In Metropola
POVIJEST PARAPLIVANJA Otvorena izložba ‘Osam staza skrivenog okvira’
Posebnost ove izložbe leži u tome što je ista napravljena audiodeskripcijom tekstova na hrvatskom i engleskom jeziku te opisom triju predmeta prilagođena slijepim i slabovidnim osobama
Jučer je u prostorijama Francuskog instituta u Zagrebu službeno otvorena izložba pod nazivom ‘Osam staza skrivenog okvira’. Ova izložba otvorena je u suradnji Hrvatskog paraplivačkog saveza i Hrvatskog paraolimpijskog odbora, a zaineresirani će ju moći vidjeti za vrijeme održavanja Paraolimpijskih igara u Parizu, do 8. rujna.
Ideja ovog projekta bila je prikazati slavnu povijest hrvatskog paraplivanja – od njegovih početaka do danas. Ovaj projekt u djelo su provele Martina Vargek i legenda hrvatskog paraplivanja Ana Sršen.
Izložbi su prisustvovali brojni poznati gosti, a između ostalih tu su bili i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Kristina Singer, državni tajnik Ministarstva kulture te izaslanik ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Krešimir Partl, ali i mnogi drugi zaljubljenici u hrvatsko paraplivanje.
Posebnost ove izložbe leži u tome što je ista napravljena audiodeskripcijom tekstova na hrvatskom i engleskom jeziku te opisom triju predmeta prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. U suradnji s Hrvatskim savezom slijepih tiskan je i katalog izložbe na Brailleovu pismu i uvećanom crnom tisku. Ovom prilikom tiskan je i deplijan izložbe na francuskom jeziku.
Izložbu je otvorila ravnateljica Francuskog instituta u Hrvatskoj Estelle Halimi Dagron, kazavši kako su ovo prve paraolimpijske igre koje se održavaju u Francuskoj te kako joj je izuzetno drago što će Francuska ima tu čast. Istaknula je kako su paraolimpijske igre san svakog parasportaša. Dagron je također poželjela sreću svim hrvatskim paraolimpijcima na Paraolimpijskim igrama.
Nakon uvodnog govora ravnateljice riječ je dobio i veleposlanik Francuske Republike u Hrvatskoj Fabien Fieschi, koji je kazao da Paraolimpijske igre čine parasportaše i njihov uspjeh vidljivima te dodao kako se nada da će, s obzirom na to da su oči cijeloga svijeta uprte u događanje u Parizu, pomoći pri boljoj inkluzivnosti osoba s invaliditetom u društvo. Fiesch je isto tako poželio puno uspjeha Hrvatskim paraolimpijcima u Parizu.
Prije samog otvaranja izložbe prisutnima se obratila ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Bilić.
– Veliko mi je zadovoljstvo što izložbu ‘Osam staza skrivenog okvira’ možemo otvoriti ovdje u Francuskom institutu u Hrvatskoj. S obzirom na Paraolimpijsku godinu mi smo u svojoj izložbi o povijesti paraplivanja, fokus stavili na Hrvatske paraolimpijce Dina Sinovčića, Emmu Mečić i Paulu Novinu, koji će Hrvatsku predstavljati u Parizu. Smatram kako Martini i Ani neće biti problem da ažuriraju ovu izložbu kako bi ona i dalje bila motivacija i inspiracija i roditeljima i djeci da se bave, ne samo plivanjem, nego sportom općenito.
– Zahvalila bih se Ministarstvu kulture i medija koji nam pomažu u svim našim projektnim aktivnostima, a posebno bi izdvojila projekt stalnog postava. Hvala i Gradu Zagrebu koji nam također pruža bezuvjetnu podršku kada nam je god potrebna neka pomoć, ali i Hrvatskom paraolimpijskom odboru i Hrvatskom paraplivačkom savezu koji nam također puno pomažu pri realizaciji projekta stalnog postava- istaknula je Bilić.
Ovu izložbu nije propustio ni pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić.
– Paraplivanje je sport u kojem imamo predstavnike od samih početaka paraolimpijskih igara. Za sada imamo četiri medalje s paraolimpijskih igara iz paraplivanja Mihovila Španje. Nemojmo zaboraviti da kada govorimo o osobama s invaliditetom, ne govorimo samo o zdravstvu nego i o kulturi i sportu. Upravo zato je hvalevrijedna ova izložba koja nas uvodi u ovih osam staza skrivenog okvira u kojima naši paraplivači ostvaruju zavidne rezultate – kazao je Jurišić.
Izložbu je otvorila njezina autorica Martina Vargek.
– Izložba ima pet cjelina koji govore o povijesti i uspjesima hrvatskog paraplivanja, dok sam naziv ‘Osam staza skrivenog okvira’ predstavlja olimpijski bazen koji ima osam staza, 25 metara širine, 50 metara dužine. Riječ okvir predstavlja okvir bazena, dok smo riječ skrivenog stavili jer mislimo da bi se paraplivanje kao i parasport općenito, trebao biti bolje popraćeno u medijima – istaknula je Vargek te dodala kako smatra da će Dino, Emma i Paula dati sve od sebe te da će se iz Pariza vratiti s medaljama.
Ovih pet cjelina daje posjetitelju uvid u bitne značajke paraplivanja, kao što i prikazuje uspješnu povijest hrvatskog paraplivanja od samih početaka do danas.
U prvoj cjelini prikazuje se razvoj parasporta i paraplivanja u Hrvatskoj tijekom povijesnog razvoja Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog paraplivačkog saveza.
U drugoj cjelini prezentirani su prema redoslijedu osvojenih medalja na paraolimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima – Roko Mikelin Opara, Ana Sršen, Mihovil Španja, Kristijan Vincetić, Dino Sinovčić, Sanja Milojević, Ante Rađa i Emma Mečić.
Također, u drugoj cjelini predstavljeni su i paraplivači koji brane hrvatske boje na paraolimpijskim igrama, a to su Emma Mečić, Dino Sinovčić i Paula Novina.
Treća cjelina prikazuje discipline u paraplivanju i sportske klase, a četvrta disciplina odnosi se na povijesni razvoj i pregled osvojenih medalja na paraolimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima.
Posljednji dio izložbe, pod nazivom ‘Ispred okvira’, prikazuje razgovore s paraplivačicama koje su osvojile medalje na velikim natjecanjima Emmom Mečić i Anom Sršen te paraplivačima Rokom Mikelinom Oparom, Dino Sinovčićem, Mihovilom Španjom i Kristijanom Vincetićem.
Izložbi su prisustvovali i štićenici Udruge slijepih Grada Zagreba koji su ovom prilikom, zahvaljujući prilagođenih materijala na Brailleovom pismu, saznali sve što ih je ikada zanimalo o hrvatskom paraplivanju.
Zainteresirani građani izložbu mogu doći vidjeti od utorka do petka između 12 i 19 sati, te subotom između 10 i 14 sati u Francuskom institutu u Zagrebu (Preradovićeva ulica 5).
In Metropola
GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
In Metropola
GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
In Metropola
SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 20 satiZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini




