in MREŽA
INTERVJU, BRANKA KOSTIĆ Usudite se pokazati od čega ste satkani
Novigrađanka Branka Kostić predstavila je 15. rujna 2024. godine svoju drugu zbirku poezije ‘Smijem li se ili sanjam’ na Vrisku – Riječkom sajmu knjiga i festivalu autora. Na predstavljanju podršku je Branki pružila glazbena diva, a više o svemu doznajte kroz retke koji slijede
Draga Branka, nedavno ste predstavili svoju drugu zbirku poezije ‘Smijem li se ili sanjam’ pa nam recite o kakvoj se poeziji radi i od kud crpite inspiraciju?
– Najprije pozdrav svim čitateljima i čitateljicama. Poezija koju pišem govori o mom nećaku kojem je ova knjiga posvećena, viđenju života, o ljepoti istog, o samospoznaji, ljudima što iz mog života, što izvan njega. U knjizi pišem iskreno o radostima, strahovima, boli i ljubavi u koje pozivam svoje čitatelje/ice da istraže ono što nas veseli i ispunjava. Moja Inspiracija dolazi kada svijet utihne i kada mi se vraćaju slike onoga što se u mom životu događa, ponekad je to sjedenje uz more, gledanje u nebo, razgovor s nekim, glazba, radost ili tuga. Najviše pišem kad mi tuga navire, tada se moje srce liječi uz pisanje. Često znam reći da papir sve podnosi. U to sam se uvjerila još u srednjoj školi.
Moderatorica na predstavljanju zbirke poezije bila je Blaženka Leib, a vaše je pjesme čitala glazbena diva Josipa Lisac. Kako je došlo do suradnje?
– Tako je, Josipa Lisac je čitala moju pjesmu prvi put na svom koncertu u Dajli, blizu Novigrada. Kako je Josipa odlučila kupiti stan u Istri, odlučila je istražiti pisce i spisateljice našeg kraja i ukazalo joj se moje ime. Privuklo ju je i do nje je putem interneta došla informacija da izdajem novu knjigu. Preko poznanice je došla do moje knjige. Nakon toga, Josipa je direktoru Vriska Dragi Glamuzini rekla za mene i tako sam dobila priliku da tamo održim promociju. Josipa je pjesmi dala novi život. Bila je to jedna iznimna promocija, zahvalna sam Josipi što je u meni prepoznala talent i omogućila mi to prelijepo iskustvo.
Recite nam tko još čini vaš tim suradnika na ovoj zbirci poezije?
– U stvaranju moje knjige sudjelovale su Aleksandra Pejaković koja je osmislila pet prekrasnih ilustracija, naslovnu i četiri ilustracije koje dijele poglavlja. Tihana Nalić je radila grafičko oblikovanje, Ana Dujmović kao lektorica i moja profesorica Martina Rupe je napisala predgovor. Bila je to prelijepa suradnja među ženama koje su mi bile velika podrška.
Kad se rodila ljubav prema pisanju i kako je tekao vaš put do publike? Kad je bio onaj prijelomni trenutak u kojem ste postali sigurni da je to što radite spremno za javnost?
– Ljubav prema pisanju je krenula u srednjoj školi. Vjerujem da je to isplivalo zbog velike promjene i selidbe u Zagreb, tako sam se nosila sa svime što se tada događalo. Tu me uvelike podržavala moja profesorica Martina. Moj put do publike je išao preko Facebooka, tamo sam počela pisati bilješke. Nakon srednje pisala sam sve češće i više su me čitali i poticali da pišem, i objavim knjigu. Tada sam počela istraživati o izdavanju.
Prijelomni trenutak je bio 2013. godine kada je Gradska knjižnica u Novigradu odlučila izdati moju prvu zbirku ‘Srce od riječi’. Tada sam imala 23 godine i bila sam spremna da pokažem svijetu sebe, da se ogolim. Nije bilo lako, ali to me ohrabrilo.
Je li vam činjenica da ste osoba s invaliditetom pomogla ili odmogla u procesu izdavanja prve i druge zbirke poezije?
– Ne bih rekla da mi je odmoglo, niti pomoglo. Ljudi vide ono što ja pišem, moje osjećaje i moj karakter. Svoj invaliditet ne naglašavam često, niti pričam o njemu. Ali smatram da mi je bilo olakšavajuća okolnost skupiti financijsku pomoć zbog nezaposlenosti. Iako svatko tko pokaže strast i upornost može naći načina da ostvari ono što je naumio/la, bez obzira na svoje stanje. Time se vodim u životu. Borbena sam, tražim načine da ostvarim svoje želje i budem najbolja verzija sebe.
Čime se još bavite osim pisanja, što vas okupira?
– Osim pisanja volim fotografiju. Na svom Instagramu objavljujem te fotografije. Volim čitati i provoditi vrijeme u prirodi, glazba i serije su također dio mog života. Iako kad je toplije puno vremena provodim u prirodi ili u našem vrtu. Četiri godine članica sam Čitateljskog kluba, gdje svaki mjesec čitamo drugu knjigu i dijelimo svoje dojmove. Moj nećak mi također ispunjava vrijeme kroz našu igru, šetnje i razgovor.
I za kraj, što biste poručili osobama s invaliditetom?
– Osobama s invaliditetom bih poručila da vjeruju u sebe, čak i kad se nešto ne čini kvalitetnim, bilo to nešto što su napisali, naslikali, ili nešto treće, da se usude pokazati svijetu od čega su satkani. Život je dobar ako se otvorite prema njemu, nagradit će vas lijepim stvarima. Budite ono što jeste, smijte se i sanjajte!
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba