EU kutak
Europski parlament ponovno izabrao Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije
S 401 glasom za, Europski parlament 18. srpnja izabrao je Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. Glasanje je bilo tajno
Prije glasanja, Ursula von der Leyen je predstavila prioritete rada bude li izabrana za predsjednicu Komisije u još jednom mandatu.
Ursula von der Leyen iznijela je svoju viziju snažnije i prosperitetnije Europe. Ključne inicijative uključuju novi plan za čistu industriju za poticanje dekarbonizacije i industrijskog rasta te Europski fond za konkurentnost kako bi se potaknule inovacije. Najavila je da će povećati sigurnost udvostručenjem broja osoblja Europola i utrostručenjem broja službenika europske granične i obalne straže na 30.000. Predložila je europski sustav zaštite demokracije za borbu protiv inozemne manipulacije informacijama i uplitanja te europski plan cjenovno pristupačnog stanovanja.
Ursula von der Leyen predložila je i plan za poljoprivredu kako bi se odgovorilo na potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama te program za prava žena. Ustvrdila je da ‘mladima moramo omogućiti da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste europske slobode’, te je istaknula važnost programa Erasmus+, mentalnog zdravlja i rješavanja problema povezanih s predugo vremena provedenog ispred zaslona i na društvenim mrežama, uključujući navike koje stvaraju ovisnost.
Znatan naglasak stavila je na obranu, predlažući stvaranje novog portfelja europskog povjerenika za obranu kako bi se potaknula europska obrambena unija. Pozvala je i na uspostavu europskog zračnog štita – sveobuhvatnog sustava zračne obrane koji bi bio ‘simbol europskog jedinstva u pitanjima obrane’.
Ponovno je istaknula nepokolebljivu potporu EU-a Ukrajini te potvrdila da će ‘Europa biti uz Ukrajinu sve dok to bude potrebno’.
Najavila je i nove resore povjerenika koji uključuju stanovanje kako bi se riješila stambena kriza na kontinentu; Sredozemlje, kako bi se potaknula regionalna stabilnost i suradnja; i međugeneracijsku pravednost, kako bi se osiguralo da javne politike uzimaju u obzir potrebe budućih generacija.
Reakcije zastupnika u Europskom parlamentu
U reakcijama na njezin govor, zastupnici su naglasili su da je važno više slušati glasove radnika, poljoprivrednika i industrijskog sektora. Pozdravili su novi fokus na stambenu politiku i naglasili potrebu za pravednim međunarodnim tržišnim natjecanjem, snažnom potporom Ukrajini, okončanjem rata u Gazi te za boljom kontrolom migracija. Mnogi su pozvali na kontinuirane napore kako bi se zaustavilo širenje krajnje desne politike, na promicanje socijalne pravde i rodne ravnopravnosti te na borbu protiv klimatskih promjena. Nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu zatražilo je veću usmjerenost na borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti te na solidarnu Europu.
Neki zastupnici također su se založili za važnost da se slijede želje građana za zaštitom, identitetom i suverenitetom, odbacivanjem prekomjerne zakonske regulacije i masovnih imigracija uz istodobno pozivanje na strateški suverenitet. Neki su osudili trenutačnu gospodarsku i poljoprivrednu politiku, zalažući se umjesto toga za Europu slobodnih i suverenih nacija.
Tajno glasanje na papirnatim listićima započelo je u 13 sati, a s 401 glasom za, Europski parlament izabrao je Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije.
To će biti drugi mandat Ursule von der Leyen na mjestu predsjednice Komisije. Zastupnici su je prvi put izabrali u srpnju 2019.
Parlament trenutačno ima 719 zastupnika, tako da je potrebna većina bila 360 glasova. Glasanje je bilo tajno, na papirnatim glasačkim listićima. 401 zastupnik glasao je za, 284 ih je bilo protiv. 22 listića bila su nevažeća.
Uoči glasanja, u raspravi sa zastupnicima u Europskom parlamentu Ursula von der Leyen predstavila je svoje političke prioritete za sljedećih pet godina.
Novoizabrana predsjednica Komisije poslat će službene dopise šefovima država ili vlada država članica u kojima ih poziva da predlože svoje kandidate za mjesta europskih povjerenika. Parlament će nakon ljeta organizirati saslušanja kandidata u relevantnim odborima. Nakon toga Parlament treba podržati cijeli kolegij povjerenika. Više informacija dostupno je u priručniku za medije Europskog parlamenta.
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije
Poslušaj članak
Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.
Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.
Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT, pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.
Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.
Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.
Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.
ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
In MetropolaPrije 11 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti