Poveži se s nama

EU kutak

Najava plenarne sjednice Europskog parlamenta

Objavljeno

/

Na slici je prikazana unutrašnjost Europskog parlamenta s velikom količinom zastupnika koji sjede za svojim stolovima raspoređenim u polukružnim redovima. U sredini se nalazi govornica, a iznad nje zastava Europske unije. Sala je moderna i prostrana, a atmosfera je formalna.
Foto: EU/Fred Marvaux

U srijedu u 9 sati zastupnici će s premijerom Viktorom Orbanom raspravljati o programu šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Vijećem koje je započelo 1. srpnja 2024.

Mađarska vlada najavila je sljedeće prioritete:

  • novi dogovor o europskoj konkurentnosti;
  • jačanje europske obrambene politike;
  • dosljedna politika proširenja koja se temelji na zaslugama;
  • suzbijanje nezakonitih migracija;
  • priprema buduće kohezijske politike;
  • agrarna politika EU-a usmjerena na poljoprivrednike;
  • rješavanje demografskih izazova.

Tijekom zakonodavnog razdoblja 2019. – 2024. Parlament je u više navrata osudio namjerne i sustavne napore mađarske vlade da ugrozi vrijednosti EU-a i prijetnju koju ona predstavlja za institucije i fondove EU-a. Zastupnici su izrazili ozbiljnu sumnju u sposobnost vlade Viktora Orbana da vjerodostojno ispuni svoju ulogu predvodnika Vijeća. Parlament smatra da se stanje pogoršalo od pokretanja postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a, do te mjere da se Mađarska više ne može smatrati potpunom demokracijom.

U utorak ujutro zastupnici će raspravljati o uredbi o društvenim mrežama i ulozi Akta o digitalnim uslugama u zaštiti demokracije i slobode na internetu.

Rasprava s Komisijom vodit će se o provedbi Akta o digitalnim uslugama, koji se od veljače 2024. primjenjuje na sve platforme. Zastupnici će vjerojatno pitati o mjerama koje je Komisija dosad poduzela, uključujući postupke za procjenu mogućih povreda Akta o digitalnim uslugama koje su počinili TikTok, Meta, X i AliExpress. S obzirom na nedavni razvoj događaja vezano uz uhićenje Pavela Durova, zastupnici također mogu postaviti pitanje hoće li se strože nadzirati i platforma Telegram.

Od donošenja Akta o digitalnim uslugama sve više zemalja počinje razmatrati slične prijedloge i zakone kako bi internetske platforme bile odgovorne za dobrobit svojih korisnika. Primjerice, britanski Zakon o sigurnosti na internetu, kanadski Zakon o šteti na internetu, australski Zakon o sigurnosti na internetu i američki Zakon o sigurnosti djece na internetu.

Isti dan u 13:30 Mario Draghi predstavit će zastupnicima sveobuhvatan i ambiciozan plan za jačanje konkurentnosti Europe.

Nakon prezentacije, Parlament će održati raspravu. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen zadužila je Maria Draghija, bivšeg predsjednika Europske središnje banke i talijanskog premijera, da predstavi ideje o budućnosti europske konkurentnosti.

U izvješću se navodi da je izazov s kojim se suočavaju tvorci politika ‘egzistencijalan’ te se upozorava da će odugovlačenje rezultirati teškim odlukama koje će trebati donijeti. Draghi predlaže dalekosežne promjene u brojnim područjima. To uključuje poticanje javnih ulaganja ‘bez presedana’, među ostalim izdavanjem novih zajedničkih vrijednosnih papira EU-a, reformom kohezijske politike EU-a, reformom politike tržišnog natjecanja i novom industrijskom politikom u čijem je središtu strategija za smanjenje visokih cijena energije u Europi.

U utorak poslijepodne zastupnici će s Komisijom raspravljati o ratu u Pojasu Gaze i stanju na Bliskom istoku.

Pozivajući na zajednički europski pristup, prvi čovjek EU-a za vanjske poslove Josep Borrell nedavno je opisao stanje u Gazi kao ‘katastrofalno i s humanitarnog i s političkog stajališta, bez pozitivnih mogućnosti na vidiku’.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, izraelske su snage od listopada 2023. ubile više od 40.000 Palestinaca kao odgovor na napad Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno oko 1200, a oteto oko 250 ljudi.

Europski parlament u više je navrata pozvao na hitan i trajan prekid vatre te trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih talaca. Zastupnici su izrazili duboku zabrinutost zbog rizika od eskalacije sukoba, posebno u Libanonu.

Zastupnici će u srijedu s Komisijom i Vijećem raspravljati o mađarskom sustavu izdavanja dozvola boravka i posljedicama za schengensko područje.

U srpnju je mađarska vlada proširila svoj sustav boravišnih dozvola na državljane Rusije i Bjelarusa. Zastupnici su izrazili zabrinutost da se time ublažuju zahtjevi za provjeru za ruske i bjeloruske državljane koji ulaze u EU, stvarajući moguće sigurnosne rizike za cijelo schengensko područje slobodnog putovanja.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson potvrdila je 4. rujna pred parlamentarnim Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da Komisija od mađarske vlade traži dodatna pojašnjenja.

Isti dan, u raspravi o stajalištu Vijeća o proračunu EU-a za sljedeću godinu, zastupnici će kritizirati planirana smanjenja sredstava.

U svojem nedavno objavljenom radnom dokumentu o stajalištu Vijeća  o proračunu EU-a za sljedeću godinu, izvjestitelj Victor Negrescu (S&D, RO) kritizira Vijeće zbog smanjenja iznosa za 1,52 milijarde EUR u odnosu na nacrt proračuna Komisije.

– Vijeće se svake godine služi sličnim obrazloženjem za smanjenje omotnica programa ili za ograničavanje programiranih povećanja sredstava, iako su se proračunske okolnosti te društveni, gospodarski i geopolitički kontekst znatno promijenili . navodi Negrescu, dodajući da taj pristup ‘potiče nerazumijevanje’.

Prioriteti Parlamenta za budžet EU-a za 2025., prvi godišnji proračun nakon revizije višegodišnjeg financijskog okvira, obuhvaćaju veću potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji, konkurentnosti te osiguravanju blagostanja, uključivosti i sigurnosti, kako je navedeno u njegovim smjernicama donesenima u ožujku.

Na plenarnoj sjednici raspravljat će se o stanju u Venezueli nakon što je predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez pobjegao iz zemlje. Rasprava je na dnevnom redu u utorak, a glasanje o rezoluciji u četvrtak.

Državne vlasti Venezuele tvrde da je predsjednik Nicolas Maduro pobijedio na predsjedničkim izborima 28. srpnja, ali nisu objavile službene podatke o glasanju. Od izbora je uhićeno više od dvije tisuće prosvjednika i političkih disidenata na temelju optužbi za terorizam. Prošlog je tjedna oporbeni predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez – očigledan pobjednik izbora prema javno dostupnim primjercima izbornih podataka – pobjegao iz zemlje kako bi zatražio politički azil u Španjolskoj.

Očekuje se da će zastupnici u četvrtak u rezoluciji pozvati države EU-a da nastave pružati vojnu i financijsku potporu Kijevu.

Prije glasanja o rezoluciji, na plenarnoj sjednici bit će održana rasprava s Komisijom, u utorak ujutro.

U srpnju je novoizabrani Europski parlament usvojio prvu rezoluciju o Ukrajini desetog saziva u kojoj su zastupnici istaknuli kako Europska unija mora nastaviti podupirati Kijev sve dok to bude potrebno, do pobjede u ratu protiv ruskih okupacijskih snaga.

U četvrtak ujutro, pak, zastupnici će se osvrnuti na ovotjednu presudu Suda Europske unije u kojoj se irski porezni aranžmani s Appleom smatraju nezakonitom državnom potporom.

Predstavnici Komisije i Vijeća iznijet će i svoja stajališta o mogućim posljedicama presude Suda kojom se Apple obvezuje Irskoj vratiti 13 milijardi EUR poreza. Presudom se poništava i ranija odluka Općeg suda koja je bila suprotna. Ovotjedna presuda konačna je i zadnja. Na dan donošenja presude predsjednik Pododbora Parlamenta za porezna pitanja nazvao ju je ‘povijesnom‘.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Metsola potpisala Zakon o proračunu EU za sljedeću godinu

Objavljeno

/

Žena stoji za bijelim podijem i drži govor ispred plavog zida s logotipom Europskog parlamenta. Odjevena je u bež bluzu i izgleda ozbiljno dok govori. Na zidu iza nje su simboli Europske unije i tekst "European Parliament" na engleskom jeziku.
Foto: EU/Mathieu Cugnot

Proračunom su zastupnici osigurali učinkovitiju potporu za pitanja zdravlja, humanitarne pomoći, upravljanja granicama i borbe protiv klimatskih promjena

U dogovoru s državama članicama postignutom u subotu, 16. studenoga, Parlament je uspio obraniti ambiciozan proračun EU-a za sljedeću godinu te osigurati da se njime rješavaju trenutačni izazovi i omogući pozitivan utjecaj na podizanje kvalitete života građana.

Prvi godišnji proračun nakon revizije dugoročnog financijskog okvira EU-a

U veljači 2024., tijekom revizije dugoročnog proračuna EU-a, Parlament je osigurao znatna povećanja za ključne prioritete, kao što je potpora Ukrajini, a ti su dodaci ostali dio proračuna za 2025. Osigurali su i financiranje troškova otplate za Europski instrument za oporavak (EURI), koji su gotovo dvostruko veći od prvotno predviđenog iznosa za 2025., uz istodobnu zaštitu financiranja ključnih programa kao što je Erasmus+ ili istraživanje.

Parlament osigurao dodatna sredstva za programe EU-a

Zastupnici su također dobili dodatna sredstva za ključne programe u godišnjem proračunu za 2025. Uspješno su ispregovarali dodatnih 230,7 milijuna eura povrh početnog nacrta prijedloga Komisije, s naglaskom na ključnim inicijativama kao što su istraživanja, zdravlje, obrazovanje, mladi poljoprivrednici, koordinacija programa socijalne sigurnosti, krizni odgovori na prirodne katastrofe, borba protiv klimatskih promjena, humanitarna pomoć, vojna mobilnost i upravljanje granicama.. Osim tih dodatnih sredstava, velika povećanja ostvarena prethodnim uštedama doprinijet će proračunu za 2025., uključujući 422 milijuna eura za Erasmus+ i 20 milijuna eura za Obzor Europa.

– Ovim proračunom rješavaju se hitni izazovi, koji uključuju rusku agresiju na Ukrajinu, trenutačne migracijske pritiske, sve veću krizu na Bliskom istoku, posljedice prirodnih katastrofa i, prije svega, konkurentnost naših gospodarstava. Time će se osigurati da EU može učinkovito odgovoriti na te hitne situacije – izjavio je Johan Van Overtveldt (ECR, BE), predsjednik Odbora za proračune.

– U iznosu od gotovo 200 milijardi eura proračun EU-a za 2025. veći je za 6 % od proračuna za 2024. To je povećanje od 10 milijardi eura kojim će se omogućiti odgovor na potrebe Europljana te istodobno otplatiti gospodarski oporavak Unije nakon pandemije, a da se pritom ne smanjuju sredstva za ključne programe. Odobravanjem proračuna EU-a za sljedeću godinu šaljemo snažnu poruku građanima EU-a da se, unatoč teškom političkom i gospodarskom kontekstu, EU može opremiti financijskim sredstvima potrebnima za provedbu svojih politika i odgovaranje na potrebe građana – izjavio je Victor Negrescu (S&D, RO), glavni izvjestitelj za proračun EU-a za 2025.

Više od 90 % proračuna EU-a financira aktivnosti u državama članicama EU-a i šire, od čega koristi imaju građani, regije, poljoprivrednici, istraživači, studenti, nevladine organizacije i poduzeća. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a prvenstveno je usmjeren na ulaganja, stvaranje rasta i prilika diljem Europske unije.

EU opslužuje 27 zemalja s ukupno 450 milijuna stanovnika. S obzirom na to područje primjene, godišnji proračun EU-a relativno je malen – u prosjeku 160 do 180 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. do 2027. To je usporedivo s nacionalnim proračunom Danske, koja ima 5,6 milijuna stanovnika te je za oko 30 % manje od proračuna Poljske, koja ima 38 milijuna stanovnika.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

Europski parlament odobrio novu Komisiju

Objavljeno

/

Dvije žene stoje u prvom planu u velikoj sali za sastanke ispunjenoj ljudima. Jedna od njih, odjevena u svijetli sako, drži dokument, dok druga, u smeđoj košulji, također drži isti dokument. Oboje se smiješe, dok publika iza njih, koja sjedi u redovima, plješće. Prostor je suvremen, s osvijetljenim pločama na zidovima i brojnim sjedećim mjestima raspoređenim u polukrugu.
Foto: EU/EP/Daina Le Lardic

Nakon rasprave s Ursulom von der Leyen o njezinu novom timu i programu, zastupnici su poimeničnim glasanjem izabrali kolegij povjerenika

370 zastupnika glasalo je za, 282 bilo je protiv, a 36 suzdržanih.

Za potvrdu kolegija povjerenika bila je potrebna većina danih glasova.  To će biti drugi mandat Ursule von der Leyen na mjestu predsjednice Komisije, nakon što su zastupnici u Europskom parlamentu u studenome 2019. odobrili njezinu prvu Komisiju.

Uoči glasanja, Ursula von der Leyen predstavila je svoj tim i program, te potvrdila izmjene portfelja koje su zastupnici zatražili tijekom postupka ocjenjivanja u Parlamentu.

– Spremni smo odmah početi raditi – rekla je von der Leyen i istanuka da će njezina Komisija uvijek biti posvećena borbi za slobodu, suverenitet, sigurnost i blagostanje.

Von der Leyen je najavila da će prva inicijativa Komisije biti tzv. kompas konkurentnosti kako bi se premostio inovacijski jaz Europe u odnosu na SAD i Kinu, povećala sigurnost i neovisnost te ostvarila dekarbonizacija. Kad je riječ o europskom zelenom planu, izjavila je da će nastaviti ‘ostvarivati njegove ciljeve’. Obvezala se na predstavljanje dogovora o čistoj industriji, pokretanje strateškog dijaloga o budućnosti europske automobilske industrije, nastavak rada na konkurentnom kružnom gospodarstvu te na ostavarenju unije štednje i ulaganja.

Kad je riječ o aktualnim ratovima u Ukrajini, na Bliskom istoku i u dijelovima Afrike, predsjednica Komisije je poručila kako ‘Europa mora imati snažniju ulogu u svim tim područjima’ te dodala da je to ‘potrebno više nego ikad prije’. Jačanje naše sigurnosti od ključne je važnosti, kazala je, pozivajući Europu da više ulaže u obranu.

– Sigurnost Europe uvijek će biti prioritet ove Komisije – zaključila je.

U raspravi koja je uslijedila neki su zastupnici naglasili potrebu da nova Komisija započne s brzim rješavanjem izazova s kojima se Europa suočava. Također su pozvali Komisiju da poboljša europsku konkurentnost s obzirom na globalni kontekst, da provede europski zeleni plan, osigura energetsku neovisnost te uspostavi obrambenu uniju kao odgovor na aktualni rat u Ukrajini. Dio zastupnika izrazio je neslaganje s novim kolegijem povjerenika.

Nakon što je Europsko vijeće službeno imenuje putem kvalificirane većine, očekuje se da će nova Europska komisija preuzeti dužnost 1. prosinca 2024.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

EU je i dalje globalni predvodnik u području održivog financiranja

Objavljeno

/

Na slici je prikazana plava zastava Europske unije s dvanaest zlatnih zvjezdica koja vijori na vjetru. Oko nje su podignute zastave različitih europskih država na visokim jarbolima. Nebo je oblačno, a u donjem dijelu slike vidi se dio moderne zgrade. Zastave su raspoređene u krug, stvarajući dojam jedinstva i zajedništva.
Foto: EU/Laurie Dieffembacq

EU je više od tri godine nakon prve transakcije zelenim obveznicama u okviru instrumenta NextGenerationEU (NGEU) izdao zelene obveznice NGEU-a u vrijednosti većoj od 65 milijardi eura, zahvaljujući čemu je na putu da postane najveći izdavatelj zelenih obveznica u svijetu

U skladu s najavom predsjednice von der Leyen u govoru o stanju Unije 2020. Europska komisija nastavit će raditi na tome da se 30% instrumenta NextGenerationEU financira putem zelenih obveznica.

Očekuje se da će zelene obveznice NGEU-a omogućiti 264,6 milijardi eura zelenih ulaganja u devet sektora utvrđenih u okviru NGEU-a za zelene obveznice, uključujući čisti promet, čistu energiju i energetsku učinkovitost, čime se potvrđuje vodeća uloga EU-a u održivom financiranju.

Potpuna provedba svih mjera koje se mogu financirati zelenim obveznicama NGEU-a u narednim godinama znatno će doprinijeti zelenoj tranziciji EU-a, pri čemu će se emisije stakleničkih plinova u Uniji smanjivati za otprilike 55 milijuna tona godišnje. To je 1,5% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, a to odgovara kombiniranim emisijama iz 15 milijuna kućanstava u EU-u ili zamjeni 38 milijuna od 250 milijuna automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem u EU-u električnim vozilima. To su rezultati ovogodišnje analize očekivanog učinka dodjele zelenih obveznica instrumenta NextGenerationEU na klimu, koji su danas objavljeni u godišnjem izvješću.

Općenito, prisutnost EU-a na tržištima kapitala deseterostruko se povećala u samo pet godina. Danas su ukupne nepodmirene obveznice EU-a premašile pola bilijuna eura. U nestabilnom globalnom okruženju likvidne i sigurne kolateralne obveznice EU-a povećavaju fond za sigurnu imovinu denominiranu u eurima i omogućuju diversifikaciju rizika.

Izvor: Europska komisija

Nastavi čitati

U trendu