EU kutak
Najava plenarne sjednice Europskog parlamenta
U srijedu u 9 sati zastupnici će s premijerom Viktorom Orbanom raspravljati o programu šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Vijećem koje je započelo 1. srpnja 2024.
Mađarska vlada najavila je sljedeće prioritete:
- novi dogovor o europskoj konkurentnosti;
- jačanje europske obrambene politike;
- dosljedna politika proširenja koja se temelji na zaslugama;
- suzbijanje nezakonitih migracija;
- priprema buduće kohezijske politike;
- agrarna politika EU-a usmjerena na poljoprivrednike;
- rješavanje demografskih izazova.
Tijekom zakonodavnog razdoblja 2019. – 2024. Parlament je u više navrata osudio namjerne i sustavne napore mađarske vlade da ugrozi vrijednosti EU-a i prijetnju koju ona predstavlja za institucije i fondove EU-a. Zastupnici su izrazili ozbiljnu sumnju u sposobnost vlade Viktora Orbana da vjerodostojno ispuni svoju ulogu predvodnika Vijeća. Parlament smatra da se stanje pogoršalo od pokretanja postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a, do te mjere da se Mađarska više ne može smatrati potpunom demokracijom.
U utorak ujutro zastupnici će raspravljati o uredbi o društvenim mrežama i ulozi Akta o digitalnim uslugama u zaštiti demokracije i slobode na internetu.
Rasprava s Komisijom vodit će se o provedbi Akta o digitalnim uslugama, koji se od veljače 2024. primjenjuje na sve platforme. Zastupnici će vjerojatno pitati o mjerama koje je Komisija dosad poduzela, uključujući postupke za procjenu mogućih povreda Akta o digitalnim uslugama koje su počinili TikTok, Meta, X i AliExpress. S obzirom na nedavni razvoj događaja vezano uz uhićenje Pavela Durova, zastupnici također mogu postaviti pitanje hoće li se strože nadzirati i platforma Telegram.
Od donošenja Akta o digitalnim uslugama sve više zemalja počinje razmatrati slične prijedloge i zakone kako bi internetske platforme bile odgovorne za dobrobit svojih korisnika. Primjerice, britanski Zakon o sigurnosti na internetu, kanadski Zakon o šteti na internetu, australski Zakon o sigurnosti na internetu i američki Zakon o sigurnosti djece na internetu.
Isti dan u 13:30 Mario Draghi predstavit će zastupnicima sveobuhvatan i ambiciozan plan za jačanje konkurentnosti Europe.
Nakon prezentacije, Parlament će održati raspravu. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen zadužila je Maria Draghija, bivšeg predsjednika Europske središnje banke i talijanskog premijera, da predstavi ideje o budućnosti europske konkurentnosti.
U izvješću se navodi da je izazov s kojim se suočavaju tvorci politika ‘egzistencijalan’ te se upozorava da će odugovlačenje rezultirati teškim odlukama koje će trebati donijeti. Draghi predlaže dalekosežne promjene u brojnim područjima. To uključuje poticanje javnih ulaganja ‘bez presedana’, među ostalim izdavanjem novih zajedničkih vrijednosnih papira EU-a, reformom kohezijske politike EU-a, reformom politike tržišnog natjecanja i novom industrijskom politikom u čijem je središtu strategija za smanjenje visokih cijena energije u Europi.
U utorak poslijepodne zastupnici će s Komisijom raspravljati o ratu u Pojasu Gaze i stanju na Bliskom istoku.
Pozivajući na zajednički europski pristup, prvi čovjek EU-a za vanjske poslove Josep Borrell nedavno je opisao stanje u Gazi kao ‘katastrofalno i s humanitarnog i s političkog stajališta, bez pozitivnih mogućnosti na vidiku’.
Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, izraelske su snage od listopada 2023. ubile više od 40.000 Palestinaca kao odgovor na napad Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno oko 1200, a oteto oko 250 ljudi.
Europski parlament u više je navrata pozvao na hitan i trajan prekid vatre te trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih talaca. Zastupnici su izrazili duboku zabrinutost zbog rizika od eskalacije sukoba, posebno u Libanonu.
Zastupnici će u srijedu s Komisijom i Vijećem raspravljati o mađarskom sustavu izdavanja dozvola boravka i posljedicama za schengensko područje.
U srpnju je mađarska vlada proširila svoj sustav boravišnih dozvola na državljane Rusije i Bjelarusa. Zastupnici su izrazili zabrinutost da se time ublažuju zahtjevi za provjeru za ruske i bjeloruske državljane koji ulaze u EU, stvarajući moguće sigurnosne rizike za cijelo schengensko područje slobodnog putovanja.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson potvrdila je 4. rujna pred parlamentarnim Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da Komisija od mađarske vlade traži dodatna pojašnjenja.
Isti dan, u raspravi o stajalištu Vijeća o proračunu EU-a za sljedeću godinu, zastupnici će kritizirati planirana smanjenja sredstava.
U svojem nedavno objavljenom radnom dokumentu o stajalištu Vijeća o proračunu EU-a za sljedeću godinu, izvjestitelj Victor Negrescu (S&D, RO) kritizira Vijeće zbog smanjenja iznosa za 1,52 milijarde EUR u odnosu na nacrt proračuna Komisije.
– Vijeće se svake godine služi sličnim obrazloženjem za smanjenje omotnica programa ili za ograničavanje programiranih povećanja sredstava, iako su se proračunske okolnosti te društveni, gospodarski i geopolitički kontekst znatno promijenili . navodi Negrescu, dodajući da taj pristup ‘potiče nerazumijevanje’.
Prioriteti Parlamenta za budžet EU-a za 2025., prvi godišnji proračun nakon revizije višegodišnjeg financijskog okvira, obuhvaćaju veću potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji, konkurentnosti te osiguravanju blagostanja, uključivosti i sigurnosti, kako je navedeno u njegovim smjernicama donesenima u ožujku.
Na plenarnoj sjednici raspravljat će se o stanju u Venezueli nakon što je predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez pobjegao iz zemlje. Rasprava je na dnevnom redu u utorak, a glasanje o rezoluciji u četvrtak.
Državne vlasti Venezuele tvrde da je predsjednik Nicolas Maduro pobijedio na predsjedničkim izborima 28. srpnja, ali nisu objavile službene podatke o glasanju. Od izbora je uhićeno više od dvije tisuće prosvjednika i političkih disidenata na temelju optužbi za terorizam. Prošlog je tjedna oporbeni predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez – očigledan pobjednik izbora prema javno dostupnim primjercima izbornih podataka – pobjegao iz zemlje kako bi zatražio politički azil u Španjolskoj.
Očekuje se da će zastupnici u četvrtak u rezoluciji pozvati države EU-a da nastave pružati vojnu i financijsku potporu Kijevu.
Prije glasanja o rezoluciji, na plenarnoj sjednici bit će održana rasprava s Komisijom, u utorak ujutro.
U srpnju je novoizabrani Europski parlament usvojio prvu rezoluciju o Ukrajini desetog saziva u kojoj su zastupnici istaknuli kako Europska unija mora nastaviti podupirati Kijev sve dok to bude potrebno, do pobjede u ratu protiv ruskih okupacijskih snaga.
U četvrtak ujutro, pak, zastupnici će se osvrnuti na ovotjednu presudu Suda Europske unije u kojoj se irski porezni aranžmani s Appleom smatraju nezakonitom državnom potporom.
Predstavnici Komisije i Vijeća iznijet će i svoja stajališta o mogućim posljedicama presude Suda kojom se Apple obvezuje Irskoj vratiti 13 milijardi EUR poreza. Presudom se poništava i ranija odluka Općeg suda koja je bila suprotna. Ovotjedna presuda konačna je i zadnja. Na dan donošenja presude predsjednik Pododbora Parlamenta za porezna pitanja nazvao ju je ‘povijesnom‘.
Ključno je poboljšati prekogranični pristup asistivnoj tehnologiji, te omogućiti slobodno kretanje osobama s invaliditetom koje je koriste
Poslušaj članak
Većina osoba s invaliditetom danas je ovisna o nekoj vrsti asistivne tehnologije. Međutim, ako ste građanin zemlje koja je članica Europske unije, ipak ćete imati određene probleme pri nabavi prijeko potrebnih asistivnih pomagala. Zvuči nevjerojatno, ali zaista je tako.
Potvrdila je to i analiza Europskog forma za osobe s invaliditetom objavljena 22. listopada. Kako se navodi, osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostupnošću pomagala iz nekoliko razloga.
Jedan od razloga zašto je tako leži u tome što unutar Europske unije postoje zatvoreni popisi dostupne asistivne tehnologije, ali asistivna tehnologija s popisa nije od koristi svim osobama koje ju trebaju. Drugim riječima, izdani popisi se ne prilagođavaju i ne nude rješenje za pomoć kod svake dijagnoze, odnosno vrste invaliditeta.
Isto tako, Europska unija ne pomaže pri financiranju asistivnih tehnologija koje su nekima jedini način za funkcioniranje u svakodnevici, pa si ljudi slabijeg imovinskog stanja nisu u mogućnosti osigurati potrebno pomagalo. To kod osoba s invaliditetom može dovesti do rizika od isključenosti.
Osim toga, dodatni problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi korisnike educirao o načinu korištenja određene asistivne tehnologije, dok također kronično nedostaje i kadra koji bi osobama s invaliditetom bio na usluzi pri korištenju te tehnologije i servisiranju iste ako za tim bude potrebe.
Kako bi se dobavljačima asistivne tehnologije isplatila nabavka istih, potrebno je prijeći na nova asistivna rješenja. To uključuje tehnologiju temeljenu na pretplati, troškove povezanih uređaja i ažuriranja, ali i bolju tehničku podršku.
Zbog različitih pravila, različitog popisa asistivne tehnologije i drugačije razine financiranja iste, dobavljači iz pojedinih zemalja ne nabavljaju noviju asistivnu tehnologiju što osobama s invaliditetom iz pojedinih zemalja onemogućuje pristup asistivnoj tehnologiji koja bi im uvelike mogla podići kvalitetu života.
Zato ljudi iz određenih zemalja moraju putovati u druge zemlje kako bi nabavili asistivnu tehnologiju koja im je potrebna.
Kako bi svaka osoba s invaliditetom na području Europske unije dobila odgovarajuću asisitivnu tehnologiju koja bi joj olakšala život, u analizi Europskog foruma istaknute su određene stavke pomoću kojih bi se mogla olakšati dostupnost asistivne tehnologije svima kojima je potrebna.
Pa tako, između ostalog, u preporukama stoji kako je potrebno osigurati da sustavi financiranja podržavaju širi spektar asistivne tehnologije, kako bi asistivnu tehnologiju mogli dobiti svi, uključujući i korisnike iz manjih zemalja, jamčeći da će dobiti visoko kvalitetne, specijalizirane proizvode.
Isto tako, potrebno je prilagoditi pravila potrebama korisnika asistivne tehnologije što uključuje bolji pristup financiranju, podršci i načinima žalbe.
Između ostalog, potrebno je i povećati broj stručnjaka koji mogu podržati korisnike, odnosno pomoći im pri savladavanju korištenja asistivne tehnologije i pružiti im tehnološku podršku.
Nadalje, bitno je uskladiti zahtjeve za informacijama za pomoćna rješenja među državama članicama i osigurati međusobno priznavanje tamo gdje postoje ekvivalentne procjene.
Kao jedna od ključnih stvari nameće se i poboljšanje prekograničnog pristupa asistivnoj tehnologiji, te omogućavanje slobodnog kretanja osobama s invaliditetom koje je koriste.
Jedino na ovaj način može se osigurati da svaka osoba u Europskoj uniji dobije adekvatnu asistivnu tehnologiju.
U Dublinu je održana konferencija na temu „Asistivna tehnologija i pristupačna digitalna tehnologija – Osnaživanje sudjelovanja“ na kojoj su predstavnici država članica i civilnog društva govorili o pristupačnijoj asistivnoj tehnologiji za sve s područja Europske unije.
Zaključeno je da digitalna i asistivna tehnologija značajno povećavaju neovisnost, sudjelovanje, zdravlje i opću dobrobit osoba s invaliditetom. Pristup odgovarajućoj digitalnoj i asistivnoj tehnologiji ključan je za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i sudjelovanje u zajednici.
Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.
Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.
Gdje je prag rizika od siromaštva
Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.
Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.
Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.
Kad je do škole više od 40 kilometara
U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.
Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh
Poslušaj članak
Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.
No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.
Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.
– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI