i uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Tijekom tri dana konferencija je okupila stručnjake, predstavnike institucija i organizacija te znanstvene i stručne djelatnike koji se bave pravima i kvalitetom života osoba s invaliditetom. Glavni cilj bio je razmijeniti znanja i iskustva, predstaviti primjere dobre prakse te razgovarati o tome kako unaprijediti podršku osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima.
Prvi dan konferencije bio je posvećen pravu na izbor i važnosti podrške koja se prilagođava svakoj osobi. Posebno se raspravljalo o potrebi donošenja krovnog zakona o pravima osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Takav zakon trebao bi omogućiti jasnije ostvarivanje prava i bolju suradnju različitih sustava. Istaknuto je kako osobe s invaliditetom trebaju aktivno sudjelovati u donošenju odluka o vlastitom životu, umjesto da budu samo korisnici usluga.
Drugoga dana razgovaralo se o neovisnom življenju, mentalnom zdravlju, obiteljskoj podršci i zakonskim pitanjima. Održana su predavanja i radionice o mentalnom zdravlju osoba s intelektualnim teškoćama, podršci usmjerenoj na potrebe pojedinca te važnosti očuvanja mentalnog zdravlja stručnjaka koji svakodnevno pomažu drugima.
Posebno važan dio konferencije bila je rasprava o budućem krovnom zakonu. Sudionici su izdvojili šest područja koja bi takav zakon trebao obuhvatiti: jasnu podjelu odgovornosti između zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i drugih sustava, bolju međusobnu suradnju, podršku prilagođenu potrebama svake osobe, individualno planiranje i financiranje podrške, imenovanje osobe koja će pratiti provedbu plana te redovitu provjeru kvalitete pruženih usluga.
Naglašeno je i kako sva prava osoba s invaliditetom trebaju biti dostupna u njihovoj lokalnoj zajednici, bez obzira na mjesto stanovanja. Dogovoreno je da će se pripremiti konkretne preporuke koje će biti upućene nadležnom ministarstvu i Pravobranitelju za osobe s invaliditetom.
Završni dan konferencije bio je posvećen ranoj podršci djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Predstavljena su iskustva roditelja i stručnjaka o dostupnosti usluga rane intervencije, a na panel-raspravi sudjelovali su stručnjaci iz različitih hrvatskih županija. Razgovaralo se o problemima u organizaciji i dostupnosti usluga te o potrebi bolje suradnje zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih ustanova.
Konferencija je završila zajedničkom raspravom i osvrtom na najvažnije teme. Sudionici su se složili da je za kvalitetniji život osoba s invaliditetom potrebno razvijati dostupne usluge, bolju suradnju institucija i podršku koja polazi od potreba i želja svake osobe.
Jedan od najvažnijih rezultata konferencije pokretanje je konkretnog procesa izrade preporuka za mogući krovni zakon o pravima osoba s invaliditetom. Time je napravljen važan korak prema stvaranju pravednijeg i bolje povezanog sustava u kojem će osobe s invaliditetom imati jednake mogućnosti, veću samostalnost i aktivniju ulogu u društvu.
Civilno društvo
Pokrenut program „Mreža podrške u zajednici”
Udruga „Uz tebe sam” poziva i nove korisnike da se uključe u program. Usluge su namijenjene djeci s teškoćama u razvoju, mladima s invaliditetom i njihovim roditeljima, a prednost će imati oni koji trenutačno nisu uključeni u slične oblike stručne podrške
Poslušaj članak
U prostorima Udruge savjetovališta „Uz tebe sam” u Varaždinu održana je nedavno početna konferencija programa „Mreža podrške u zajednici”, čiji je cilj osigurati dostupniju i kvalitetniju stručnu podršku djeci s teškoćama u razvoju, mladima s invaliditetom i njihovim obiteljima.
Program provodi Udruga savjetovališta „Uz tebe sam” u partnerstvu s Gradom Varaždinom, uz podršku NCLC-a Varaždin Millennium, a financira ga Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ukupna vrijednost programa iznosi 126.750 eura, a provodit će se od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2029. godine.
Na konferenciji su predstavljeni ciljevi i aktivnosti programa, očekivani rezultati te stručni tim koji će raditi s korisnicima. Među uzvanicima bile su Danijela Vusić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina, Mateja Javor, pomoćnica pročelnice za socijalnu skrb, Mirjana Čusek-Slunjski, guvernerica Lions distrikta 126, Jelena Bukal, viša stručna suradnica, te Valentina Vincek, profesorica Odjela za sestrinstvo Sveučilišta Sjever.
Program je usmjeren na povezivanje stručnjaka, obitelji i lokalne zajednice kako bi potrebna pomoć bila dostupnija svima kojima je potrebna. Djeci s teškoćama u razvoju pružat će se rana razvojna i psihosocijalna podrška, uključujući logopedske i edukacijsko-rehabilitacijske tretmane te sudjelovanje u igraonicama. Mladi s invaliditetom moći će koristiti individualnu psihosocijalnu podršku i sudjelovati u aktivnostima Kluba mladih, dok će roditeljima biti dostupne individualne i grupne podrške, radionice i susreti za razmjenu iskustava.
U provedbi programa sudjeluje multidisciplinarni tim koji čine logopedinja, edukacijska rehabilitatorica, socijalna radnica i magistra primarnog obrazovanja. Njihov zajednički rad omogućit će cjelovit pristup potrebama korisnika, uz poseban naglasak na podršku cijeloj obitelji. Plan je tijekom svake godine u program uključiti najmanje 44 korisnika. Dio aktivnosti već je započeo, a ostale će se postupno uvoditi tijekom provedbe.
Važnost ovakvih programa prepoznaje i Grad Varaždin. Pročelnica Danijela Vusić istaknula je kako Grad podržava projekte koji doprinose kvaliteti života građana, osobito djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Naglasila je i dugogodišnju suradnju s Udrugom „Uz tebe sam”, koja se ostvaruje kroz različite projekte, među kojima je i „Oslonac za uspjeh”, usmjeren na osiguravanje pomoćnika u nastavi.
-Zahvaljujemo udruzi na prijavi ovog programa i čestitamo im što su ga uspjeli dobiti. Grad Varaždin i ubuduće će im pružati podršku jer udruge poput Udruge ‘Uz tebe sam’ znatno doprinose kvaliteti života svih naših građana, a osobito djece s teškoćama u razvoju, mladih osoba s invaliditetom i njihovih roditelja – poručila je Vusić.
Koliko je važna podrška cijeloj obitelji, a ne samo djetetu, pokazuje i iskustvo roditelja dječaka Frana, koji ima poremećaj iz spektra autizma. Njegov otac istaknuo je kako je obitelji, uz stručnu pomoć koju Fran dobiva kroz rad udruge, jednako važno imati mjesto na kojem i roditelji mogu dobiti savjet, razumijevanje i podršku.
-Za nas kao obitelj jako je važno što Fran kroz rad udruge dobiva stručnu podršku, no jednako je važno da i mi kao roditelji imamo mjesto na kojem možemo dobiti savjet, razumijevanje i podršku. Važno je znati da nismo sami i da u svojoj zajednici imamo ljude i stručnjake na koje se možemo osloniti. Volio bih da takva podrška bude dostupna svakoj obitelji kojoj je potrebna – poručio je.
Upravo je to jedna od glavnih ideja programa – omogućiti obiteljima da na jednom mjestu pronađu stručnu pomoć i oslonac te da znaju kako u svojoj zajednici nisu prepuštene same sebi.
Udruga „Uz tebe sam” poziva i nove korisnike da se uključe u program. Usluge su namijenjene djeci s teškoćama u razvoju, mladima s invaliditetom i njihovim roditeljima, a prednost će imati oni koji trenutačno nisu uključeni u slične oblike stručne podrške. Zainteresirani se mogu javiti na e-mail adresu info@uztebesam.hr.
Iz udruge zahvaljuju partnerima, suradnicima i svima koji su podržali pokretanje programa, čiji je cilj graditi zajednicu u kojoj će stručna pomoć, razumijevanje i podrška biti dostupni svakom djetetu, mladoj osobi i obitelji kojima su potrebni.
-
in MREŽAPrije 5 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 6 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
-
Video / podcastPrije 6 danaZašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
VijestiPrije 1 danPotpora za prijevoz studenata s invaliditetom
-
Civilno društvoPrije 1 danPokrenut program „Mreža podrške u zajednici”
-
BocciaPrije 1 danDora Bašić zlatna na Svjetskom kupu u Brazilu




