Ne vjerujem da će se smanjivati socijalna prava. To nikako nije dobro jer to uvijek može dovesti do nekakvih socijalnih nemira koji posljedično mogu dovesti do svrgavanja vlasti, rekao nam je komunikacijski stručnjak Petar Tanta
Ako je suditi po izlaznosti birača na izbore za EU parlament, Lijepa naša zemlja je kržljave demokracije, a narod politički anemičan i lijen.
Tužno ali istinito, više je Hrvat(ic)a izašlo u kladionice zbog Baby Lasagne i njegova plasmana na Euroviziji, negoli na EU izbore koji su najavljivani kao povijesni. Još i danas osjećamo posljedice te eurovizijske groznice, potrošila nas je energetski. Za slabu izlaznost, dakle, djelomično je odgovoran i rečeni dečko iz Umaga.
Razočarenje slabim odazivom birača nije krila ni ekipa iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, koja je za novinare organizirala praćenje izbora u zagrebačkoj Kući Europe. Za ovu su prigodu okupili ugledne komunikacijske stručnjake koji su u panel raspravama pokušali protumačiti koliko su ovi izbori bili važni za budućnost Europske unije, ali i za naše (osobne) živote. Jedan od panelista bio je i Petar Tanta, suvlasnik i direktor u CTA komunikacijama s iskustvom savjetovanja klijenata iz različitih sektora, kako je to navedeno u njegovoj biografiji. Pitamo ga što će rezultati ovih izbora značiti za socijalne politike zemalja članica EU i kako će se to odraziti na tzv. društvene manjine.
– Usudio bih se reći da se kampanja gradila na tome da su neke manjine na neki način bile izložene ruglu. Ako pričamo o LGBT zajednici i ostalima, gradila se kampanja da su oni negativni i da bi to sve trebalo pogaziti. Vjerujem da, kad se svjetla reflektora i kamera ugase to neće biti tako i da će ova ekipa koja treba ući u Europski parlament ipak smanjiti negativnu retoriku. Na neki to je bio neki dio kampanje, ali u stvarnom svijetu ipak će oni malo drugačije – kaže Tanta.
– Ne vjerujem da će se smanjivati socijalna prava. To nikako nije dobro jer to uvijek može dovesti do nekakvih socijalnih nemira koji posljedično mogu dovesti do svrgavanja vlasti. Jer nikome nije u interesu da sad odjednom odreže nekakvu skupinu ljudi i proglasi ih se nepoželjnima. Vidjeli smo kako je to izgledalo početkom prošlog stoljeća. Vjerujte, nikome nije u interesu da se to ponovno dogodi – uvjeren je Tanta.
U predizbornoj su kampanji, svejedno, kandidati iz krajne desnog spektra sasvim otvoreno najavljivali borbu protiv rodne ideologije i prava ljudi iz LGBT zajednice. Očekuje li Tanta porast homofobije? Je li i on, kao uvaženi komunikacijski stručnjak, imao problem shvatiti što to znači ideološka kolonizacija Hrvatske?
– Nažalost, kad govorimo o homofobiji, moramo uzeti malo širu priču. Taj desni narativ je nažalost u porastu. Evo, primjerice, ja bih citirao gospodina Ilčića, koji je u svom predizbornom spotu, koji se emitirao u udarnom terminu na našoj nacionalnoj televiziji, rekao: ‘Mi smo protiv politika zla, hedonizma i rodnih prava!’ Kako to troje ima bilo kakav doticaj, meni to uopće nije jasno. Ali, eto, vidimo da se petljaju pojmovi i pod nešto drugo podvlači treće.
A kad pitate za ideološku kolonizaciju Hrvatske, to sam otprilike shvatio isto kao što sam i shvatio da je problem u Jugoslaviji, koja je umrla prije 30 i nešto godina. Dakle, dajete nekakav pojam koji zvuči strašno, koji će iz nekog prosječnog birača izvući neku emociju, a u pozadini ne znači ništa – veli Tanta.
A kako Tanta tumači činjenicu da u novom sazivu Europskog parlamenta, govore to prvi podaci, neće biti zastupnika koji će zagovarati interese osoba s invaliditetom? Vrlo neobično, budući da svaki peti žitelj EU-a ima neki oblik tjelesnog ili intelektualnog oštećenja, prema službenoj procjeni Europske komisije.
– Uvijek volim reći da je društvo onakvo kako se brine prema svojim najranjivijim skupinama. Ako pogledate Hrvatski sabor, u ovom trenutku mogu se sjetiti jedne osobe, a to je Ljubica Lukačić u prvom redu sabornice, da lakše može doći na svoje radno mjesto. Nitko drugi mi ne pada na pamet. Primjerice, sjećam se i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak. Sada kada to prebacim na Bruxelles, bilo bi jako dobro da uspije netko tko ima probleme s invaliditetom da na svom primjeru pokaže kako je to biti dio Europskog parlamenta i na koji način, za početak, osigurati mobilnost i pristupačnost – zaključuje Tanta.
U blizini Kuće Europe, odakle pratimo izbore, nalazi se Iblerov trg a na njemu središnjica SDP-a. Odlazimo tamo kako bismo čuli najnovije tračeve, a usto se pojavila i glasina da će stranačke prostorije posjetiti i On osobno. Uistinu, gotovo za svakim stolom s neformalnim grupicama često se spominje Njegovo ime. Hoće li doći zajedno s Peđom Grbinom i uputiti poruku članstvu? Hoće li se u dramatičnom govoru obratiti naciji? I što će na to reći Ustavni sud?
Jedan od onih koji se ne bave tim tričarijama je i Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a, kojeg zaskačemo s pitanjem neposredno nakon objave rezultata izlaznih anketa, pa je logično da je čovjek još uvijek naelektriziran i treba mu nešto da smiri živce. Novinaru In-Portala kaže da pričeka s izjavom dok ne popuši cigaretu. Hajdaš Dončić mota duhan, što je danas moda među ljevičarima, jer se i na taj način razlikuju od onih političkih oponenata koji ili puše kubanske cigare od sto dolara ili uopće ne puše.
Pitamo ga kako će ljevica odgovoriti ako budu ugrožene socijalne politike u EU.
– Zajedno sa svojim partnerskim strankama, SDP će se boriti za sve ljude Europske unije bez obzira na dob, spol, društvenu i socijalnu pripadnost. Dakle, imat će kod nas pouzdane partnere – bio je kratak Siniša Hajdaš Dončić.
Izlazne ankete u tom su trenutku ukazivale na premoćnu pobjedu dvaju vodećih stranaka, HDZ-a i SDP-a, po jedan je mandat pripao platformi Možemo i Domovinskom pokretu, dok su svi oni koji nisu imali razvijenu stranačku infrastrukturu na izborima prošli dozlaboga loše. S obzirom na porazno lošu izlaznost, ispostavilo se kako je na ove izbore izašlo stranačko, a ne biračko tijelo.
O izlaznosti i skretanju Europe udesno, ispred SDP-ove središnjice razgovaramo s Dalijom Orešković, koja također ne krije razočarenje rezultatima izlaznih anketa.
– Čini mi se da Europa nije ‘malo’ skrenula udesno, kako vi to kažete. Malo je skrenula desno već i na prošlim izborima kada su te desne populističke snage dodatno ojačale, a njihova retorika je vrlo isključiva prema svima koji nisu dio njihovog obrasca i vrlo uskog kuta gledanja, dakle svih koji su na bilo koji način različiti, drugačiji ili imaju drugačije potrebe. Na neki način se nađu na margini ili su vrlo često isključeni ili diskriminirani – kategorična je Orešković.
– Ne mogu govoriti o političkim strankama iz drugih država, zemalja članica Europske unije, koje toliko dobro ne poznajem u ovom trenutku, ali zato dobro poznajem HDZ. Sada ću se u jednoj dobroj namjeri prisjetiti jednog tužnog, možda najtužnijeg i najsramotnijeg trenutka u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, a to je kada je Anka Mrak Taritaš predložila jedan zakon ili dopunu, kojom roditeljima njegovateljima djece s teškim invaliditetom daje mogućnost naknade u razdoblju od šest mjeseci ili godine dana nakon smrti djeteta.
Svirepost, ali doslovno svirepost, kojom je HDZ odbio taj prijedlog samo zato što dolazi iz redova opozicije, pokazuje o kakvoj se političkoj stranci radi. Potom su manje-više sličan prijedlog uputili nekoliko tjedana ili mjeseci kasnije, kada su shvatili da bi im to moglo PR-ovski naštetiti, a zapravo su neke naknade tempirali tako da dođu neposredno pred izbore, kako bi prikazali lažnu brigu i lažnu socijalnu osjetljivost. Smatram da su se u Hrvatskoj najviše kršila prava ranjivih društvenih skupina. Tu su ponajprije osobe s invaliditetom, ali tu su i djeca, tu su i umirovljenici i svi oni koji žive na rubu siromaštva, a kako ih HDZ-ova vlast tretira vidi se i po tome da smo na početku ovog saziva raspravljali o izvješću pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2021. godinu. To je sramota, što znači da su za HDZ-ovu vlast osobe s invaliditetom, koje imaju određene poteškoće, kojima je potrebna podrška i zaštita sustava, nažalost bile i ostale osobe drugoga reda. Europska unija ima brojne mehanizme putem kojih može pomoći takvim osobama, ali uzalud ukoliko nacionalna vlast nema sluha, nema afiniteta i nema osobu kojoj je doista stalo da neke dobre ideje – pa čak i financijska sredstva koja su dostupna i raspoloživa, iz EU fondova pretoči u našu svakodnevicu. Evo, to će biti sigurno jedna tema kojom ćemo se baviti i u ovom sazivu Hrvatskog sabora i tražit ćemo bolju i tješnju suradnju s europskim institucijama.
Povezat ću ovu lošu, slabu izlaznost, nikad slabiju i kod nas i u drugim zemljama, s činjenicom da su se očito brojni građani osjetili da su stavljeni sa strane i da europske institucije ne vode brigu o njihovim prioritetima na način na koji bi trebale. Ja mislim da cijeloj Europskoj uniji slijedi veliki redizajn, jedno veliko preispitivanje i vraćanje na prve postavke vladavine prava, zaštite temeljnih ljudskih prava, briga o svim osjetljivim i isključenim skupinama. Evo, to je bila Europa i vizija Schumanna i nadam se da će biti dovoljno hrabrih i progresivnih političara, makar bili manjina, u ovom novom sazivu EU parlamenta koji će upravo zastupati te vrijednosti i ideje – rekla je Dalija Orešković.
Ekipa iz Ureda Europskog parlamenta dala je sve od sebe kako bi animirala hrvatske birače da izađu na ove izbore. Kampanju su vodili profesionalno i profinjeno, javnosti ukazujući na činjenice o benefitima članstva u europskoj obitelji i o kulturološkim vrijednostima Europske unije. Pritom nisu papagajski naglašavali sredstva koja Hrvatska svake godine dobije iz EU fondova. Novinarima su u Kući Europe upriličili uistinu ugodno praćenje izbora i neometan rad. (Nitko nije ostao gladan i žedan, za što posebna zahvala ide Maji Ljubić Kutnjak i Barbari Peranić, prvim damama Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, nap. aut.).
Tko zna, možda bi Ured Europskog parlamenta polučio bolje rezultate kada je riječ o izlaznosti da je, kojim slučajem, hrvatske birač(ic)e motivirao za izbore nekim tradicionalnijim metodama. Mogli su, primjerice, po općinama organizirati vašare s borbom bikova, dok konobarice u borosanama poslužuju odojka i grah salatu. Na takvim dernecima nema mjesta za ideološku kolonizaciju i tamo neku rodnu ideolongogiju, pardon ideologiju.
