Poveži se s nama

in MREŽA

MOJA PRIČA Dijana Telebar, predsjednica Udruge ‘Uz tebe sam’

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja nosi bijelu majicu i ružičasti sako. Sjedi s profilom prema kameri, a lice joj je zamagljeno radi zaštite privatnosti. Pozadina je jednobojna i neutralna. Fotografija naglašava odjeću i boje, te može poslužiti kao primjer zaštite identiteta u vizualnim medijima.
Foto: Dijana Telebar

Sve ono što činimo ima smisla ako barem jednom djetetu pomognemo učiniti svijet ljepšim mjestom – volonteri udruge i ja ćemo biti tu za njih. Zato budite i vi uz nas jer svakim danom korak smo bliže izgradnji tolerantnijeg društva, spremnog na prihvaćanje različitosti, kaže Dijana Telebar

Dijana Telebar magistra je primarnog obrazovanja te stručnjakinja za pisanje i provedbu projekata. Volontirala je u različitim organizacijama, uglavnom pomažući djeci i mladim osobama s invaliditetom.

– U Udrugu savjetovališta ‘Uz tebe sam’ došla sam 2017. godine, te prvi volonterski angažman u udruzi mi je bio pomoć u čišćenju i opremanju novog prostora udruge, na adresi Graberje 33, u kojem obitavamo i danas. Upoznala sam članove koji su mi odmah prirasli srcu, volontere i tadašnju predsjednicu koja je posvetila puno ljubavi i truda u održivost udruge. Budući da sam i sama učiteljske struke, i rad s djecom s teškoćama u učenju mi je dio svakodnevnog posla, počela sam provoditi projekt ‘Tata – mata učenje’ koji se odnosio na podršku u učenju učenicima s teškoćama u učenju. U međuvremenu sam sve više osjećala potrebu za uvođenjem novih ideja i rješenja, pa sam se educirala u raznim područjima. Tako sam položila tečaj za pisanje i provedbu EU projekata i uz dobivena stručna znanja napisala i uspješno provela nekoliko projekata – priča nam Dijana.

– Kako smo nudili sve veći broj usluga, polako je rastao broj članova i broj volontera. 2019. godine predložena sam i dobila povjerenje za obnašanje dužnosti dopredsjednice, a od 2023. godine obnašam dužnost predsjednice udruge. Obnašati dužnost predsjednice znači puno više odgovornosti, koordinacije, edukacija i biti prisutan u svim projektima i aktivnostima. Dugo sam se dvoumila mogu li to sve obnašati, volonterski, uz obiteljske obveze i redovan posao, koji nije u udruzi. Uz veliku podršku obitelji, ali i volontera koji su mi odlučili pridružiti, znala sam koji su daljnji koraci. Naravno, taj put je dosta trnovit, prepun je izazova koji nisu uvijek vidljivi. Nedostatak stabilnih financijskih sredstava nas dosta ograničava što utječe na količinu pružanja adekvatnih usluga i podrške obiteljima te nabavu potrebnih resursa (asistivna tehnologija i ostala oprema).

Udruga se često oslanja na donacije, projekte i natječaje koji su nesigurni ili privremeni. Birokracija je dosta kruta i opsežna, no da bismo radili sve što radimo, moramo ispuniti brdo papirologije koja je zamorna. Ne veseli nas, ali moramo. Bilo bi puno jednostavnije kada bismo imali zaposlen ‘hladni pogon’, no trenutno to još nismo ostvarili – kaže Dijana, a primarni cilj je osigurati rehabilitaciju i stručnu podršku djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom i njihovim roditeljima jer su potrebe izrazito velike i oni ne mogu čekati. To sve zahtijeva posebnu stručnu pažnju i dodatne resurse.

– Surađujemo s različitim institucijama poput škola, fakulteta, zdravstvenih ustanova, ministarstva, zavoda za socijalni rad i ostalim organizacijama civilnog društva kako bismo našli najbolja moguća rješenja. Pružamo podršku roditeljima kako bi ostvarili svoja i dječja prava. Naravno, ako samo jedna karika u tom lancu zakaže, cijeli proces je otežan. Prijašnjih godina smo se susretali s velikom stigmom javnosti, zato od samog osnutka udruge djelujemo edukativno. Educiramo građane preko društvenih medija, uživo na različitim događajima i približavamo im potrebe, ali i mogućnosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom kako bi im znali pristupiti i bolje razumjeli njihova određena ponašanja. Ovi izazovi zahtijevaju fleksibilnost, kreativnost i izgradnju snažne mreže podrške unutar zajednice kako bi udruga mogla uspješno funkcionirati i ostvariti svoje ciljeve – navodi Telebar.

Članovi ove udruge su djeca s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom te njihove obitelji.

– Trenutno brojimo 276 članova i za njih udružujemo svoja znanja i provodimo brojne aktivnosti i projekte, organiziramo različite događaje i izlete sukladno financijskim mogućnostima. Svi projekti koje provodimo su od izrazitog značaja, ne samo za naše članove, već i za cijelu zajednicu. Tako provodimo projekt ‘U tuđim cipelicama’ u suradnji s deset osnovnih škola s područja Varaždinske županije, koji se odnosi na prevenciju vršnjačkog nasilja s posebnim naglaskom na prevenciju nasilja prema djeci s teškoćama u razvoju. Jako smo ponosni na rezultate projekta ‘Vjetar u leđa’ kojeg financira Grad Varaždin, tvrtka Colas d.d. Hrvatska i tvrtka Knauf Insulation.

Projekt  daje priliku djeci s teškoćama u razvoju da se razvijaju u skladu sa svojim sposobnostima bez obzira na teškoće i socioekonomski status, osiguravajući im podršku edukacijskih rehabilitatora i logopeda čije su usluge besplatne za njihove roditelje. Neke od teškoća s kojima se djeca s teškoćama u razvoju svakodnevno nose su socijalne, emocionalne, komunikacijske, kognitivne i motoričke. Njihove borbe ponekad nisu vidljive, ali su uvijek prisutne zato je nužna podrška specijaliziranih stručnjaka koji su ujedno i savjetodavna podrška roditeljima.

Zbog različitih teškoća s kojima se djeca s teškoćama u razvoju nose, oni su podijeljeni u osam grupa po njih petero. Na svakoj radionici uz stručnjake, tu su i volonteri koji pružaju asistenciju svakom pojedinom djetetu. Velika su nam podrška mladi volonteri – učenici I. gimnazije te studentice Sveučilišta Sjever – Odjel za sestrinstvo. Volonteri su prisutni i na radionicama za mlade osobe s invaliditetom na kojima im asistiraju prilikom likovnih, glazbenih, literarnih radionica, uvježbavaju s njima za nastupe na različitim priredbama – pojasnila nam je Dijana i istaknula da tako bogate njihov društveni život i kvalitetno ispunjavaju njihovo, ali i svoje slobodno vrijeme. Za mlade osobe s invaliditetom osiguravaju i uslugu osobne asistencije, pa tako trenutno imaju četiri zaposlena osobna asistenta.

Izazovi s kojima se sreću članovi su svakodnevni.

– Njihove borbe za ostvarivanje osnovnih dječjih prava kreću s danom rođenja djeteta s teškoćama u razvoju. Osim njihovoj djeci, potrebna je stručna savjetodavna podrška i njihovim roditeljima, kako bi ih se jačalo i usmjeravalo. Često ni ne znaju koja sve prava imaju i kako ih ostvariti. Djeca s teškoćama u razvoju imaju pravo na terapije koje su za njihove roditelje besplatne, no zbog nedovoljnog broja stručnjaka djeca s teškoćama u razvoju na terapije čekaju i po nekoliko mjeseci – što je predragocjeno vrijeme da bi se izgubilo. Mnogi roditelji zato svoju djecu vode raznim privatnim stručnjacima, što dodatno iscrpljuje njihov budžet. Nažalost, te usluge mnogi roditelji ne mogu priuštiti svojoj djeci, što djecu s teškoćama u razvoju stavlja u još nepovoljniji položaj, a roditelji nemaju dostatna znanja kako bi im pomogli.

Zato je tu Udruga ‘Uz tebe sam’ koja daje priliku djeci s teškoćama u razvoju da ojačaju svoje sposobnosti bez obzira na teškoće, osiguravajući podršku edukacijskih rehabilitatora i logopeda. U našu udrugu uključeni su roditelji iz cijele Varaždinske županije, a uključivanje djece s teškoćama u razvoju u vrtić ili školu ovisi o nekoliko ključnih čimbenika, koji se odnose na individualne potrebe djeteta, kapacitete obrazovnih ustanova i podršku koju sustav i zajednica pružaju. Kvaliteta tih usluga ovisi o stručnoj podršci unutar same institucije, jer ako izostaju stručnjaci poput pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, psihologa, pred učiteljima i odgojiteljima je velik izazov ako su ostavljeni bez stručne podrške.

Također, roditelji mladih osoba s invaliditetom koja su ostvarila pravo na osobnog asistenta nailaze na velik problem osiguravanja usluge osobne asistencije jer nažalost na tržištu rada nema dovoljno asistenata. Trenutno, s ostalim organizacijama, u komunikaciji s ministarstvom radimo na rješavanju tog problema i sudjelujemo u kreiranju javnih politika – kaže Dijana i nastavlja o planovima koji su veliki, ponekad bi se moglo reći da su i ambiciozni, ali nisu neostvarivi.

– Planiramo proširenje terapijskih i edukativnih usluga, uključujući dodatne terapeutske programe, radimo na prilagodbi i poboljšanju postojećih prostorija, ali također želimo osigurati i asistivnu opremu koja će djeci s teškoćama u razvoju omogućiti bolji napredak i olakšati učenje. Želimo graditi svijet pun mogućnosti i međusobne tolerancije, kroz edukacije javnosti, medijske istupe i kampanje.

Da bismo sve to ostvarili, potrebna nam je kontinuirana edukacija i apliciranje na nacionalne i međunarodne projekte, natječaje i fondove kako bi se osiguralo stabilnije financiranje, a isto tako radimo i radit ćemo na razvijanju partnerstava s privatnim tvrtkama koje dijele našu viziju i misiju – kaže Dijana.

– Velika mi je čast voditi Udrugu ‘Uz tebe sam’ i zalagati se za prava divnih, iskrenih, malih, ali ‘velikih ljudi’, mladih osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Sve ono što činimo ima smisla ako barem jednom djetetu pomognemo učiniti svijet ljepšim mjestom – volonteri udruge i ja ćemo biti tu za njih. Zato budite i vi uz nas jer svakim danom korak smo bliže izgradnji tolerantnijeg društva, spremnog na prihvaćanje različitosti. Hvala od srca svim našim dobročiniteljima koji omogućuju naš rad – zaključila je predsjednica Dijana Telebar.

in MREŽA

DOBRO JE ZNATI Edukativna radionica za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Skupina ljudi sjedi u prostoriji u kojoj se održava predavanje ili prezentacija. Osoba stoji ispred publike, pored projektora koji prikazuje prezentaciju na platnu. Sudionici su okrenuti prema predavačici, pažljivo slušajući. U pozadini s lijeve strane nalazi se plakat s logotipom i natpisom "Društvo multiple skleroze", dok je desno postavljen promotivni banner s informacijama o nekom programu ili projektu. Atmosfera je neformalna, a prostorija svijetla, s velikim prozorom u pozadini.
Foto: posi.hr

Društvo multiple skleroze Požeško-slavonske županije organiziralo je edukativnu radionicu za osobe s invaliditetom u sklopu projekta ‘DOBRO JE ZNATI’

Društvo multiple skleroze Požeško-slavonske županije organiziralo je 17. listopada 2024. godine u Pakracu edukativnu radionicu u sklopu projekta ‘DOBRO JE ZNATI’. Ova radionica okupila je osobe s invaliditetom, predstavnike lokalnih udruga, ustanova i institucija kako bi se informirali o novim zakonskim procesima i načinima primjene istih.

Radionica je održana uz financijsku potporu Grada Pakraca, a cilj projekta bio je osnažiti osobe s invaliditetom kroz informiranje i edukaciju o pravima i uvjetima za ostvarivanje prava u različitim sustavima, uključujući socijalnu skrb, promet i druga područja.

Vesna Štefanek, predsjednica Društva, otvorila je radionicu pozdravnim govorom i naglasila važnost informiranosti za osobe s invaliditetom, izrazivši zadovoljstvo odazivom brojnih predstavnika lokalnih udruga.

Mario Burek, savjetnik iz Područnog ureda Pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Osijeku, govorio je o nadležnostima Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te detaljno objasnio kako se osobe s invaliditetom mogu obratiti ovoj instituciji za pomoć u zaštiti svojih prava. Osim toga, sudionici su upoznati s promjenama koje je donijela Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, a posebno su obrađeni principi razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna.

Radionica je ponudila odgovore na mnoga pitanja koja zanimaju osobe s invaliditetom, uključujući razlike između različitih vrsta invalidnina, način ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak te prava prilikom zapošljavanja i rada. Poseban naglasak stavljen je na najvažnije odredbe novih zakona, poput Zakona o osobnoj asistenciji, Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o povlasticama u prometu.

Sudionici su također imali priliku čuti predavanje Irene Gašparić iz Županijske bolnice, koja je govorila o specifičnostima u liječenju multiple skleroze i važnosti pravilne dokumentacije za ostvarivanje prava u socijalnom i zdravstvenom sustavu.

Antonija Kolesarić iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Požega, predstavila je prava i usluge koje osobe s invaliditetom mogu ostvariti kroz sustav socijalne skrbi, naglašavajući važnost suradnje s institucijama.

Nakon izlaganja, sudionici su se uključili u raspravu u kojoj su razmijenili iskustva i iznijeli prijedloge o poboljšanju uvjeta za osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu. Radionica je završila s porukom o važnosti edukacije i osnaživanja osoba s invaliditetom kako bi ravnopravno sudjelovali u društvu.

Nastavi čitati

in MREŽA

Počinje Međunarodni tjedan svjesnosti o buloznoj epidermolizi

Objavljeno

/

Na fotografiji su tri djeteta u prostoriji koja izgleda kao učionica ili igraonica. Lica djece su zamagljena radi zaštite privatnosti. Jedno dijete sjedi na zelenim spužvastim blokovima, drugo stoji naslonjeno na stol, a treće sjedi za stolom. U pozadini se nalazi šareni tepih i zid ukrašen velikom slikom dinosaura. Prostorija je svijetla i šarena, što sugerira da je to okruženje namijenjeno djeci.
Foto: Udruga DEBRA

Iako je DEBRA međunarodno priznata kao resursni centar i član Rare ResourceNet mreže, njezin rad u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno prepoznat ni podržan od strane države

Udruga DEBRA, koja već 28 godina kontinuirano pruža podršku osobama oboljelima od rijetke genetske bolesti bulozne epidermolize, obilježava Međunarodni tjedan svjesnosti o ovoj bolesti od 25. do 31. listopada.

U sklopu programa, organizirana je iskustvena radionica s ciljem podizanja svijesti o izazovima s kojima se oboljeli suočavaju, te apeliranja na nadležne institucije da osiguraju potrebnu financijsku i organizacijsku podršku. Iako je DEBRA međunarodno priznata kao resursni centar i član Rare ResourceNet mreže, njezin rad u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno prepoznat ni podržan od strane države.

Bulozna epidermoliza je genetski poremećaj zbog kojeg je koža izrazito krhka i sklona bolnim ranama, koje oboljeli osjećaju već od prvih dana života. Djeca s ovom bolešću, poznata i kao ‘djeca leptiri’, suočavaju se s izazovima svakodnevnih aktivnosti poput oblačenja, hranjenja i hodanja. Čak i najjednostavnije radnje mogu uzrokovati bolne rane slične opeklinama. Mnogi oboljeli često posjećuju bolnice, podvrgavaju se operacijama te su izloženi stalnom riziku od razvoja raka kože. Unatoč napretku u liječenju, lijek za ovu bolest još uvijek ne postoji.

– Naši korisnici trebaju specifičan, individualizirani pristup koji prepoznaje njihove jedinstvene potrebe. DEBRA organizira holističku podršku kroz informiranje, edukacije, navigaciju kroz zdravstveni i socijalni sustav te pruža podršku lokalnim servisima. Naše aktivnosti uključuju radnu terapiju i brojne druge usluge koje olakšavaju život oboljelima i njihovim obiteljima. Međutim, većina tih aktivnosti financira se putem donacija i projekata, što nije održivo na duge staze. Stoga apeliramo na nadležne institucije da prepoznaju važnost našeg rada i osiguraju nam stabilno financiranje kako bismo mogli nastaviti pružati potrebne usluge – istaknula je predsjednica Udruge DEBRA, Vlasta Zmazek.

Zmazek naglašava kako DEBRA, primjerom svoje aktivnosti, pokazuje ključnu ulogu civilnog društva u pružanju sveobuhvatne zdravstvene i socijalne podrške osobama s rijetkim bolestima.

– Važno je da i u zemlji u kojoj djelujemo do bijemo jednako priznanje i podršku kakvu uživamo u inozemstvu. DEBRA je produžena ruka zdravstvenog sustava i nezamjenjiv dio pružatelja socijalnih usluga. Apeliramo na donositelje odluka da što prije riješe pitanje stabilnog financiranja ovih nužnih neformalnih usluga koje provodimo – zaključila je Zmazek.

– DEBRA je postavila visoke standarde u pružanju specifičnih usluga za oboljele od rijetkih bolesti, no u Hrvatskoj to još uvijek nije dovoljno valorizirano. Iako smo već razgovarali s Ministarstvima o potrebi da se natječaji prilagode specifičnim aktivnostima koje provode udruge poput DEBRE, zasad nismo naišli na razumijevanje – navodi Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Jasna Tucak, voditeljica odjela za promicanje zdravlja Grada Zagreba, naglašava važnost suradnje.

– Ponosni smo na suradnju s DEBROM. Oni su produžena ruka sustava, koji nije u mogućnosti brinuti o pacijentima na ovako sustavan način. Zahvaljujemo DEBRI na izvrsnom radu – kazala je Tucak.

Roditelji djece oboljele od bulozne epidermolize također ističu važnost podrške koju dobivaju kroz rad udruge.

– DEBRA nas prati od prvog dana – od bolničkih posjeta do svakodnevnih izazova. Njihov mobilni tim, radne terapije i psihološka podrška neprocjenjivi su za razvoj naše djece. Kad je opremljena radnoterapijska soba, počeli smo dolaziti na terapije i vidjeli smo veliki napredak kod Mile – istaknula je Marija Brkinjač, majka djevojčice Mile.

DEBRA pruža cjelovitu podršku oboljelima i njihovim obiteljima Udruga DEBRA razvila je niz ključnih usluga, uključujući radnu terapiju, besplatan smještaj tijekom liječenja u Zagrebu te stalnu medicinsku i socijalnu pomoć. Posebno se posvećuju edukaciji zdravstvenih i socijalnih radnika kako bi unaprijedili kvalitetu skrbi.

– DEBRA nudi 24-satnu podršku, radnu terapiju, psihosocijalnu pomoć te pomoć u integraciji u vrtiće, škole i pri zapošljavanju. Naša web stranica sada uključuje i Roditeljski kutak – portal za roditelje djece s teškoćama – kaže magistra sestrinstva Mateja Krznar, zdravstvena edukatorica DEBRE.

U okviru Međunarodnog tjedna svjesnosti o buloznoj epidermolizi, DEBRA će 27. listopada obilježiti i Dan radne terapije. U ponedjeljak, 28. listopada, organizira Dan otvorenih vrata, gdje će posjetitelji imati priliku upoznati se s radnom terapijom i isprobati razne igre s djecom leptirima. DEBRA je proširila svoje usluge radne terapije na svu djecu s teškoćama u razvoju zbog velike potražnje za ovakvom vrstom podrške.

Nastavi čitati

in MREŽA

U tijeku 29. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje skupinu ljudi koji sjede u konferencijskoj dvorani. Svi su usmjereni prema govorniku koji stoji na pozornici s mikrofonom. U pozadini se nalazi pult s natpisima, a prostor je osvijetljen umjetnim svjetlom. Čini se da se radi o nekom događaju poput konferencije ili predavanja.
Foto: Anita Blažinović

Poseban fokus je na temama kao što su inkluzivno zapošljavanje osoba s invaliditetom, primjena novog Zakona o osobnoj asistenciji, položaj žena s invaliditetom, pristupačnost i Platforma Accessible EU, te postignuća u razvoju održive, digitalne, zelene i solidarne Hrvatske, uz poseban naglasak na sport za osobe s invaliditetom

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, kao krovna organizacija koju čini mreža od 15 nacionalnih saveza osoba svih vrsta invaliditeta s preko 230 lokalnih udruga, organizira tradicionalni 29. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem, kao najznačajniju manifestaciju osoba s invaliditetom u regiji.

Suorganizatori simpozija su Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Accessible EU Hrvatska.

Moto Simpozija je ‘Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti’.

Simpozij se održava 21. i 22. listopada 2024. u Zagrebu u hotelu Diplomat. Poseban fokus je na temama kao što su inkluzivno zapošljavanje osoba s invaliditetom, primjena novog Zakona o osobnoj asistenciji, položaj žena s invaliditetom, pristupačnost i Platforma Accessible EU, te postignuća u razvoju održive, digitalne, zelene i solidarne Hrvatske, uz poseban naglasak na sport za osobe s invaliditetom.

Otvorenju dvodnevnog simpozija nazočili su brojni visoki gosti, izaslanici Vlade, Sabora, izaslanica predsjednika Zorana Milanovića pod čijim se pokroviteljstvom simpozij i održava, predstavnici Grada Zagreba, ministarstava, Ureda pravobranitelja, ZOSI-ja, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, predstavnici saveza, udruga i naravno, ništa bez osoba s invaliditetom.

Simpozij je moderirala Magdalena Guzalić, stručna suradnica SOIH-a, a Melita Mulić kao izaslanica predsjednika Zorana Milanovića proglasila je simpozij otvorenim.

– Očekujem da ćemo danas konstruktivno raditi i donijeti dobre zaključke. Nalazimo se u razdoblju velikih zadaća ispred sebe. One su teške, one su nove, a znamo da sve inovativne stvari ne mogu ići lako. Dobili smo novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je prema ZOSI-ju uputio brojne osobe na vještačenje i ugušio sustav, a onda smo donijeli još dva zakona, odnosno, Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku, što je dodatna navala na ZOSI.

Govorit ćemo što je važno u vještačenju, u korištenju poticaja, korištenju vaučera, a Zakonu o osobnoj asistenciji i Zakonu o inkluzivnom dodatku posvetit ćemo dva okrugla stola. Zapošljavanje će također biti tema, a žene s invaliditetom su uvijek važna tema i imajte na umu da je nasilje nad ženama s invaliditetom daleko veće nego nad ženama bez invaliditeta. Zahvaljujem na ovakvom lijepom odazivu jer to znači da želimo, hoćemo i jedino partnerski možemo postići rezultate – kazala je uvodno Marica Mirić, predsjednica SOIH-a.

– Nama je fokus zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pratimo i pozitivne trendove na tržištu rada i imamo nikad veći broj zaposlenih osoba i moramo zajedno uložiti dodatne napore da i osobe s invaliditetom pronađu svoje mjesto na tržištu rada. U protekloj godini zaposlilo se oko 3600 osoba s invaliditetom – kazao je Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

– Svi moji prethodnici već su spomenuli Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji koje smo dugo čekali. Možda sva očekivanja i nisu u potpunosti ispunjena, ali ključna je poruka da je naša zadaća slušati vas i da imamo vašu podršku kao i vi našu. Što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji, s vama smo pokušali stvoriti najbolji model, a jesmo li u tome uspjeli pokazat će vrijeme. Dosadašnji rezultati  kažu da imamo veći broj korisnika u odnosu na projektno financiranje bez zakonskog okvira. Sada imamo gotovo sedam tisuća zahtjeva, od toga 5800 osoba već dobilo rješenje i može koristiti uslugu, kada tome dodamo oko 1800 osoba s invaliditetom koje koriste projekt Zaželi i kad dodamo Pomoći u kući putem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, taj broj je puno veći nego što komuniciramo kroz Zakon o osobnoj asistenciji.

Što se tiče inkluzivnog dodatka, brojke su i više nego dobre, ali manje su bitne brojke od onoga koliko su osobe s invaliditetom zadovoljne razinom iznosa kroz pet razreda na koje imaju pravo.

Ovih smo dana raspisali javni poziv za uslugu Odmor od skrbi i tu želimo vidjeti na koji, što kvalitetniji način možemo dobiti vama očekivane rezultate – kazao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić.

Anita Blažinović

Nastavi čitati

U trendu