EU kutak
Najava plenarne sjednice Europskog parlamenta
U srijedu u 9 sati zastupnici će s premijerom Viktorom Orbanom raspravljati o programu šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Vijećem koje je započelo 1. srpnja 2024.
Mađarska vlada najavila je sljedeće prioritete:
- novi dogovor o europskoj konkurentnosti;
- jačanje europske obrambene politike;
- dosljedna politika proširenja koja se temelji na zaslugama;
- suzbijanje nezakonitih migracija;
- priprema buduće kohezijske politike;
- agrarna politika EU-a usmjerena na poljoprivrednike;
- rješavanje demografskih izazova.
Tijekom zakonodavnog razdoblja 2019. – 2024. Parlament je u više navrata osudio namjerne i sustavne napore mađarske vlade da ugrozi vrijednosti EU-a i prijetnju koju ona predstavlja za institucije i fondove EU-a. Zastupnici su izrazili ozbiljnu sumnju u sposobnost vlade Viktora Orbana da vjerodostojno ispuni svoju ulogu predvodnika Vijeća. Parlament smatra da se stanje pogoršalo od pokretanja postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a, do te mjere da se Mađarska više ne može smatrati potpunom demokracijom.
U utorak ujutro zastupnici će raspravljati o uredbi o društvenim mrežama i ulozi Akta o digitalnim uslugama u zaštiti demokracije i slobode na internetu.
Rasprava s Komisijom vodit će se o provedbi Akta o digitalnim uslugama, koji se od veljače 2024. primjenjuje na sve platforme. Zastupnici će vjerojatno pitati o mjerama koje je Komisija dosad poduzela, uključujući postupke za procjenu mogućih povreda Akta o digitalnim uslugama koje su počinili TikTok, Meta, X i AliExpress. S obzirom na nedavni razvoj događaja vezano uz uhićenje Pavela Durova, zastupnici također mogu postaviti pitanje hoće li se strože nadzirati i platforma Telegram.
Od donošenja Akta o digitalnim uslugama sve više zemalja počinje razmatrati slične prijedloge i zakone kako bi internetske platforme bile odgovorne za dobrobit svojih korisnika. Primjerice, britanski Zakon o sigurnosti na internetu, kanadski Zakon o šteti na internetu, australski Zakon o sigurnosti na internetu i američki Zakon o sigurnosti djece na internetu.
Isti dan u 13:30 Mario Draghi predstavit će zastupnicima sveobuhvatan i ambiciozan plan za jačanje konkurentnosti Europe.
Nakon prezentacije, Parlament će održati raspravu. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen zadužila je Maria Draghija, bivšeg predsjednika Europske središnje banke i talijanskog premijera, da predstavi ideje o budućnosti europske konkurentnosti.
U izvješću se navodi da je izazov s kojim se suočavaju tvorci politika ‘egzistencijalan’ te se upozorava da će odugovlačenje rezultirati teškim odlukama koje će trebati donijeti. Draghi predlaže dalekosežne promjene u brojnim područjima. To uključuje poticanje javnih ulaganja ‘bez presedana’, među ostalim izdavanjem novih zajedničkih vrijednosnih papira EU-a, reformom kohezijske politike EU-a, reformom politike tržišnog natjecanja i novom industrijskom politikom u čijem je središtu strategija za smanjenje visokih cijena energije u Europi.
U utorak poslijepodne zastupnici će s Komisijom raspravljati o ratu u Pojasu Gaze i stanju na Bliskom istoku.
Pozivajući na zajednički europski pristup, prvi čovjek EU-a za vanjske poslove Josep Borrell nedavno je opisao stanje u Gazi kao ‘katastrofalno i s humanitarnog i s političkog stajališta, bez pozitivnih mogućnosti na vidiku’.
Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, izraelske su snage od listopada 2023. ubile više od 40.000 Palestinaca kao odgovor na napad Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno oko 1200, a oteto oko 250 ljudi.
Europski parlament u više je navrata pozvao na hitan i trajan prekid vatre te trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih talaca. Zastupnici su izrazili duboku zabrinutost zbog rizika od eskalacije sukoba, posebno u Libanonu.
Zastupnici će u srijedu s Komisijom i Vijećem raspravljati o mađarskom sustavu izdavanja dozvola boravka i posljedicama za schengensko područje.
U srpnju je mađarska vlada proširila svoj sustav boravišnih dozvola na državljane Rusije i Bjelarusa. Zastupnici su izrazili zabrinutost da se time ublažuju zahtjevi za provjeru za ruske i bjeloruske državljane koji ulaze u EU, stvarajući moguće sigurnosne rizike za cijelo schengensko područje slobodnog putovanja.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson potvrdila je 4. rujna pred parlamentarnim Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da Komisija od mađarske vlade traži dodatna pojašnjenja.
Isti dan, u raspravi o stajalištu Vijeća o proračunu EU-a za sljedeću godinu, zastupnici će kritizirati planirana smanjenja sredstava.
U svojem nedavno objavljenom radnom dokumentu o stajalištu Vijeća o proračunu EU-a za sljedeću godinu, izvjestitelj Victor Negrescu (S&D, RO) kritizira Vijeće zbog smanjenja iznosa za 1,52 milijarde EUR u odnosu na nacrt proračuna Komisije.
– Vijeće se svake godine služi sličnim obrazloženjem za smanjenje omotnica programa ili za ograničavanje programiranih povećanja sredstava, iako su se proračunske okolnosti te društveni, gospodarski i geopolitički kontekst znatno promijenili . navodi Negrescu, dodajući da taj pristup ‘potiče nerazumijevanje’.
Prioriteti Parlamenta za budžet EU-a za 2025., prvi godišnji proračun nakon revizije višegodišnjeg financijskog okvira, obuhvaćaju veću potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji, konkurentnosti te osiguravanju blagostanja, uključivosti i sigurnosti, kako je navedeno u njegovim smjernicama donesenima u ožujku.
Na plenarnoj sjednici raspravljat će se o stanju u Venezueli nakon što je predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez pobjegao iz zemlje. Rasprava je na dnevnom redu u utorak, a glasanje o rezoluciji u četvrtak.
Državne vlasti Venezuele tvrde da je predsjednik Nicolas Maduro pobijedio na predsjedničkim izborima 28. srpnja, ali nisu objavile službene podatke o glasanju. Od izbora je uhićeno više od dvije tisuće prosvjednika i političkih disidenata na temelju optužbi za terorizam. Prošlog je tjedna oporbeni predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez – očigledan pobjednik izbora prema javno dostupnim primjercima izbornih podataka – pobjegao iz zemlje kako bi zatražio politički azil u Španjolskoj.
Očekuje se da će zastupnici u četvrtak u rezoluciji pozvati države EU-a da nastave pružati vojnu i financijsku potporu Kijevu.
Prije glasanja o rezoluciji, na plenarnoj sjednici bit će održana rasprava s Komisijom, u utorak ujutro.
U srpnju je novoizabrani Europski parlament usvojio prvu rezoluciju o Ukrajini desetog saziva u kojoj su zastupnici istaknuli kako Europska unija mora nastaviti podupirati Kijev sve dok to bude potrebno, do pobjede u ratu protiv ruskih okupacijskih snaga.
U četvrtak ujutro, pak, zastupnici će se osvrnuti na ovotjednu presudu Suda Europske unije u kojoj se irski porezni aranžmani s Appleom smatraju nezakonitom državnom potporom.
Predstavnici Komisije i Vijeća iznijet će i svoja stajališta o mogućim posljedicama presude Suda kojom se Apple obvezuje Irskoj vratiti 13 milijardi EUR poreza. Presudom se poništava i ranija odluka Općeg suda koja je bila suprotna. Ovotjedna presuda konačna je i zadnja. Na dan donošenja presude predsjednik Pododbora Parlamenta za porezna pitanja nazvao ju je ‘povijesnom‘.
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije
Poslušaj članak
Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.
Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.
Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT, pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.
Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.
Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.
Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.
ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.
Tko su Purger i Purgerica?
URIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
SAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
ZAGREB Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
Put putujemPrije 5 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
In MetropolaPrije 12 satiSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
in MREŽAPrije 6 danaUIR ZAGREBA 60. obljetnica velike udruge invalida rada
-
in MREŽAPrije 13 satiRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom