Europska komisija je u srijedu predložila godišnji proračun EU-a za 2025. u iznosu od 199,7 milijardi eura. Navedena sredstva dopunit će se isplatama iz instrumenta NextGenerationEU, koje se procjenjuju na 72 milijarde eura
Ta će znatna financijska omotnica pomoći Uniji u ostvarivanju političkih prioriteta uzimajući pritom u obzir izmjene dogovorene u reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u sredini programskog razdoblja u veljači 2024.
U nacrtu proračuna za 2025. sredstva se usmjeravaju u područja u kojima će imati najveći učinak, u suradnji i u skladu s potrebama država članica EU-a i partnera u cijelom svijetu. Cilj je da Europa postane otpornija i spremnija za budućnost, od čega će koristi imati građani i poduzeća Unije. To će se postići poticanjem zelene i digitalne tranzicije i otvaranjem radnih mjesta uz istodobno jačanje strateške autonomije Europe i njezine globalne uloge, a putem Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) omogućit će se potpora ključnim tehnologijama.
U skladu s revizijom VFO-a u sredini programskog razdoblja nacrtom proračuna za 2025. osigurat će se i kontinuirana potpora sirijskim izbjeglicama u Turskoj i široj regiji te će se nastaviti podupirati južno susjedstvo, uključujući vanjsku dimenziju migracija, i zapadni Balkan. Što je najvažnije, iz proračuna će se pružati stabilna i sustavna potpora Ukrajini.
Komisija predlaže sljedeću raspodjelu sredstava po prioritetima EU-a (u obvezama):
53,8 milijardi eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 0,9 milijardi eura za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstva za upravljanje krizama
49,2 milijarde eura za regionalni razvoj i koheziju za potporu ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, kao i za infrastrukturu koja je potrebna za zelenu tranziciju i prioritetne projekte Unije
16,3 milijarde eura za potporu partnerima i interesima u svijetu, od čega 10,9 milijardi eura u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa), 2,2 milijarde eura za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III), 0,5 milijardi eura za Instrument za rast za zapadni Balkan i 1,9 milijardi eura za humanitarnu pomoć (HUMA)
dodatne 4,3 milijarde eura bit će na raspolaganju u obliku bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za Ukrajinu, uz zajmove u iznosu od 10,9 milijardi eura
13,5 milijardi eura za istraživanje i inovacije, od čega 12,7 milijardi eura za Obzor Europa, vodeći istraživački program Unije; nacrt proračuna uključuje i financiranje Europskog akta o čipovima u okviru programa Obzor Europa i preraspodjelom sredstava iz drugih programa
4,6 milijardi eura za europska strateška ulaganja, od čega 2,8 milijardi eura za Instrument za povezivanje Europe u cilju poboljšanja prekogranične infrastrukture, 1,1 milijarda eura za program Digitalna Europa za oblikovanje digitalne budućnosti Unije i 378 milijuna eura za InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i inovacije, usporedna zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i strateške tehnologije)
2,1 milijarda eura za svemir, najvećim dijelom za Europski svemirski program, koji će objediniti djelovanje Unije u tom strateškom području
11,8 milijardi eura za otpornost i vrijednosti, od čega 5,2 milijarde eura za sve veće troškove zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU, 4,0 milijardi eura za program Erasmus+ radi stvaranja prilika za obrazovanje i mobilnost građana, 352 milijuna eura za potporu umjetnicima i stvarateljima iz cijele Europe te 235 milijuna eura za promicanje pravde, prava i vrijednosti
2,4 milijarde eura za okoliš i klimatsku politiku, od čega 771 milijun eura za program LIFE za potporu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te 1,5 milijardi eura za Fond za pravednu tranziciju kako bi zelena tranzicija donijela koristi svima
2,7 milijardi eura za zaštitu granica, od čega 1,4 milijarde eura za Fond za integrirano upravljanje granicama i 997 milijuna eura (ukupni doprinos Unije) za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)
2,1 milijarda eura za rashode povezane s migracijama u EU-u, od čega 1,9 milijardi eura za potporu migrantima i tražiteljima azila u skladu s našim vrijednostima i prioritetima
1,8 milijardi eura za rješavanje pitanja obrane, od čega 1,4 milijarde eura za potporu razvoju kapaciteta i istraživanju u okviru Europskog fonda za obranu te 244,5 milijuna eura za potporu vojnoj mobilnosti
977 milijuna eura za osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta, od čega 613 milijuna eura za Program jedinstvenog tržišta te 205 milijuna eura za borbu protiv prijevara i rad u području oporezivanja i carina
583 milijuna eura za program ‘EU za zdravlje’ kako bi se pružio sveobuhvatan odgovor na zdravstvene potrebe građana te 203 milijuna eura za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) kako bi se omogućilo brzo pružanje operativne pomoći u slučaju krize
784 milijuna eura za sigurnost, od čega 334 milijuna eura za Fond za unutarnju sigurnost, koji će raditi na suzbijanju terorizma, radikalizacije, organiziranog kriminala i kibernetičkog kriminala
196 milijuna eura za sigurne satelitske veze u okviru novog Programa Unije za sigurnu povezivost.
Nacrt proračuna za 2025. dio je dugoročnog proračuna Unije donesenog krajem 2020. i izmijenjenog u veljači 2024., uz naknadne tehničke prilagodbe, a cilj mu je pretvoriti Unijine prioritete u konkretne godišnje rezultate.
Nacrt proračuna EU-a za 2025. uključuje rashode obuhvaćene odobrenim sredstvima u okviru gornjih granica dugoročnog proračuna, koji se financiraju iz vlastitih sredstava. Tome se pridodaju rashodi u okviru instrumenta NextGenerationEU, koji se financiraju zaduživanjem na tržištima kapitala. Kad je riječ o ‘osnovnom’ proračunu, u nacrtu proračuna predlažu se po dva iznosa za svaki program: obveze i plaćanja. ‘Obveze’ se odnose na financijska sredstva za koja se u određenoj godini mogu preuzeti ugovorne obveze, a ‘plaćanja’ na stvarno isplaćena sredstva. Svi iznosi izraženi su u tekućim cijenama.
– Zahvaljujući proračunu EU-a Europa će i sljedeće godine raspolagati sredstvima za prevladavanje sadašnjih i budućih izazova, prvenstveno zato što se njime podupiru zelena i digitalna tranzicija i povećava opća otpornost Unije. Uspjeli smo ojačati i svoj vanjski položaj: revizija VFO-a u sredini programskog razdoblja neophodna je kako bi Unija mogla suvereno odgovoriti na posljedice ruske ratne agresije na Ukrajinu, nositi se s kontinuiranim migracijskim pritiscima i nalaziti rješenja za njihove osnovne uzroke, reagirati na krizu na Bliskom istoku, ojačati svoj kapacitet za odgovor na prirodne katastrofe i unaprijediti svoju konkurentnost na svjetskom tržištu ključnih tehnologija – izjavio je Johannes Hahn, povjerenik za proračun i administraciju.
Treba napomenuti da Europska komisija državama članicama pruža političke smjernice u okviru proljetnog paketa europskog semestra 2024. za izgradnju snažnog gospodarstva otpornog na promjene u budućnosti. Takvo gospodarstvo osigurava konkurentnost, otpornost i dugoročno blagostanje, uz istodobno održavanje zdravih javnih financija u kontekstu zahtjevnog geopolitičkog okruženja.
EU je odlučan poduzeti daljnje korake kako bi poboljšao dugoročnu konkurentnost, blagostanje i vodstvo na globalnoj razini te ojačao otvorenu stratešku autonomiju. Iako EU i države članice raspolažu znatnim resursima za daljnji razvoj, EU će nastaviti rješavati strukturne izazove koji su na putu konkurentnosti, osiguravajući veći rast produktivnosti i ulaganja te rješavajući problem nedostatka radne snage i vještina.
Za ostvarivanje tih ciljeva potreban je integrirani pristupu svim područjima politika: makroekonomska stabilnost, promicanje okolišne održivosti, produktivnosti i pravednosti. U okviru europskog semestra osigurava se ta koordinacija politika, uključujući provedbu već spomenutog instrumenta NextGenerationEU, u čijem su središtu Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) i programi kohezijske politike. Ciklus europskog semestra sadržava i ažurirana izvješća o napretku u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i utvrđuje prioritete ulaganja za predstojeće preispitivanje kohezijske politike sredinom programskog razdoblja.
Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti
Poslušaj članak
Još uvijek nema nekih bitnih pomaka u boljem pozicioniranju Europljana s invaliditetom na tržištu rada.
Dokaz tomu je i zajedničko pismo koje je ovih dana čak 125 organizacija poslalo Europskoj komisiji s pozivom da objavi novo Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom kao dio ažurirane Strategije za prava osoba s invaliditetom.
U ovom pismu organizacije navode kakva su namjenska sredstva i programi potrebni za smanjenje velike stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom. Uz sve ostalo, organizacije traže namjenska sredstva za omogućavanje pristupa redovnim mogućnostima zapošljavanja, naukovanju ili osposobljavanju. Isto tako, bolje mogućnosti zapošljavanja u zaštićenim radionicama. Programi zapošljavanja moraju biti osmišljeni tako da nude podršku tvrtkama i organizacijama u pružanju potrebnih prilagodbi za osobu s invaliditetom na radnom mjestu.
Ono što je, međutim, posebno bitno za organizacije jest da Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom ne smije utjecati na pravo primanja naknade za invaliditet i druge potpore od države.
– Ovo Jamstvo ključan je korak kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju jednake uvjete u svijetu rada. Ako želimo konkurentnu Europu, bitno je da svima pružimo jednake mogućnosti za doprinos društvenoj zajednici – rekao je Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom.
Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti. Naime, samo 52,7 posto osoba s invaliditetom zaposleno je u Europskoj uniji, u usporedbi sa 76,7 posto osoba bez invaliditeta.
Prethodna istraživanja Europskog foruma osoba s invaliditetom pokazuju da je jaz uglavnom posljedica nedostatka potrebnih prilagodbi te nedovoljne ponude pomoćnih tehnologija. Usto su i digitalne vještine zaposlenika s invaliditetom na značajno nižoj razini u odnosu na one bez invaliditeta.
Zajedničko pismo upućeno Europskoj komisiji poziva da Jamstvo bude ključna akcija ‘Poboljšane strategije za prava osoba s invaliditetom’, a bit će predstavljeno tijekom sastanka Kolegija povjerenika EK početkom ovog svibnja.
Kako EU može očuvati vjerodostojnu perspektivu proširenja za Ukrajinu istovremeno inzistirajući na jasnim i provedivim reformama, što Kijev očekuje u tom kontekstu i koja je uloga međuparlamentarne suradnje, na koji način jačati kibernetičku otpornost te što EU može naučiti iz ukrajinskog iskustva u odgovoru na hibridne prijetnje?
Poslušaj članak
To su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji ‘EU, Ukrajina, Hrvatska – Kako graditi otpornu demokraciju?’
Na prvom panelu konferencije ‘Europa i Ukrajina – Proračun, obrana, proširenje: parlamentarna suradnja’ sudjelovali su zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i Tonino Picula, predsjednici Odbora za europske poslove i Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Jelena Miloš i Andro Krstulović Opara te video-vezom predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze.
Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) rekao je kako se ratovi prvenstveno dobivaju na bojišnici, ali da ishod uvelike ovisi o financijskoj izdržljivosti te o tome tko dugoročno može podnijeti teret sukoba.
– Zbog toga europska solidarnost i financijska podrška Ukrajini ne smije posustati, usprkos novim ratovima i činjenici da nakon četiri godina barbarske agresije mnogi računaju na europske podjele, zamor i indiferentnost. Nasuprot tome, zajam od 90 milijardi eura nastavak je konkretne pomoći opstanku Ukrajine, bez čega nema sigurnosti i neovisnosti Europe.
Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) je podsjetio da je ukrajinski narod još krajem 2013. na Majdanu prosvjedom zbog odustajanja od potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om zapravo podnio zahtjev za članstvom u Uniji. Osvrćući se na 2027. kao godinu ulaska za koju se zalaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je kako nije riječ o realnom datumu. Ali ustvrdio je da se nada da će proces biti dinamičan, da će Ukrajina započeti pregovore i pokazati da ima kapacitete apsorbirati pravno nasljeđe Europske unije.
– Moto EU-a je ujedinjeni u različitosti. Nadam se da će, kad je riječ o Ukrajini, Unija također biti na razini zadatka i pronaći jedinstvo.
Predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze rekla je kako 2027. kao ciljna godina ukrajinskog EU članstva nažalost doista nije realistična te da ne treba licitirati s različitim datumima. Međutim, istaknula je, očekuje da put njezine zemlje prema Uniji neće biti dulji od prosjeka drugih kandidatkinja, odnosno oko 7 godina.
Na drugom panelu ‘Demokratski štit – kibernetička otpornost i borba protiv dezinformacija’ sudjelovali su savjetnica u Kabinetu ministra vanjskih i europskih poslova RH Tamara Tafra, voditelj međunarodnih poslova Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji Tapio Pyysalo (videovezom), voditelj informacijske sigurnosti tvrtke Span Hrvoje Englman te direktorica organizacije ‘Join Ukraine’ Liubov Tsybulska (videovezom).
Raspravljalo se o europskom zakonodavnom okviru za jačanje demokratskih standarda te važnosti razvoja kapaciteta u području kibernetičke obrane i otpornosti društva na dezinformacijske kampanje. Sugovornici su istaknuli kako otpornost nije jednokratni proizvod već stalni proces prilagodbe i razvoja potrebnih vještina potrebnih za odgovor na konstantne pritiske.
Panele su moderirali predstavnici Europe Future Centrea, Dragan Nikolić (suosnivač) i Ivana Dragičević (osnivačica). Uvodne govore održale su potpredsjednica Vrhovne rade Ukrajine Olena Kondratiuk (videovezom), izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Ukrajina Zdravka Bušić te voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.
Ljubić Kutnjak je podsjetila je kako Europski parlament bio prva europska institucija koja je pozvala na dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini te da kontinuirano blisko surađuje s Vrhovnom radom na reformama i pripremama za pristupanje. Kazala je i kako je Parlament od samih početaka agresije brzo djelovao kako bi osigurao potporu Ukrajini, uključujući i nedavno usvajanje paketa zajma u iznosu od 90 milijardi eura.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora te u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u RH i Europe Future Centreom.
Imena prvih laureata Europskog reda za posebne zasluge, koji su dali značajan doprinos europskim integracijama, objavljena su u Strasbourgu
Poslušaj članak
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola objavila je imena prvih dobitnika novoosnovanog Europskog reda za posebne zasluge. Riječ je o priznanju za značajan doprinos europskim integracijama te promicanju i obrani europskih vrijednosti.
– Europu su oduvijek gradili ljudi. Kroz premošćivanje podjela, uklanjanje prepreka, rušenje diktatura i prevladavanje kriza za bolju budućnost našeg kontinenta. Ta europska posvećenost zaslužuje priznanje. Europskim redom za posebne zasluge odajemo počast onima koji nisu samo vjerovali u Europu, nego su je pomogli izgraditi – izjavila je predsjednica Metsola objavljujući prve laureate.
Laureate je odabralo povjerenstvo koje čine predsjednica Metsola, potpredsjednice Europskog parlamenta Sophie Wilmès i Ewa Kopacz te Michel Barnier, José Manuel Barroso, Josep Borrell i Enrico Letta. Prijedlozi za imenovanje potječu od šefova država ili vlada, predsjednika nacionalnih parlamenata i predsjednika institucija EU-a.
Istaknutim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
Angela Merkel, bivša njemačka savezna kancelarka
Lech Wałęsa, bivši čelnik ‘Solidarnosci’ i bivši predsjednik Republike Poljske
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine
Poštovanim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
Valdas Adamkus, bivši predsjednik Litve
Jerzy Buzek, bivši poljski premijer i bivši predsjednik Europskog parlamenta
Aníbal Cavaco Silva, bivši portugalski predsjednik i premijer
Sauli Niinistö, bivši predsjednik Finske i bivši predsjednik finskog parlamenta
Pietro Parolin, kardinal i državni tajnik Svete Stolice
Mary Robinson, bivša irska predsjednica i bivša visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava
Maia Sandu, predsjednica Republike Moldove
Javier Solana y de Madariaga, bivši visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
Wolfgang Schüssel, bivši austrijski savezni kancelar
Jean Claude Trichet, bivši predsjednik Europske središnje banke
Članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
José Andrés, kuhar i osnivač nevladine organizacije ‘Svjetska središnja kuhinja’
Giannis Antetokounmpo, košarkaš
Marc Gjidara, odvjetnik i znanstvenik (francuski pravnik hrvatskog podrijetla)
Sandra Lejniece, liječnica, znanstvenica i istaknuta članica akademije
Oleksandra Matviichuk, odvjetnica za ljudska prava
Viviane Reding, bivša potpredsjednica Europske komisije, bivša luksemburška zastupnica, bivša zastupnica u Europskom parlamentu
Paul David Hewson, poznatiji kao Bono, David Howell Evans, Adam Charles Clayton i Laurence Joseph Mullen Jr, glazbenici i članovi banda U2
Prošle je godine, povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije, Predsjedništvo Europskog parlamenta odlučilo uspostaviti prvo europsko odličje takve vrste koje dodjeljuje institucija EU-a; civilno odličje kako bi se odala počast postignućima pojedinaca koji su znatno doprinijeli europskim integracijama ili promicanju i obrani europskih vrijednosti. Svake godine u Red može biti imenovano do 20 laureata.
Nakon objave u utorak dobitnici će biti pozvani na službenu svečanost dodjele nagrada koja će se održati tijekom plenarne sjednice 18. i 21. svibnja u Strasbourgu.
in MREŽAPrije 7 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VijestiPrije 7 dana
Košarka u kolicimaPrije 3 dana
KulturaPrije 4 dana
in MREŽAPrije 4 dana
VijestiPrije 3 dana