Nadamo se kako će poruke ove konferencije doprijeti do onih koji imaju snage, znanja i moći da poboljšaju život teško zapošljivim skupinama društva

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, u organizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, u Zagrebačkom Almera Centru održana je dvodnevna konferencija pod nazivom ‘Modeli socijalnog uključivanja i radne aktivacije teže zapošljivih skupina građana’.

Ovom se konferencijom htjela potaknuti razmjena znanja o temama socijalnog uključivanja i radne aktivacije ranjivih skupina građana koji su izloženi povećanom riziku od siromaštva.

U uvodnom govoru pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović kazala je kako je stopa rizika od  siromaštva na razini republike Hrvatske u 2023. godini bila 19,03 posto, dok je u Zagrebu iznosila 10,5 posto.

– Iako je u zadnjih nekoliko godina u Zagrebu zabilježen njen veliki pad, od 18,5 posto koliko je iznosila 2020. do 9,5 posto u 2022., u 2023. bilježimo blagi porast. Predstoji nam utvrditi jesmo li mjerama i socijalnim transferima, koje smo u 2024. pokrenuli, taj trend opet učinili silaznim – naglasila je Vidović, podsjetivši kako je u Proračunu Grada Zagreba za 2024., kroz Odluku o socijalnoj skrbi, za tu namjenu osigurano oko 30 milijuna eura.

Uvedena je novčana naknada korisnicima inkluzivnog dodatka, povećan cenzus za mjeru pomoć djeci u mliječnoj hrani i korisnicima usluge pomoći u kući, uvedeno pravo na besplatnu pokaznu kartu ZET-a za sve građane starije od 65 godina, a od ove godine svi korisnici novčanih naknada ostvaruju i pravo na uskrsnicu i božićnicu.

Grad Zagreb provodi konkretne i kontinuirane mjere s ciljem radne aktivacije i socijalnih uključivanja kao najboljih dugoročnih mjera za suzbijanje siromaštva, kao što su potpore za korisnike koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, javne radove za nezaposlene osobe, radove za opće dobro, radionice za žene žrtve nasilja u obitelji i beskućnike u svrhu osnaživanja i pripreme za uključivanje na tržište rada.

– Razvijanje partnerstva i međusektorskog pristupa svih dionika: javnih i privatnih organizacija, akademske zajednice, poduzetnika, organizacija civilnog društva i korisnika vidim kao jedini ispravan pristup u iznalaženju kvalitetnih, inovativnih mjera kako bismo još više smanjili rizik od siromaštva i povećali socijalnu uključenost. Vjerujem da ćemo upravo u ova dva dana konferencije, razmjenom iskustva i informacija o uspješnim modelima, doći do nekih novih, važnih spoznaja i zaključaka – zaključila je Vidović.

Nakon nje, riječ je dobio državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš koji je istaknuo važnost komuniciranja mjera koje se planiraju i provode kako bi došle do onih kojima su i namijenjene.

Uslijedila su predavaja na temu inkluzivne dimenzije cjeloživotnog učenja Tihomira Žiljka ispred Hrvatskog andragoškog društva te Hrvoja Balena na temu prelaska iz obrazovanja na tržište rada.

Zamjenica pročelnice Romana Galić u svom je izlaganju predstavila socijalnu sliku Grada Zagreba u 2023. godini.

Pri kraju prvoga dana konferencije održana je panel rasprava na temu ‘Osobnih iskustava rada i zapošljavanja teško zapošljivih građana’ na kojoj su brojni zanimljivi gosti poput predsjednika Udruge SUMSI Denisa Marijona, Ivane Kalogjera Brkić i Dijane Boranić iz Udruge ‘Nismo same’, te Dorie Jukić iz Doma ‘Duga Zagreb’ raspravljali o ovoj temi te donosili zaključke što i kako treba napraviti za lakše zapošljavanje rizičnih skupina građana.

Drugi dan konferencije prisutni su mogli čuti još zanimljivih predavanja o tome na koji se način rješava i može poboljšati stanje nezaposlenosti teško zapošljivih osoba.

Nešto više o projektima koje Grad Zagreb provodi u svrhu zapošljavanja teško zapošljivih osoba rekla je voditeljica Odjela za socijalno uključivanje, planiranje, pripremu i provedbu razvojnih projekata u socijalnoj zaštiti Zorana Uzelac Bošnjak, ističući da je Grad Zagreb proveo EU projekte održivosti kroz koje su pružali sveobuhvatnu podršku krajnjim korisnicima kako bi ih se moglo osposobiti za tržište rada.

Nešto više o mjerama uključivanja ranjivih skupina na tržište rada sudionici su mogli čuti od predstojnika HZZ Područne službe Zagreb Dražena Dodiga.

– Moram reći da nikad manji broj nezaposlenih nismo imali u Gradu Zagrebu. Vlada Republike Hrvatske donijela je nacionalnu razvojnu strategiju. Ona pridonosi tome da Hrvatska što bolje iskoristi svoje potencijale i otkloni štete koje su nastale kao posljedica globalne krize te da potakne što brži oporavak Republike Hrvatske. Nacionalne politike koje su donijete odnose se na aktivne politike zapošljavanja, odnosno, usmjerene su na mlade i teže zapošljive skupine. Konceptom i planom obrazovanja te omogućavanjem stjecanja kompetencija i razvoj istih omogućava se konkurencija na tržištu rada. Program obrazovanja kroz vaučere u Hrvatskoj se provodi od četvrtog mjeseca 2022., a broj trenutnih korisnika koji kroz taj program stječu kompetencije je oko 23 tisuće.

Mi kroz razne projekte Europske unije, kroz nacionalni plan moramo ‘neetovce’ uključiti u program obrazovanja, u sve to spadaju i osobe s invaliditetom. Apeliram na sve obrazovne ustanove da izrađuju programe koji će biti dostupni osobama s invaliditetom. Trenutno je 10.510 nezaposlenih osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, dok je u Zagrebu 2184 nezaposlenih osoba s invaliditetom. S druge strane na nivou Republike Hrvatske ove se godine zaposlilo 3607, a u glavnom gradu ove godine zaposleno je njih 540. To je sve plod aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom – rekao je između ostalog Dodig.

Antonio Matković iz Instituta za razvoj tržišta rada govorio je o temi promjene na tržištu rada, perspektiva poslodavca i perspektiva radnika. Matković je naveo ključne izazove s kojima se susreću poslodavci kod zapošljavanja, ali i neke s kojima se susreću oni koji traže posao na tržištu rada, kazavši kako je kod poslodavaca ključni problem što ne mogu naći radnike s dobrim poslovnim vještinama.

S druge strane, kod osoba na tržištu rada najviše fali motivacije za rad. To se vidi i u već spomenutim vaučerima koje koriste mahom zaposlene osobe koje žele poboljšati svoje vještine, a ne nezaposlene za koje je ta mjera i uvedena. Kao još jedan od velikih problema Matković je naveo i neaktivne osobe, rekavši kako se premalo radi na tome da ih se privuče na tržište rada te kako se to mora promijeniti.

Zadnji dio konferencije bio je rezerviran za panel raspravu na temu ‘Iskustva poslodavaca i organizacija koje zapošljavaju teže zapošljive skupine’. U panel raspravi sudjelovali su brojni poznati poslodavci koji se bave zapošljavanjem teže zapošljivih skupina kao što su – ravnateljica URIHO-a Sanja Major, voditeljica ljudskih reursa Socijalne zadruge HUMANA NOVA Karolina Kraljić, Sandra Miletić Škopac (Zvijezda), Željka Pleše (PIK Vrbovec), dok je online sudjelovala Dijana Kalinić (IMEX Banka).

Na panel raspravi otvorile su se mnoge teme vezane za zaposlenje osoba s invaliditetom, a sama rasprava bila je izuzetno zanimljiva te iznjedrila neke korisne zaključke.

– URIHO ima 505 radnika i radnica, od toga je 291 osoba s invaliditetom. Zaštitna radionica mora funkcionirati po principu da više od 51% zaposlenih mora biti osoba s invaliditetom, mi se cijelo vrijeme krećemo oko 58%. Zaštitne radionice služe za zapošljavanje onih osoba koje imaju najteži oblik, odnosno stupanj invaliditeta – kazala je na početku Major.  

Rad svoje zadruge HUMANA NOVA predstavila je Karolina Kraljić kazavši da su oni po misiji slični URIHO-u, samo što nemaju status ustanove. Od 58 zaposlenih koliko zadruga broji, čak 34 njihova zaposlenika su osobe s invaliditetom, a uz to imaju i druge teško zapošljive skupine ljudi. Uključenost osoba s invaliditetom i drugih teško zapošljivih osoba uvodno su predstavile i ostale četiri sudionice.

Major je kazala da posljednjih nekoliko godina nikada nije bilo lakše zaposliti osobu s invaliditetom.

– To se može zahvaliti zakonskom okviru i svim mjerama koje potiču iz zapošljavanja osoba s invaliditetom. Procjenjujem da bi u bližoj budućnosti moglo doći do specifične konkurencije među ranjivim skupinama. Zaposlenici rađe zapošljavaju strane radnike, nego osobe s invaliditetom. Tu će se morati jako voditi računa na koji način zadovoljiti sve te potrebe i tržišta rada i potrebe pružanja prilike zapošljavanja osoba koje pripadaju pojedinim skupinama. U URIHO-u nema radnog mjesta u kojem osoba s invaliditetom ne može raditi, pitanje je samo koja osoba s invaliditetom odgovara kojem radnom mjestu. Imamo niz stručnih radnika i radnica koji pružaju podršku u prilagodbi na radno mjesto. Mi provodimo prilagodbu radnog mjesta za naše zaposlenike – kazala je Major.

– Poslodavci koji zaposle osobu s invaliditetom, ne samo da imaju pravo na subvenciju, nego imaju pravo i na nagradu koju dodjeljuje ZOSI. Nagrada za 2024. godinu iznosi 252 eura. Pozitivna diskriminacija je jedina učinkovita mjera kod zapošljavanja bilo koje ranjive skupine i mislim da bi se to trebalo i dalje razvijati i podržavati. U budućnosti će biti problem u konkurenciji koga zaposliti od svih tih specifičnih skupina – naglasila je prva žena URIHO-a.

– Zvijezda je 15 godina imala suradnju s Centrom za inkluziju gdje su nam bili ustupljeni radnici, a danas imamo nekoliko zaposlenika koji su zaposleni kod nas nakon probnog rada. Naša poruka kao Zvijezde je da različitost zapravo osnažuje svaku kompaniju, donosi kvalitetu i inovativnost, stoga je nužno poticati i zapošljavanje teže zapošljivih skupina te osigurati jednak i pravedan rad svima, rekla je Miletić Škopac.

– Kao poslodavac pozdravljamo ideju ovakvih skupova i smatramo da bi se trebalo što više ovakvih stvari događati te da se vide koje su to vještine gdje se sve osobe s invaliditetom mogu educirati jer tako postaju konkurentni na tržištu rada – dodala je Kraljić.

Ravnateljica URIHO-a Sanja Major podsjetila je na to da poslodavac koji ima preko 20 zaposlenih mora imati zaposlenu osobu s invaliditetom ili mora platiti državi kazneni doprinos. Upravo zbog toga Major smatra kako nikada nije bilo lakše zaposliti osobu s invaliditetom. Također, istaknula je vrijednost zaštitnih radionica kazavši kako u zaštitnim radionicama rade oni ljudi koji ne mogu raditi nigdje drugdje, te da URIHO kao najveća zaštitna radionica omogućava uključivanje ljudi koji bi inače ostali na teret socijalnoj skrbi. Major kaže kako je još puno osoba s invaliditetom na tržištu rada te kako je za njihovo zapošljavanje potrebna podrška.

Dijana Kalinić smatra da je edukacija ključna u poboljšanju zapošljavanja teže zaposlivih skupina.

– Ne postoji zanimanje koje smo stekli u osnovnoj i srednjoj školi, a da ga nije potrebno nadograđivati. To će dovesti do demistifikacije osoba s invaliditetom, te će se tako uvidjeti da to nisu disfunkcionalni ljudi – kazala je Kalinić.

Konferenciju je prigodnim govorom zatvorila Romana Galić.

– Zahvaljujem se svima koji su izdvojili svoje vrijeme za konferenciju. Kad podvučemo crtu, pitanje zapošljavanja je nedovoljno apostrofirano. Ne znam jesmo li svjesni koliko je problem radne snage zahvatio sve u društvu. Bojim se što će biti s našom djecom u budućnosti. Empatija prema svim ljudima o kojima smo ova dva dana govorili, prilagodba tržišta rada te edukacije mladih ljudi kao i povjerenje koje poslodavac daje svojim radnicima sve je to ključno. Vidimo da moramo puno više razgovarati i međusobno se povezivati. Radit ćemo program teže zapošljivih skupina. Sve vas pozivam da komentirate i dajete svoje prijedloge kako bi taj program bio što bolji – zaključila je Galić.

Nadamo se kako će poruke s ove konferencije doprijeti do onih koji imaju snage, znanja i moći da poboljšaju život teško zapošljivim skupinama društva.