Istraživanja su pokazala da čak 11 sati dnevno odrasli u prosjeku provode pred različitim ekranima, dok tinejdžeri tek nešto manje gledaju u zaslone svojih pametnih uređaja
Utjecaj ekrana na zdravlje može biti prilično složen i raznolik, ovisno o načinu na koji koristimo tehnologiju. Evo nekoliko ključnih područja na koja ekrani mogu utjecati.
Kad su u pitanju oči i vid onda i vrapci na grani znaju da dugotrajno gledanje u ekrane može uzrokovati simptome poput suhoće, crvenila, svrbeža i umora očiju. Ovo stanje je poznato kao ‘digitalni očni sindrom’ ili ‘sindrom računalnih vizualnih smetnji’ (CVS).
Dugotrajno sjedenje pred računalom može uzrokovati bol u leđima, vratu i ramenima. Važno je održavati pravilnu ergonomsku poziciju i uzimati redovite pauze za istezanje.
Dugotrajno korištenje tipkovnice i miša može izazvati bol i ukočenost u rukama i zapešćima zbog ponovljenih pokreta.
Prekomjerno korištenje društvenih mreža i internetskog sadržaja može povećati stres i anksioznost zbog konstantne izloženosti informacijama i uspoređivanja s drugima.
Korištenje ekrana neposredno prije spavanja može ometati san zbog plave svjetlosti i mentalne stimulacije. Preporučuje se ograničiti korištenje ekrana barem sat vremena prije odlaska na spavanje.
Dugotrajno sjedenje pred ekranom može dovesti do smanjenja tjelesne aktivnosti i povećanja rizika od pretilosti i drugih zdravstvenih problema povezanih sa sjedilačkim načinom života.
Iako tehnologija može olakšati komunikaciju, pretjerano korištenje može dovesti do smanjenja osobnih interakcija i socijalnih vještina.
Evo i nekoliko savjeta kako umanjiti negativne učinke ekrana na zdravlje.
Prilagodite visinu stolice i ekrana kako bi vaša tijela bila u udobnom položaju. Svakih 20 minuta, pogledajte nešto udaljeno 20 stopa (oko 6 metara) najmanje 20 sekundi.
Ustanite, protegnite se i hodajte svakih 30-60 minuta. Održavajte dobro osvjetljenje u radnom prostoru.
Ograničite korištenje ekrana prije spavanja i stvorite opuštajuću rutinu za odlazak na spavanje.
Balansirana i svjesna upotreba ekrana može pomoći u održavanju dobrog zdravlja i blagostanja.
Ovo se cjepivo izrađuje za svakog pacijenta ponaosob, koristeći njegov genetski materijal izravno iz tumorskih stanica
Postoji više vrsta tumora. Za većinu njih još uvijek nije razvijen lijek koji bi ih totalno uništio i oporavio čovjeka. Međutim, znanstvenici su blizu razvijanja cjepiva koje bi zaustavilo rak gušterače.
Naime, na velikoj konferenciji o istraživanju raka održanoj u SAD-u, znanstvenici su iznijeli nove podatke o eksperimentalnom cjepivu za rak gušterače, jednog od najopasnijih vrsta karcinoma. Čak 87% ljudi koji ga dobiju, ne uspje preživjeti pet godina od postavljanja ove stravične dijagnoze.
Međutim, znanstvenici vjeruju kako su blizu rješenja za prekid ove crne statistike, piše ScienceAlert.
To potvrđuje i podatak da je sedam osoba kojima je dijagnosticiran rak gušterače, a koji su primili ovo cjepivo, dobrog zdravstvenog stanja. Koliko je ovo cjepivo učinkovito potvrđuje i podatak da žena kojoj je rak gušterače dijagnosticiran sa 66 godina, uz sedam doza spomenutog cjepiva, uspjela preživjeti do danas, a trenutno ima 72 godine.
S obzirom na to da je životni vijek ljudi nakon potvrđene dijagnoze raka gušterače manji od pet godina, a pacijentica je preživjela duže od spomenutog perioda, cjepivo se već sada može smatrati učinkovitim.
Razlika između ovog i eventualnih terapija za ovu vrstu raka, je ta što se ovo cjepivo izrađuje za svakog pacijenta ponaosob, koristeći njegov genetski materijal izravno iz tumorskih stanica kada se iste uklone iz tijela pacijenta.
Moguće je. navode znanstvenici, da cjepivo funkcionira tako što tijelo, odnosno imunološki sustav pacijenta ‘zapamti’ određenu vrstu raka. To dovodi do zaštite od povratka te vrste raka.
Onkolog Vinod Balachandran iz centra za rak Memorial Sloan Kettering predstavio je rezultate prve faze istraživanja na konferenciji o raku.
U prvoj fazi ispitivanja sudjelovalo je 16 pacijenta s rakom gušterače koji se još da operirati, odnosno kojima je bolest u fazi da se još nije zahvatila druge organe.
Ti pacijenti primili su personalizirano cjepivo u kombinaciji s kemoterapijom i imunoterapijom.
Osam od 16 pacijenta razvilo je pozitivan imunološki odgovor na cjepivo, a od tih osam sedmero je živo i šest godina nakon operacije.
Iako je ovo obećavajuća statistika, problem je u tome što se rak gušterače često otkrije tek onda kada je uznapredovao, odnosno kada ga se više ne može operirati.
Još se uvijek sa sigurnošću ne može reći može li cjepivo produžiti životni vijek ljudima s uznapredovalim stadijem bolesti.
Iako je mRNA cjepivo pokazalo djelotvornim kod raka kože i nekih drugih tumora, kod raka gušterače liječenje cjepivom moglo bi biti zahtjevnije jer nema toliki broj imunoloških meta koje se mogu gađati.
Međutim, rezultati ovog istraživanja pokazuju kako mRNA cjepiva mogu biti učinkovita i kod raka gušterače.
Ispitivanje druge faze istraživanja ovog cjepiva trenutno je u tijeku.
RAMMP kolica su nova ‘vrata’ u svijet samostalnosti za osi jer koristeći njih ne moraju strahovati za prepreke koje ne mogu prijeći
Za osobe koje imaju problema s pokretljivošću ili su skroz nepokretne, invalidska kolica život znače, one mogu biti proboj u samostalan život nudeći osobama s invaliditetom samostalniji, neovisniji i kvalitetniji život.
Osobama s invaliditetom kolica nisu samo prijevozno sredstvo već i prozor u svijet i samostalni život. Pomoću njih osobe smanjene pokretljivosti se kreću, ali i sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima u zajednici.
Sredinom travnja robotičari iz istraživačkog laboratorija na Sveučilištu u Pittsburghu i američkog Ministarstva za veterane, razradili su ideju i predstavili prototip invalidskih kolica pod nazivom ’Robotic Assistive Mobility and Manipulation Platform (RAMMP)’ koji u sebi objedinjuje senzore, naprednu robotiku i umjetnu inteligenciju.
Na kolica je pričvršćena robotska ruka koja ima opseg pokreta od čak sedam stupnjeva, a ruka koristi kamere za detekciju objekata i pokretanje hvata predmeta, dok se snimljene slike obrađuju pomoću strojnog učenja. Riječ je o vrsti umjetne inteligencije koja koristi algoritme kako bi prepoznala obrasce i napravila prilagodbu.
S jedne strane kolica je spojena robotska ruka, dok s druge strane kolica postoji jednostavna kontrolna ploča putem koje se daju naredbe za složenije pokrete robotske ruke.
RAMMP kolica sastoje se od šest kotača, dva središnja koja pokreću kolica, te dodatna četiri kotača koja služe za stabilnost i upravljanje smjerom kretanja.
Kada korisnik s kolicima naiđe na prepreku u vidu rubnika i treba se na isti popeti, prednja dva kotača se podižu te se naslanjaju na vrh pločnika. Nakon toga kolica kreću naprijed podižući velike središnje kotače, a potom i ostatak kolica, te se rubnik postaje lako savladiva prepreka za korisnika.
Prilikom spuštanja niz rubnik, RAMMP izvodi iste pokrete, ali spušta kotače umjesto da ih podiže. Ključno je da uređaj održava stabilnost tijekom pokreta kolica.
– RAMMP bi mogao promovirati neovisnost korisnika i pomoći osobama s invaliditetom da se dalje integriraju u svoju okolinu. Korisnici invalidskih kolica trebali bi prihvatiti tehnologiju. Ova kolica mogla bi biti način da radite što god želite, kad god želite. Vi imate kontrolu – rekla je DJ Stemmler, aktivistica za osobe s invaliditetom koja se sama uvjerila u funkcionalnost ovih kolica.
Spomenuta kolica mogla bi biti nova ‘vrata’ u svijet samostalnosti osoba s invaliditetom jer koristeći njih ne moraju strahovati za prepreke koje ne mogu prijeći, jer takvih prepreka uz ova kolica neće više biti.
Ovo otkriće predstavlja veliki zalog za prevenciju Alzheimerove bolesti, te uspješnije liječenje bolesti kada ona nastupi
Alzheimerova bolest, neurodegenerativna je bolest od koje u svijetu boluje više od 55 milijuna ljudi. Znanstvenici godinama pokušavaju otkriti uzrok ovog stanja, ali odgovor je još uvijek obavijen veom tajne.
Kada bi ljudi mogli na vrijeme otkriti da će u budućnosti oboljeti od ove bolesti, kvalitetnom prevencijom bi se vrlo vjerojatno moglo ublažiti ovo teško neurodegenerativno stanje. Nova istraživanja provode se kako bi se doskočilo tom problemu.
Naime, kako piše ScienceAlert, u novim istraživanjima koja provode američki znanstvenici iz iz bolnice Massachusetts General Brigham u SAD-u, otkriveno je da bi se pomoću biomarkera pod nazivom ‘pTau217’ mogao otkriti Alzheimerova bolest i prije nego se pojave prvi simptomi bolesti.
Ovaj biomarker mogao bi biti pokazatelj ranog nakupljanja amiloid-beta i tau proteina u mozgu, odnosno proteina koji se povezuju uz nastajanje Alzheimerove bolesti.
U današnje vrijeme za uočavanje spomenutih proteina u mozgu pacijenta koristi se PET sken mozga, međutim znanstvenici vjeruju kako bi ‘pTau217’ krvni testovi mogli sa sigurnošću identificirati koje su osobe u visokom riziku od Alzheimerove bolesti.
-Nekada smo mislili da je PET skeniranje najraniji znak progresije Alzheimerove bolesti, otkrivajući nakupljanje amiloida u mozgu 10 do 20 godina prije pojave simptoma, ali sada vidimo da pTau217 može otkriti godinama ranije, mnogo prije nego što se jasne abnormalnosti pojave na amiloidnim PET snimkama – istaknuo je neurolog Hyun-Sik Yang, glavni autor ove studije.
U studiji je sudjelovalo 317 osoba u dobi od 50 do 90 godina. Svi sudionici imali su dobre kognitivne sposobnosti na početku studije, a znanstvenici sui h pratili u razdoblju od osam godina.
Tijekom vremena istraživači su prikupili i kombinirali podatke s PET skeniranja, beta-amiloida, kognitivnog testiranja, kao i razine pTau217 u krvi pacijenta.
Ispostavilo se da su rezultati PET-skenova bili skoro identični kao i rezultati pTau217 biomarkera u krvi.
Odnosno, istraživači su došli do zaključka da su visoke razine pTau217 povezane s većim rizikom od razvitka Alzheimerove bolesti, dok niske razine spomenutog biomarkera u krvi sugeriraju manji rizik od razvoja Alzheimera kod pacijenta u budućnosti.
-Ono što smo primijetili u našoj studiji je to da čak i kada amiloidni skenovi izgledaju normalno, biomarker pTau217 može identificirati osobe koje kasnije postanu amiloid-pozitivne. Također, to pokazuje kako će oni s niskim razinama pTau217 vjerojatno ostati amiloid negativni nekoliko godina. – dodao je Yang.
Isto tako, veće količine spomenutog biomarkera u krvi kod ljudi koji su prije početka studije imali znakove nakupljanja amiloid-beta proteina stanica sugerirao je veći kognitivni pad za vrijeme trajanja studije.
Rezultati ovog istraživanja, odnosno otkriće da bi veća razina pTau217 u krvi mogla biti znak razvijanja Alzheimerove bolesti, potvrda je prethodnih istraživanja koji su sugerirali da bi spomenuti biomarker mogao biti dobar ‘alat’ za predviđanje Alzheimerove bolesti.
Bilo kako bilo, istraživači sada žele prikupiti još informacija kako bi predviđanje uz pomoć ovog biomarkera bilo što točnija, ali za to je potrebno više različitih skupina ispitanika.
Ovo otkriće predstavlja veliki zalog za prevenciju Alzheimerove bolesti, te uspješnije liječenje bolesti kada ona nastupi.