EU kutak
EU IZBORI Tko će u Bruxellesu zastupati interese osoba s invaliditetom
Ne vjerujem da će se smanjivati socijalna prava. To nikako nije dobro jer to uvijek može dovesti do nekakvih socijalnih nemira koji posljedično mogu dovesti do svrgavanja vlasti, rekao nam je komunikacijski stručnjak Petar Tanta
Ako je suditi po izlaznosti birača na izbore za EU parlament, Lijepa naša zemlja je kržljave demokracije, a narod politički anemičan i lijen.
Tužno ali istinito, više je Hrvat(ic)a izašlo u kladionice zbog Baby Lasagne i njegova plasmana na Euroviziji, negoli na EU izbore koji su najavljivani kao povijesni. Još i danas osjećamo posljedice te eurovizijske groznice, potrošila nas je energetski. Za slabu izlaznost, dakle, djelomično je odgovoran i rečeni dečko iz Umaga.
Razočarenje slabim odazivom birača nije krila ni ekipa iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, koja je za novinare organizirala praćenje izbora u zagrebačkoj Kući Europe. Za ovu su prigodu okupili ugledne komunikacijske stručnjake koji su u panel raspravama pokušali protumačiti koliko su ovi izbori bili važni za budućnost Europske unije, ali i za naše (osobne) živote. Jedan od panelista bio je i Petar Tanta, suvlasnik i direktor u CTA komunikacijama s iskustvom savjetovanja klijenata iz različitih sektora, kako je to navedeno u njegovoj biografiji. Pitamo ga što će rezultati ovih izbora značiti za socijalne politike zemalja članica EU i kako će se to odraziti na tzv. društvene manjine.
– Usudio bih se reći da se kampanja gradila na tome da su neke manjine na neki način bile izložene ruglu. Ako pričamo o LGBT zajednici i ostalima, gradila se kampanja da su oni negativni i da bi to sve trebalo pogaziti. Vjerujem da, kad se svjetla reflektora i kamera ugase to neće biti tako i da će ova ekipa koja treba ući u Europski parlament ipak smanjiti negativnu retoriku. Na neki to je bio neki dio kampanje, ali u stvarnom svijetu ipak će oni malo drugačije – kaže Tanta.
– Ne vjerujem da će se smanjivati socijalna prava. To nikako nije dobro jer to uvijek može dovesti do nekakvih socijalnih nemira koji posljedično mogu dovesti do svrgavanja vlasti. Jer nikome nije u interesu da sad odjednom odreže nekakvu skupinu ljudi i proglasi ih se nepoželjnima. Vidjeli smo kako je to izgledalo početkom prošlog stoljeća. Vjerujte, nikome nije u interesu da se to ponovno dogodi – uvjeren je Tanta.
U predizbornoj su kampanji, svejedno, kandidati iz krajne desnog spektra sasvim otvoreno najavljivali borbu protiv rodne ideologije i prava ljudi iz LGBT zajednice. Očekuje li Tanta porast homofobije? Je li i on, kao uvaženi komunikacijski stručnjak, imao problem shvatiti što to znači ideološka kolonizacija Hrvatske?
– Nažalost, kad govorimo o homofobiji, moramo uzeti malo širu priču. Taj desni narativ je nažalost u porastu. Evo, primjerice, ja bih citirao gospodina Ilčića, koji je u svom predizbornom spotu, koji se emitirao u udarnom terminu na našoj nacionalnoj televiziji, rekao: ‘Mi smo protiv politika zla, hedonizma i rodnih prava!’ Kako to troje ima bilo kakav doticaj, meni to uopće nije jasno. Ali, eto, vidimo da se petljaju pojmovi i pod nešto drugo podvlači treće.
A kad pitate za ideološku kolonizaciju Hrvatske, to sam otprilike shvatio isto kao što sam i shvatio da je problem u Jugoslaviji, koja je umrla prije 30 i nešto godina. Dakle, dajete nekakav pojam koji zvuči strašno, koji će iz nekog prosječnog birača izvući neku emociju, a u pozadini ne znači ništa – veli Tanta.
A kako Tanta tumači činjenicu da u novom sazivu Europskog parlamenta, govore to prvi podaci, neće biti zastupnika koji će zagovarati interese osoba s invaliditetom? Vrlo neobično, budući da svaki peti žitelj EU-a ima neki oblik tjelesnog ili intelektualnog oštećenja, prema službenoj procjeni Europske komisije.
– Uvijek volim reći da je društvo onakvo kako se brine prema svojim najranjivijim skupinama. Ako pogledate Hrvatski sabor, u ovom trenutku mogu se sjetiti jedne osobe, a to je Ljubica Lukačić u prvom redu sabornice, da lakše može doći na svoje radno mjesto. Nitko drugi mi ne pada na pamet. Primjerice, sjećam se i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak. Sada kada to prebacim na Bruxelles, bilo bi jako dobro da uspije netko tko ima probleme s invaliditetom da na svom primjeru pokaže kako je to biti dio Europskog parlamenta i na koji način, za početak, osigurati mobilnost i pristupačnost – zaključuje Tanta.
U blizini Kuće Europe, odakle pratimo izbore, nalazi se Iblerov trg a na njemu središnjica SDP-a. Odlazimo tamo kako bismo čuli najnovije tračeve, a usto se pojavila i glasina da će stranačke prostorije posjetiti i On osobno. Uistinu, gotovo za svakim stolom s neformalnim grupicama često se spominje Njegovo ime. Hoće li doći zajedno s Peđom Grbinom i uputiti poruku članstvu? Hoće li se u dramatičnom govoru obratiti naciji? I što će na to reći Ustavni sud?
Jedan od onih koji se ne bave tim tričarijama je i Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a, kojeg zaskačemo s pitanjem neposredno nakon objave rezultata izlaznih anketa, pa je logično da je čovjek još uvijek naelektriziran i treba mu nešto da smiri živce. Novinaru In-Portala kaže da pričeka s izjavom dok ne popuši cigaretu. Hajdaš Dončić mota duhan, što je danas moda među ljevičarima, jer se i na taj način razlikuju od onih političkih oponenata koji ili puše kubanske cigare od sto dolara ili uopće ne puše.
Pitamo ga kako će ljevica odgovoriti ako budu ugrožene socijalne politike u EU.
– Zajedno sa svojim partnerskim strankama, SDP će se boriti za sve ljude Europske unije bez obzira na dob, spol, društvenu i socijalnu pripadnost. Dakle, imat će kod nas pouzdane partnere – bio je kratak Siniša Hajdaš Dončić.
Izlazne ankete u tom su trenutku ukazivale na premoćnu pobjedu dvaju vodećih stranaka, HDZ-a i SDP-a, po jedan je mandat pripao platformi Možemo i Domovinskom pokretu, dok su svi oni koji nisu imali razvijenu stranačku infrastrukturu na izborima prošli dozlaboga loše. S obzirom na porazno lošu izlaznost, ispostavilo se kako je na ove izbore izašlo stranačko, a ne biračko tijelo.
O izlaznosti i skretanju Europe udesno, ispred SDP-ove središnjice razgovaramo s Dalijom Orešković, koja također ne krije razočarenje rezultatima izlaznih anketa.
– Čini mi se da Europa nije ‘malo’ skrenula udesno, kako vi to kažete. Malo je skrenula desno već i na prošlim izborima kada su te desne populističke snage dodatno ojačale, a njihova retorika je vrlo isključiva prema svima koji nisu dio njihovog obrasca i vrlo uskog kuta gledanja, dakle svih koji su na bilo koji način različiti, drugačiji ili imaju drugačije potrebe. Na neki način se nađu na margini ili su vrlo često isključeni ili diskriminirani – kategorična je Orešković.
– Ne mogu govoriti o političkim strankama iz drugih država, zemalja članica Europske unije, koje toliko dobro ne poznajem u ovom trenutku, ali zato dobro poznajem HDZ. Sada ću se u jednoj dobroj namjeri prisjetiti jednog tužnog, možda najtužnijeg i najsramotnijeg trenutka u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, a to je kada je Anka Mrak Taritaš predložila jedan zakon ili dopunu, kojom roditeljima njegovateljima djece s teškim invaliditetom daje mogućnost naknade u razdoblju od šest mjeseci ili godine dana nakon smrti djeteta.
Svirepost, ali doslovno svirepost, kojom je HDZ odbio taj prijedlog samo zato što dolazi iz redova opozicije, pokazuje o kakvoj se političkoj stranci radi. Potom su manje-više sličan prijedlog uputili nekoliko tjedana ili mjeseci kasnije, kada su shvatili da bi im to moglo PR-ovski naštetiti, a zapravo su neke naknade tempirali tako da dođu neposredno pred izbore, kako bi prikazali lažnu brigu i lažnu socijalnu osjetljivost. Smatram da su se u Hrvatskoj najviše kršila prava ranjivih društvenih skupina. Tu su ponajprije osobe s invaliditetom, ali tu su i djeca, tu su i umirovljenici i svi oni koji žive na rubu siromaštva, a kako ih HDZ-ova vlast tretira vidi se i po tome da smo na početku ovog saziva raspravljali o izvješću pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2021. godinu. To je sramota, što znači da su za HDZ-ovu vlast osobe s invaliditetom, koje imaju određene poteškoće, kojima je potrebna podrška i zaštita sustava, nažalost bile i ostale osobe drugoga reda. Europska unija ima brojne mehanizme putem kojih može pomoći takvim osobama, ali uzalud ukoliko nacionalna vlast nema sluha, nema afiniteta i nema osobu kojoj je doista stalo da neke dobre ideje – pa čak i financijska sredstva koja su dostupna i raspoloživa, iz EU fondova pretoči u našu svakodnevicu. Evo, to će biti sigurno jedna tema kojom ćemo se baviti i u ovom sazivu Hrvatskog sabora i tražit ćemo bolju i tješnju suradnju s europskim institucijama.
Povezat ću ovu lošu, slabu izlaznost, nikad slabiju i kod nas i u drugim zemljama, s činjenicom da su se očito brojni građani osjetili da su stavljeni sa strane i da europske institucije ne vode brigu o njihovim prioritetima na način na koji bi trebale. Ja mislim da cijeloj Europskoj uniji slijedi veliki redizajn, jedno veliko preispitivanje i vraćanje na prve postavke vladavine prava, zaštite temeljnih ljudskih prava, briga o svim osjetljivim i isključenim skupinama. Evo, to je bila Europa i vizija Schumanna i nadam se da će biti dovoljno hrabrih i progresivnih političara, makar bili manjina, u ovom novom sazivu EU parlamenta koji će upravo zastupati te vrijednosti i ideje – rekla je Dalija Orešković.
Ekipa iz Ureda Europskog parlamenta dala je sve od sebe kako bi animirala hrvatske birače da izađu na ove izbore. Kampanju su vodili profesionalno i profinjeno, javnosti ukazujući na činjenice o benefitima članstva u europskoj obitelji i o kulturološkim vrijednostima Europske unije. Pritom nisu papagajski naglašavali sredstva koja Hrvatska svake godine dobije iz EU fondova. Novinarima su u Kući Europe upriličili uistinu ugodno praćenje izbora i neometan rad. (Nitko nije ostao gladan i žedan, za što posebna zahvala ide Maji Ljubić Kutnjak i Barbari Peranić, prvim damama Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, nap. aut.).
Tko zna, možda bi Ured Europskog parlamenta polučio bolje rezultate kada je riječ o izlaznosti da je, kojim slučajem, hrvatske birač(ic)e motivirao za izbore nekim tradicionalnijim metodama. Mogli su, primjerice, po općinama organizirati vašare s borbom bikova, dok konobarice u borosanama poslužuju odojka i grah salatu. Na takvim dernecima nema mjesta za ideološku kolonizaciju i tamo neku rodnu ideolongogiju, pardon ideologiju.
Brži i jednostavniji postupak za traženje naknade nakon kašnjenja, susjedna sjedala za roditelja i dijete te ručna prtljaga uključena u cijenu karte neka su od novih pravila
Poslušaj članak
Zastupnici su u utorak sa 646 glasova za, 12 protiv i 3 suzdržana odobrili izmjene pravila o pravima putnika u zračnom prijevozu, o kojima su bili postigli dogovor s Vijećem u okviru Odbora za mirenje. Tim se pravilima, koji su na snazi od 2004., nastoji osigurati odgovarajuća zaštita putnika u slučaju poremećaja u putovanju kao što su uskraćivanje ukrcaja te zakašnjeli ili otkazani letovi.
– Imamo dobre vijesti za sve koji lete. Naporno smo radili kako bismo osigurali da putnici ne izgube prava koja su već imali, istodobno osiguravajući bolju zaštitu obiteljima, osobama sa smanjenom pokretljivošću i drugima kojima je to najpotrebnije – izjavio je potpredsjednik Odbora za promet i turizam Virginijus Sinkevičius (Zeleni, Litva).
Osiguranje postojećih prava
Zastupnici su uspjeli očuvati ključno pravo putnika na naknadu ili preusmjeravanje na drugi let u slučaju otkazivanja leta. Osim toga, imat će i dalje pravo na traženje naknade kod kašnjenja duljih od tri sata, otkazivanja leta unutar 14 dana do datuma polaska i uskraćivanja ukrcaja.
Iznosi naknade za zakašnjele ili otkazane letove ostaju isti i ovise o udaljenostima: 250 EUR za putovanja do 1500 kilometara, 400 EUR za putovanja unutar EU-a udaljenosti veće od 1500 kilometara i druga putovanja udaljenosti između 1500 i 3500 kilometara te 600 EUR za sva dulja putovanja. Zračni prijevoznici imat će mogućnost umanjiti odštetu za 50% za svoja najdulja putovanja ako putnicima nakon poremećaja u prometu ponude preusmjeravanje do konačnog odredišta, ili ako kašnjenje pri dolasku ne traje dulje od četiri sata.
Uz to, zračni prijevoznici moći će izbjeći isplatu naknade ako je kašnjenje ili otkazivanje leta uzrokovano događajima izvan njihove kontrole. Nova pravila sadržavat će neiscrpan popis izvanrednih okolnosti, među kojima su prirodne katastrofe, rat, meteorološki uvjeti, putnici koji se ponašaju neprihvatljivo te štrajkovi pružatelja usluga u zračnoj luci i zračnoj plovidbi te pružatelja zemaljskih usluga.
U svim slučajevima zračni prijevoznici dužni su pružiti pomoć putnicima koji su primorani čekati, što uključuje osvježavajuća pića svaka dva sata čekanja, obrok nakon tri sata te, kod duljeg kašnjenja, smještaj od maksimalno tri noći ako je poremećaj u putovanju izvan kontrole zračnih prijevoznika.
Jednostavnije traženje naknade i kompenzacije
Zastupnici su inzistirali na tome da postupak traženja naknade bude brži i jednostavniji. Putnici koji se odluče za naknadu umjesto preusmjeravanja dobit će je automatski, a putnici koji se suoče s poremećajima u putovanju dobit će jasne upute o tome kako predati zahtjev za naknadu unutar četiri dana od završetka njihova putovanja. Osim toga, zastupnici su osigurali da putnici nisu obvezni imati korisnički račun ili posebnu aplikaciju kako bi primili te informacije.
Putnici će imati devet mjeseci za predaju zahtjeva za naknadu, a zračni prijevoznici 30 dana za isplatu naknade ili pozivanje na izvanredne okolnosti, davanje obrazloženja zašto se naknada neće isplatiti te upućivanje putnika u postupak podnošenja pritužbe.
Nova prava putnika
Putnici u zračnom prometu moći će iskoristiti povratno putovanje dvosmjerne zrakoplovne karte čak i ako nisu iskoristili odlazno putovanje bez dodatnih troškova.
Nova pravila uključuju i pravo na unos u zrakoplov osobnog predmeta poput male torbe ili ruksaka bez naknade. Kako bi se osigurale transparentnost i usporedivost zrakoplovnih karata, zastupnici su inzistirali na tome da zračni prijevoznici, posrednici i metapretraživači uvijek prikazuju cijene karte koja uključuje ručnu prtljagu na početku postupka rezervacije. Prema novim pravilima, zračni prijevoznici mogu ponuditi niže cijene karata putnicima koji odluče putovati bez ručne prtljage.
Osim toga, putnici više neće snositi dodatne troškove za ispravljanje pogrešno napisanih imena i prezimena te korištenje ukrcajne propusnice koju su sami ispisali nakon prijave za let. Zastupnici su osigurali i pravo putnika na dobivanje ukrcajne propusnice u digitalnom obliku nakon prijave za let bez ikakvog dodatnog zahtjeva ili obveze otvaranja korisničkog računa ili posebne aplikacije. Uz to, putnicima se ne smije uskratiti ukrcaj na temelju toga što su koristili vlastitu ispisanu verziju digitalno izdane ukrcajne propusnice.
Zaštita ranjivih putnika
Zastupnici su osigurali da putnici s invaliditetom ili putnici smanjene pokretljivosti imaju pravo na kompenzaciju, preusmjeravanje i pomoć zračnih prijevoznika ako propuste let zbog toga što im pružatelji usluga u zračnoj luci nisu uspjeli osigurati pravovremeni dolazak na izlaz.
Također su osigurali da se obitelji s djecom ne razdvajaju tijekom leta, obvezujući zračne prijevoznike da osobu koja prati dijete mlađe od 14 godina smjeste uz dijete bez dodatnih troškova. Isto pravo vrijedi i za putnike s invaliditetom, putnike smanjene pokretljivosti te trudnice.
– Današnje glasanje pobjeda je i za putnike i za europsko zrakoplovstvo. Nakon više od 13 godina zastoja, konačno zamjenjujemo nesigurnost jasnim pravilima, jačim pravima i povjerenjem. Prava putnika polijeću zajedno s njima, ona ne ostaju prizemljena – istaknuo je izvjestitelj Andrey Novakov (EPP, Bugarska).
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Iako raste zabrinutost za gospodarska pitanja, Europljani cijene mir, sigurnost i suradnju koje donosi EU te prepoznaju kvalitetu života koju Unija omogućuje
Poslušaj članak
Rezultati najnovijeg istraživanja Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, objavljeni u srijedu, pokazuju da Europljani smatraju EU utočištem usred geopolitičke nesigurnosti. 75% Europljana misli da je EU stabilno mjesto za život u nesigurnom svijetu, što je povećanje za osam postotnih bodova u odnosu na listopad i studeni 2025. te drugi najveći udio zabilježen u posljednjem desetljeću.
Ovaj je trend vidljiv i među ispitanicima u Hrvatskoj. Njih 81% kaže da je EU stabilno utočište, što je za 6 postotnih bodova više u odnosu na posljednje istraživanje.
Nedavna geopolitička zbivanja utjecala su na povećanje pesimizma među Europljanima po pitanju budućnosti svijeta: 58% ispitanika je pesimistično, dok je 38% optimistično. Udio pesimističnih građana narastao je za šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2025. Sveopće raspoloženje građana varira između nesigurnosti (44%) i nade (43%), dvaju osjećaja koje su ispitanici najčešće birali za opis svojeg trenutačnog emocionalnog stanja.
Za razliku od EU prosjeka, građani u Hrvatskoj uglavnom su optimistični oko budućnosti. Tako se izjašnjava 52% ispitanika, dok se 44% svrstava u skupinu pesimističnih. Dominantan osjećaj je nada (51%), a slijede odlučnost (45%) te samopouzdanje (38%).
U kontekstu promjenjivog svijeta i saveza koji se mijenjaju, 74% Europljana smatra članstvo u EU-u korisnim. To je dosad najveći zabilježeni udio od kada je u Eurobarometru postavljeno ovo pitanje, a ista razina dosegnuta je samo još 2025. Doprinos Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti smatra se glavnom i rastućom koristi od članstva (40%), s povećanjem od tri postotna boda u odnosu na proljeće 2025. Druga najveća korist članstva je poboljšana suradnja među državama članicama (34%).
Ispitanici u Hrvatskoj i dalje su iznad EU prosjeka kad je riječ o prepoznavanju dobrobiti EU članstva. 81% kaže da je Hrvatska imala koristi od ulaska u EU, uglavnom zbog novih poslovnih mogućnosti (46%), doprinosa EU-a očuvanju mira i sigurnosti (39%, što je porast od čak 7 p.b. u odnosu na proljeće 2025.) te rasta standarda (30%). Najzastupljeniji pozitivni odgovori o EU članstvu su u dobnim skupinama od 15 – 24 godine te 25 – 39 godina (po 88%).
– U vremenima globalne neizvjesnosti, građani sve više vide Europsku uniju kao svjetionik stabilnosti. U nemirnom svijetu, to je povjerenje najveća snaga Europe. Ono dolazi s jasnim očekivanjem da djelujemo odlučno kako bismo našim građanima pružili sigurnost, blagostanje i nove mogućnosti – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Velika očekivanja po pitanju geopolitičke neovisnosti EU-a
Kako bi ojačao svoju ulogu u svijetu, građani smatraju da bi se EU trebao usredotočiti na obranu i sigurnost (39%) te energetsku neovisnost (35%, što je povećanju od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025.). Na trećem su mjestu konkurentnost i gospodarstvo.
Građani u Hrvatskoj, jačanje EU-a na međunarodnoj pozornici povezuju s energetskom neovisnošću (36%) i gotovo u jednakoj mjeri sa sigurnošću hrane (35%), konkurentnošću i gospodarstvom (34%) te demografijom (33%, što je 5 p.b. više od posljednjeg istraživanja).
Kao odgovor na brojne izazove, građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. 68% Europljana vjeruje da bi uloga EU-a u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika trebala postati još važnija. Velika većina Europljana želi da države članice nastupaju ujedinjenije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu i da EU promiče poštovanje međunarodnog prava u svijetu (90%). Uz to, 73% građana želi da EU raspolaže s više sredstava za suočavanje s globalnim rizicima.
Dobra kvaliteta života, ali i strah od pada životnog standarda
Proljetno istraživanje Eurobarometra pokazuje i kako građani percipiraju kvalitetu života u Uniji. Općenito prevladava optimizam: 83% ispitanika zadovoljno je kvalitetom života, dok je 17% nezadovoljno. Međutim, udio zadovoljnih opada na 69% kod građana koji ponekad imaju poteškoća s podmirivanjem troškova života te na samo 40% kod građana koji se suočavaju s takvim problemima većinu vremena. Fizičko i mentalno zdravlje (51%) te financijska situacija (49%) smatraju se najvažnijim elementima dobre kvalitete života.
U Hrvatskoj 71% građana kaže da je zadovoljno kvalitetom života, a 29% da nije. Nešto su zadovoljnije žene (73%) i mladi (94% u dobnoj skupini 15 – 24, te 80% u skupini od 25 – 39 godina). Najmanje su zadovoljni ispitanici stariji od 55 godina (59%). Kao glavni čimbenici koji utječu na kvalitetu života navode se financije (51%), sigurnost i kvaliteta hrane (46%), društveni život (42%) te fizičko i mentalno zdravlje (41%).
Gotovo trećina građana u EU-u (29%) očekuje da će njihova kvaliteta života opasti sljedećih godina, 50% smatra da će ostati ista, a 18% da će narasti. Najviše zabrinutosti zbog opadanja kvalitete života prisutno je u Francuskoj (44%), Portugalu (39%) te Austriji i Njemačkoj (38%).
Građani žele da glavni prioritet Parlamenta bude rješavanje inflacije
Mišljenje da je potrebno unaprijediti gospodarstvo u skladu je s odgovorima građana na pitanje koje bi teme trebale biti među prioritetima Europskog parlamenta. Prema ispitanicima, glavni prioritet Parlamenta trebao bi biti rješavanje inflacije te rastućih cijena i troškova života (47%, što je povećanje od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025). Taj je problem već bio prioritetan u prethodnim istraživanjima, a sada je dobio na važnosti te prednjači pred ostalim prioritetima za 12 postotnih bodova. Iza njega su gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (35%, =) te obrana i sigurnost EU-a (34%, =).
Ispitanici u Hrvatskoj, još izraženije nego na razini EU-a, kao prioritetnu temu za rad Europskog parlamenta navode inflaciju i troškove života (61%, rast od 4 p.p.) te gospodarstvo i radna mjesta (45%). Slijede siromaštvo i socijalna isključenost (39%), poljoprivreda i sigurnost hrane (35%), javno zdravlje (29%) te obrana i sigurnost EU-a (25%).
EU i Europski parlament – otporna demokracija
Opći pokazatelji zadovoljstva građana EU-om i Parlamentom ostali su stabilni u proljetnom istraživanju Eurobarometra uz jednu iznimku: 59% ispitanika izjavilo je da je zadovoljno demokracijom u Uniji, što je povećanje od 5 postotnih bodova u odnosu na studeni 2025. Time je dosegnut dosad najveći udio, zabilježen i 2022.
Detaljni podaci istraživanja mogu se pronaći na internetskoj stranici Eurobarometra.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Komisija upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja
Poslušaj članak
Europska komisija je prošli tjedan predstavila opsežan socijalni paket kojim želi znatno smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost u Europskoj uniji do 2050. godine.
U središtu paketa nalazi se prva Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva, koja bi trebala uskladiti politike država članica i usmjeriti europska sredstva prema najugroženijim skupinama stanovništva.
Komisija pritom upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja.
Uz strategiju protiv siromaštva predstavljen je i Europski plan za pristupačno stanovanje, kojim Bruxelles želi odgovoriti na rast cijena nekretnina i najamnina u velikom broju europskih gradova.
Komisija planira povećati ulaganja u socijalne i energetski učinkovite stanove, pojednostaviti pravila državnih potpora za stambene projekte te potaknuti Europsku investicijsku banku na snažnije financiranje javnog i pristupačnog stanovanja.
Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv beskućništva i energetske siromašnosti, odnosno situacija u kojima kućanstva ne mogu podmirivati osnovne troškove grijanja i električne energije.
Komisija također želi ojačati provedbu Europskog stupa socijalnih prava kroz nove mjere za pravednije tržište rada, bolju zaštitu radnika i veći pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i digitalnim uslugama.
U priopćenju se navodi da će države članice dobiti dodatnu financijsku i tehničku podršku za provođenje reformi, uključujući korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus i drugih europskih fondova. Komisija smatra da socijalna politika mora postati sastavni dio zelene i digitalne tranzicije kako bi se spriječilo dodatno produbljivanje nejednakosti među građanima EU-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da gospodarski napredak nema smisla ako velik broj građana ostaje isključen iz osnovnih društvenih i ekonomskih prilika te da Europa mora ostati kontinent socijalne sigurnosti, jednakih mogućnosti i dostojanstvenog života za sve.
Tko su Purger i Purgerica?
NETFLIX Novi programi prilagođeni osobama s invaliditetom
Inkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
Još nije kasno da stan pretvorite u ljetnu oazu
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
Anita bez cenzurePrije 5 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
VijestiPrije 7 danaGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 6 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 6 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 5 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
in MREŽAPrije 5 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
VijestiPrije 5 danaKOKAIN PREDNJAČI ‘Bijela pošast’ i ostale droge haraju Europom