Medicina
U Osijeku održan 3. Kongres palijativne skrbi
Tijekom trodnevnih izlaganja na kongresu se okupilo oko 300 sudionika. Održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija
Dana 24. listopada 2024. godine, u Nadbiskupskom Vikarijatu Osijek otvoren je 3. Kongres palijativne skrbi s međunarodnim sudjelovanjem, na kojem su ugledni stručnjaci raspravljali o pružanju podrške pacijentima s teškim bolestima i njihovim obiteljima. Kongres je trajao do 26. listopada, a okupio je brojne sudionike iz različitih sektora kako bi se osigurala adekvatna skrb za potrebite pacijente.
– Izuzetno mi je drago što se ovaj važan kongres održava upravo u Osijeku. Palijativna skrb je tema koja zahtijeva široku suradnju stručnjaka različitih profila – od socijalnih radnika i duhovnika do drugih oblika podrške, i to kako za pacijente, tako i za njihove obitelji. U našoj županiji, palijativna je skrb relativno dobro razvijena. Trenutno imamo četiri mobilna palijativna tima, pet koordinatora za palijativnu skrb, te 12 stacionarnih ležaja u Općoj bolnici u Našicama. Osječko-baranjska županija, kao osnivač Doma zdravlja OBŽ, nastavit će sufinancirati programe palijativne skrbi te podupirati različite inicijative koje unapređuju sveobuhvatnu njegu pacijenata – izjavio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osiječko-baranjske županije.
Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i doktorica obiteljske medicine, Vlasta Vučevac, istaknula je značaj ovogodišnjeg kongresa, naglasivši da je prvi takav nakon 16 godina.
– Palijativna medicina je nakon ulaska Hrvatske u EU uvrštena u Zakon o zdravstvenoj zaštiti, što nam je omogućilo daljnji razvoj ovog područja. Tijekom godina prikupili smo brojne primjere dobre prakse, imamo konkretne rezultate i pokazali smo da je hrvatski model palijativne skrbi učinkovit i izvediv, ali nažalost nije raširen diljem zemlje. Proces implementacije ide presporo i provodi se samo ondje gdje su sredine bile proaktivne. Procjenjuje se da oko 46.000 osoba u Hrvatskoj treba palijativnu skrb, a dobiva je tek 10 do 15 posto njih. Ostatak, nažalost, umire u lošem fizičkom i duhovnom stanju. Kao liječnica, često se susrećem s teškim situacijama na terenu i jednostavno ne mogu ostati po strani – rekla je Vučevac.
Cilj ovogodišnjeg kongresa je prikazati sve aspekte palijativne skrbi koji uključuju psihološku podršku, dentalnu skrb, fizioterapiju, hitnu medicinsku pomoć, suradnju s institucijama socijalne skrbi, ulogu lokalne zajednice i druge segmente neophodne za pristup neizlječivim i umirućim pacijentima. Uz razmjenu iskustava i znanja, ključan cilj je donošenje konkretnih zaključaka o potrebnim promjenama radi očuvanja dostojanstva pacijenata i njihovih obitelji.
Prvi dan kongresa otvoren je najavom kongresa i pozdravnim govorima te su održana plenarna predavanja: ‘Razvoj palijativne skrbi u RH’ (Vlasta Vučevac), ‘Totalno zdravlje i totalna skrb u kontekstu palijativne skrbi’ (Marijana Braš), ‘Realitet palijativne medicine u RH’ (Veljko Đorđević) te ‘Palijativna skrb branitelja u RH’ (Kornelije Brkić).
Drugom danu kongresa, 25. listopada, nazočila je savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Tatjana Kukec iz Područnog ureda u Osijeku, a isti je bio sadržan od ukupno 39 predavanja podijeljenih na područja: ‘Palijativna skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštititi’, ‘Multidisciplinarnost u palijativnoj skrbi’, ‘Prehrana bolesnika u palijativnoj skrbi’ i ‘Duhovnost u palijativnoj skrbi’.
Treći dan kongresa sastojao se od održanih 11 predavanja i dva okrugla stola naslova Dijete u palijativnoj skrbi i Hitna pomoć bolesnika u palijativnoj skrbi. Također, tijekom cijelog održavanja Kongresa u predvorju Vikarijata bilo je izloženo šest poster prezentacija.
Zaključno, tijekom trodnevnog kongresa, kojem je prisustvovalo oko 300 sudionika, održano je 60 izlaganja, dva okrugla stola s 13 panelista te šest posterskih prezentacija. Tematski program uključivao je sekcije o palijativnoj skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, multidisciplinarnom pristupu, prehrani palijativnih pacijenata, duhovnoj podršci, kao i okrugle stolove na teme ‘Dijete u palijativnoj skrbi’ i ‘Hitna pomoć za bolesnike u palijativnoj skrbi’, te posterska priopćenja.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije
Poslušaj članak
Epidemija anksioznosti i sličnih poremećaja svijetom se širi brže od šumskog požara, a čini se da su pritom najviše ‘opožarene’ odrasle osobe s invaliditetom.
Tako se da zaključiti iz studije američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koja navodi da odrasli s invaliditetom prijavljuju znatno više mentalnih teškoća u usporedbi s onima koji invaliditet nemaju.
Preciznije, gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije.
Česti mentalni stres, navodi se u rečenoj studiji, povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ponašanjem, povećanim korištenjem zdravstvenih usluga, mentalnim poremećajima, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima. Odrasli s invaliditetom vrlo će vjerojatno živjeti na egzistencijalnom minimumu i sukladno tome otežan pristup sustavu zdravstvene skrbi.
U višegodišnjem istraživanju, odraslim sudionicima s invaliditetom postavljeno je ovo pitanje: Razmišljanje o vašem mentalnom zdravlju, koje uključuje stres, depresiju i probleme s emocijama, koliko dana tijekom posljednjih 30 dana vaše mentalno zdravlje nije bilo dobro?
Odgovori koje su autori studije dobili na ovo pitanje uistinu je šokantno i zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu akciju, ne samo zdravstvenih institucija, nego cijelog sustava.
Autori studije stoga nude i rješenje koje bi (možda) moglo pomoći u smanjenju mentalnih poteškoća među odraslim osobama s invaliditetom: povećanje socijalne kohezije, sudjelovanje zajednice, pristup mogućnostima promicanja zdravlja i pružanje usluga probira, skrbi i podrške za mentalno zdravlje.
Za one neupućene, Nacionalni centar CDC za urođene mane i razvojne teškoće trudi se osigurati da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti za opću dobrobit kao i osobe bez invaliditeta. Riječ je o organizaciji zavidnog međunarodnog ugleda.
Najnovije metode, uz sve ostalo, omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se značajno smanjuju neurološka oštećenja
Poslušaj članak
Šteta što u našem zdravstvenom sustavu ne postoji registar oboljelih, pa je teško odrediti koliko osoba u Hrvatskoj živi s dijagnozom rascjepa kralježnice, poznate i kao spina bifida.
Za one neupućene, pacijenti s tom dijagnozom često imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti, no osim medicinskih ove se osobe suočavaju i s brojnim izazovima na tržištu rada.
Više je rizičnih faktora koji mogu uzrokovati rascjep kralježnice fetusa, uz ostalo genetska sklonost i manjak folne kiseline u trudnoći, a statistika kaže kako se s ovom dijagnozom rađa jedna beba na tisuću poroda.
No ova, do jučer opaka, dijagnoza za modernu medicinu više nije bauk.
Najveća novost u liječenju spine bifide je fetoskopska operacija – minimalno invazivna prenatalna kirurgija – te razvoj personaliziranih, multidisciplinarnih centara izvrsnosti koji značajno podižu kvalitetu života oboljelih. Tradicionalno liječenje obavljalo se isključivo unutar dva dana nakon rođenja djeteta. Danas najnovije metode omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se bitno smanjuju neurološka oštećenja.
Fetoskopska operacija u maternici izvodi se između 19. i 26. tjedna trudnoće pomoću minimalno invazivnih instrumenata. Ovim postupkom štiti se izložena kralježnična moždina od toksičnog utjecaja plodne vode, smanjuje potreba za kasnijim ugrađivanjem premosnica za hidrocefalus te se drastično povećavaju šanse da dijete prohoda.
Isto tako, inovativna neuro-urologija i gastroenterologija fokusirana je na rano očuvanje funkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Korištenjem naprednih metoda urodinamike i personaliziranih terapija sprječavaju se trajna oštećenja bubrega, što je ranije bila jedna od najtežih komplikacija.
Doda li se tome napredna fizikalna terapija i sportska integracija, neovisnost i mentalno zdravlje oboljelih neusporedivo se poboljšava u odnosu na vrijeme kada rečene medicinske metode još nisu bile u primjeni.
Tko su Purger i Purgerica?
Povišen tlak izmjeren kod 45 posto sudionika zagrebačke akcije
Priča o Franji Bučaru dostupnija osobama s invaliditetom
Ajmo u Rodilište! – stižu TBF i KNINci
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Civilno društvoPrije 7 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Civilno društvoPrije 6 danaSOIH predstavio „Inkluzivni forum”
-
in MREŽAPrije 6 danaOdržana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot