Poveži se s nama

Civilno društvo

HND Aktivne najmanje 752 tužbe protiv hrvatskih novinara i medija

Objavljeno

/

Foto: HND

Velikom broju tužbi cilj je zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) predstavilo je svoju redovnu godišnju anketu prema kojoj su trenutačno u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv novinara i medija teške 4,1 milijun eura.

Osim ankete, HND je s Centrom za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo’ proveo analizu 1333 presude koja je ustanovila kako čak više od 40 posto svih završenih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko.

Ove je godine na anketu odgovorio 21 medij, od kojih samo četiri nema nijednu tužbu. Najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete, njih ukupno 674, odnosno gotovo 90 posto od ukupnog broja. Rezultati ankete ne otkrivaju pojedinosti o predmetima pa tako nije moguće ustanoviti ni koliko bi ih moglo ući u kategoriju strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, odnosno SLAPP-a

Prema podacima koje je HND dobio od Ministarstva pravosuđa i uprave, u Hrvatskoj je aktivno 86 predmeta vezanih uz kaznena djela. Najveći broj njih zaprimljen je u 2021. i 2022., dok se u 2023. primjećuje značajan silazni trend. Najveći broj od 116 riješenih kaznenih postupaka, gotovo polovica, zaključena je obustavom postupka. Podatke o tome na koji su način riješeni parnični postupci protiv novinara i medija za naknadu štete Ministarstvo nije dostavilo. Tijekom 2023. prema podacima Ministarstva, primljeno je 179 novih takvih predmeta i trenutno ih je ukupno 607 neriješenih. Ministarstvo je poslalo i rezultate svoje analize građanskih i kaznenih predmeta te tvrdi da se od ukupnog broja od 294 tužbe riješene u 2023. godini na SLAPP moglo odnositi 39 predmeta, od čega je osam kaznenih, a 31 građanski predmet.

Nasuprot tome, da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima iz HND-ova upitnika o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti. Tako ukupan iznos tužbenih zahtjeva u aktivnim parnicama protiv medija i novinara prelazi četiri milijuna eura. Čak 96 posto, odnosno 3,9 milijuna eura potražuje se u građanskim parnicama za naknadu štete. Ipak, Jutarnji list i Slobodna Dalmacijani ove godine nisu dostavili podatke o iznosima tužbenih zahtjeva pa je taj iznos vjerojatno znatno veći jer ta dva medija prednjače po broju tužbi za povredu ugleda i časti. Prema podacima koje je HND prikupio, vidljivo je također da, na primjer, Večernji list uvjerljivo vodi s najvišim ukupnim iznosom tužbenih zahtjeva pa je moguće zaključiti kako ga Jutarnji list i Slobodna Dalmacija slijede.  

Analizom sudskih odluka u razdoblju od 2016. do 2023. bilo je moguće identificirati i takozvane serijske tužitelje, njih 12, koji učestalo podnose tužbe za povredu ugleda i časti često s istim, a ponekad i istovjetnim argumentima te nerijetko traže i istu visinu naknade štete koja, preračunata iz kuna, iznosi 5308,91 euro. Jednako tako, u posljednjih sedam godina vidljivo je da dio predmeta protiv medija pokreću moćni pojedinci – političari, saborski zastupnici, suci i odvjetnici – a tražene odštete su relativno visoke za hrvatske prilike.  

U HND-u ističu i kako broj od 752 tužbe predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnju anketu tumačeći to kao rezultat HND-ovih kontinuiranih napora u suzbijanju tužbi, posebno onih SLAPP. U stvarnosti je, ističu, broj i dalje mnogo veća jer ove 752 tužbe podaci su na uzorku od 21 medija, dok je prošle godine u anketu bilo uključeno 30 medija.

– U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara, novinarki i medija, a velik dio ovih tužbi otpada i na SLAPP. Hrvatska se opet pokazala najgorom članicom EU-a kada su u pitanju tužbe jer se kao veliki tužitelji ističu i suci, što je nedopustivo, a od našeg zahtjeva da se dekriminaliziraju sva djela protiv časti i ugleda nećemo odustati – rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji je rezultate ankete i analize u petak predstavio u Prištini na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Društvo prevoditelja znakovnog jezika kod predsjednika Milanovića

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan sastanak u uredu. Sedam osoba sjedi oko velikog drvenog stola s prozirnom staklenom površinom. Na stolu se nalazi cvjetni aranžman u sredini, a ispred svake osobe su papiri i olovke. U pozadini se vide veliki prozori kroz koje se pruža pogled na vanjski prostor s drvećem i stazama. Sastanak se odvija u formalnom okruženju, a sudionici su odjeveni u poslovnu odjeću. Na stolu su također postavljene pločice s imenima sudionika.
Foto: Ured predsjednika

Predstavnice društva uručile su predsjedniku Priznanje za doprinos vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku

Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je 20. studenog 2024. godine s predstavnicama Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika, predsjednicom Društva Nives Gotovac i članicama Upravnog odbora Dorijanom Kavčić i Marijom Šoić.

Na sastanku su predstavnice Hrvatskog društvo prevoditelja znakovnog jezika upoznale predsjednika Milanovića s radom i aktivnostima Društva, osnovanog 2016. godine, koje je usmjereno na kontinuiranu brigu o prevoditeljima, njihovom razvoju i usavršavanju organiziranjem brojnih edukativnih događanja kako bi se uz visoko kvalitetne prijevode doprinijelo promidžbi i priznanju ne samo struke prevoditelja znakovnog jezika nego i afirmaciji hrvatskog znakovnog jezika.

Prema Registu osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj ima oko 19 tisuća gluhih osoba, ali većina njih ne ostvaruje pravo na pristup informacijama na hrvatskom znakovnom jeziku iako im je to pravo zajamčeno zakonom. Predstavnice Društva istaknule su kao najveći problem činjenicu što hrvatski znakovni jezik još nije percipiran kao punopravni jezik. U tom kontekstu, jako pozitivnim smatraju što predsjednik Milanović neka od svojih obraćanja javnosti objavljuje i na hrvatskom znakovnom jeziku. Zbog toga su mu u ime Društva uručile i Priznanje na doprinosu vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku.

Znakovni jezici koriste pokrete ruku i mimiku za prenošenje značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor. Punopravni su ostalim, govorenim, prirodnim jezicima s vlastitom gramatikom i leksikom.

Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Izvor: Ured predsjednika

Nastavi čitati

Civilno društvo

Otvorene su prijave za nagradu SozialMarie 2025.

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje natpis "Prijavite projekt!" na žuto-ljubičastoj pozadini. Na slici se također nalazi web adresa www.sozialmarie.org.U donjem desnom kutu piše: "Prijave su otvorene do 14.01.2025. godine u 23:55 sati."
Foto: SozialMarie

Cilj nagrade SozialMarie, prve europske nagrade za društvene inovacije, jest da otkrije društvene inovacije širem Srednje Europe i učini ih vidljivijima. Nagrađuju uspješno provedene, inovativne projekte koji se hvataju u koštac s izazovima ovog vremena

Nagrada SozialMarie jedna je od najstarijih i najprestižnijih europskih nagrada za socijalne inovacije. Dodjeljuje se od 2005. godine s ciljem prepoznavanja i poticanja inovativnih projekata koji se bave aktualnim društvenim izazovima.

Svake godine nagrada privlači projekte iz srednje i istočne Europe, a SozialMarie 2025. bit će prilika za još snažnije isticanje značajnih inicijativa koje doprinose inkluziji, solidarnosti i održivom društvenom razvoju.

Portal za prijavu na natječaj SozialMarie ponovno je otvoren i to 21. put.

Cilj nagrade SozialMarie, prve europske nagrade za društvene inovacije, jest da otkrije društvene inovacije širem Srednje Europe i učini ih vidljivijima. Nagrađuju uspješno provedene, inovativne projekte koji se hvataju u koštac s izazovima ovog vremena. 

Svojom prijavom stječete priliku da dobijete jednu od 15 nagrada koje dodjeljuje stručni žiri: prvonagrađeni dobivaju 15.000, drugonagrađeni 10.000, a trećenagrađeni 5000 eura. Daljnjih 12 dobitnika nagrađuje se sa po 2000 eura.

U slučaju nominacije vaš će projekt sudjelovati u glasanju publike. Projekt s najviše osvojenih glasova dobit će 1000 eura namijenjenih u edukacijske svrhe. Svi nominirani projekti bit će pozvani na dodjelu nagrada u Beču prvog svibnja. Tamo ćete saznati da li ste dobili nagradu i da li vas je jedan od  mentora odabrao za jednogodišnje mentorstvo.

Nagrađuju projekte koji se provode Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj ili Sloveniji.

SozialMarie je nagrada za projekte u provedbi: znači, riječ je o projektima koji su prevladali fazu začetne ideje i mogu dokazati trajan uspjeh svojih aktivnosti.

SozialMarie je uvjerenja da društvena inovacija nastaje u svim dijelovima društva. Zato prihvaćaju prijave iz civilnog društva, javne uprave i privatnog sektora. 

Što se tiče postupka prijave, ispunite prijavnicu na službenoj stranici do 14. siječnja 2025. u 23:55 sati, zatim će dvoje neovisnih lokalnih evaluatora pročitati i ocijeniti vašu prijavnicu vodeći se pritom svim kriterijima za društvene inovacije. Ako vas odaberu u uži krug, o prijavi će raspravljati međunarodni žiri, a u veljači ćete saznati da li ste nominirani za nagradu.

Koordinatorica za Hrvatsku je Ivana Borovnjak, a više o svemu doznajte ovdje.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Održana humanitarno-modna revija pod nazivom ‘Žena ženi nije vuk’

Objavljeno

/

Grupa žena sjedi za svečano postavljenim stolom u luksuznom restoranu s nazivom "Barbieri's" u pozadini. Stol je postavljen s bijelim ubrusima, čašama i elegantnim posuđem. U pozadini se vidi DJ pult s osobom iza njega, te dekoracija u zlatno-plavim tonovima koja dodaje svečanu atmosferu. Žene su odjevene u večernju odjeću, osmjehuju se i poziraju za fotografiju.
Foto: Klaudija Klanjčić

Pod moderatorskom palicom Maje Maris Ivačko, osim glamura i dobre zabave za sve prisutne, modna revija odaslala je preko uspješnih žena te poznatih mladih modela Royal Modelsa snažnu poruku ‘Žena za ženu – protiv nasilja nad ljepšim spolom’

U organizaciji Fashion Dive te suorganizatora i medijskog pokrovitelja Nacionalnog medija Direkt, u ekskluzivnom zagrebačkom Restoranu Barbieri’s prošlog je tjedna održana humanitarno-modna revija pod nazivom ‘Žena ženi nije vuk’, s porukom ‘Stop nasilju nad ženama’

Organizatorica Matea Jakopina iz Fashion Dive inače svake godine organizira ovaj hvalevrijedan događaj s humanitarnim ciljem direktne pomoći potrebitima i u povodu druženja poslovnih žena. Tako se i ove godine prikupljala donacija za Udrugu ‘Krila anđela’ iz u Zagreba, koja broji 50-ak članova i pomaže osobama s intelektualnim teškoćama te surađuje s roditeljima osoba s tjelesnim i mentalnim teškoćama. Predsjednica je Anđelina Rizman, a Udruga je osnovana 2013. godine.

– Osim toga ovaj event smo htjele iskoristiti i kao podršku ženama koje su na bilo koji način bile zlostavljane, da ukažemo da nažalost i dan danas postoji problem nasilja nad ženama, da postoje žene kojima je potrebna konkretna pomoć i podrška i željeli bismo iskoristiti mogućnost da javnost osvjestimo kako svi zajedno možemo pomoći – poručile su organizatorice, Matea Jakopina i Mirela Buzov iz Nacionalnog medija Direkt.

Među prisutnima bile su i žene koje su na svojim leđima ponijele dugogodišnji teret nasilja, a večer posvećena njima pružila im je podršku i empatiju od svih koji su dali svoj nesebični obol svojim dolaskom.

– Nažalost, nemamo nikakvu financijsku pomoć od državnih institucija kao i većina udruga te se isključivo financiramo od članarine naših članova roditelja i skrbnika. U ime Udruge Krila anđela, moje i naše djece te njihovih roditelja i skrbnika, želimo se od srca zahvaliti organizatorima ovog humanitarnog događanja koje nas podržava svaki put te svima

vama prisutnima. Hvala vam puno na donaciji. Pa i samo jedan euro nama znači puno – rekla je Rizman.

Organizatorice su se na kraju svima zahvalile za dolazak, istaknuvši da je zaista divno što u svom životu imaju takve žene oko sebe, žene koje te podržavaju, svoje prijateljice.

– Upravo je bogatstvo danas imati prijateljice. Zato se zahvaljujemo svim prijateljicama koje su došle na Event što u gledalištu, što na modnoj pisti. Zahvaljujemo se Vama predivnoj publici što ste se došli veseliti životu s nama i pomoći Udruzi Krila anđela. Zahvaljujemo se našim sponzorima i posebno restoranu Barbieri’s, koji nas je ugostio.

Nastavi čitati

U trendu