Connect with us

Moderna vremena

24. SIJEČANJ Važnost obilježavanja Međunarodnog dana obrazovanja

Objavljeno

/

Fotografija: Pexels

Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 3. prosinca 2018. rezoluciju kojom je proglasila 24. siječnja Međunarodnim danom obrazovanja u cilju obilježavanja važnosti obrazovanja za mir i razvoj.

UN-ova rezolucija tako navodi da ‘obrazovanje igra ključnu ulogu u izgradnji održivog i otpornog društva i doprinosi postizanju svih ostalih ciljeva održivog razvoja. Isto tako povećava produktivnost pojedinaca i jača potencijal za ekonomski rast, razvija vještine potrebne za dostojanstven rad, razvija profesionalne vještine potrebne za održivi razvoj, uključujući u područjima vodoprivrede i sanitacije, zelene energije i očuvanja prirodnih resusa.

Obrazovanje dodatno pomaže iskorijeniti siromaštvo i glad, doprinosi poboljšanju zdravlja, promiče rodnu ravnopravnost i može doprinijeti smanjenju nejednakosti, promociji mira, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava’.

Na HRT-u je objavljeno da u Hrvatskoj ima 306.954 učenika u osnovnim školama, a 713 srednjih škola pohađa više od 43.000 učenika, pri čemu od svih srednjoškolaca njih 25,7 posto pohađa gimnaziju. U 2022.  godini diplomiralo je 30.875 studenata.

Kako je objavljeno na www.unesco.org, važno je istaknuti da UNESCO posvećuje Međunarodni dan obrazovanja ključnoj ulozi koju obrazovanje i učitelji igraju u borbi protiv govora mržnje, fenomena koji je posljednjih godina zahvatio korištenje društvenih medija, oštećujući strukturu naših društava.

Svijet je svjedok navale nasilnih sukoba paralelno s alarmantnim porastom diskriminacije, rasizma, ksenofobije i govora mržnje. Utjecaj ovog nasilja nadilazi sve granice temeljene na zemljopisu, spolu, rasi, vjeri, politici, offline i online. Aktivno zalaganje za mir danas je hitnije nego ikad: obrazovanje je središnje mjesto u ovom nastojanju, kao što je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o obrazovanju za mir, ljudska prava i održivi razvoj.

Učenje za mir mora biti transformativno i pomoći osnaživanju učenika potrebnim znanjem, vrijednostima, stavovima i vještinama i ponašanjima kako bi postali nositelji mira u svojim zajednicama.

“Jer ako mržnja počinje riječima, mir počinje obrazovanjem. Ono što naučimo mijenja način na koji gledamo na svijet i utječe na to kako se odnosimo prema drugima. Obrazovanje stoga mora biti u središtu naših nastojanja da postignemo i održimo mir u svijetu” – riječi su Audrey Azoulay, generalne direktorice UNESCO-a.

Prema UNESCO-u, danas 250 milijuna djece i adolescenata ne pohađa školu, a 763 milijuna odraslih je nepismeno, čime se krši njihovo pravo na obrazovanje, a što je neprihvatljivo budući se upravo obrazovanjem može razbiti začarani krug siromaštva, uklanjati rodne nejednakosti i poticati gospodarski rast.

Institucije EU-a i države članice zaslužne su za više od pola ukupne globalne pomoći obrazovanju te podupiranju obrazovnog sektora u više od 100 zemalja u cijelom svijetu.

Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost.

Na www.un.org pojašnjeno je:

Obrazovanje je ljudsko pravo

Pravo na obrazovanje sadržano je u članku 26. Opće deklaracije o ljudskim pravima. Deklaracija poziva na besplatno i obvezno osnovno obrazovanje. Konvencija o pravima djeteta, usvojena 1989., ide dalje i propisuje da zemlje moraju učiniti visoko obrazovanje dostupnim svima.

Obrazovanje je ključ održivog razvoja

Kada je u rujnu 2015. usvojila Agendu održivog razvoja do 2030., međunarodna zajednica prepoznala je da je obrazovanje ključno za uspjeh svih 17 njenih ciljeva.

Četvrti po redu cilj održivog razvoja posebno pokušava “osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve” do 2030. godine.

Izazovi za postizanje univerzalnog obrazovanja

Obrazovanje nudi djeci izlaz iz siromaštva i put u obećavajuću budućnost…

Bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i cjeloživotnih mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti postići ravnopravnost spolova i prekinuti krug siromaštva koji za sobom ostavlja milijune djece, mladih i odraslih.«

U aktualnim vremenima ratova svuda oko nas, vrlo je važno naglasiti da je aktivno zalaganje za mir danas hitnije nego ikada, pri čemu je obrazovanje središnje mjesto u tom nastojanju.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana obrazovanja, na https://www.un.org/en/observances/education-day navedena je važnost učenja za trajni mir:

»Učenje za mir mora biti transformativan proces, koji omogućuje učenicima da steknu osnovna znanja, vrijednosti, stavove, vještine i ponašanja, čime ih osnažuje da služe kao katalizatori mira u svojim zajednicama. Temelji mirnijih, pravednijih i održivijih društava postavljeni su kroz obrazovanje, silu koja prožima svaki aspekt našeg svakodnevnog života i ukupnih izgleda.

U svjetlu eskalacije klimatskih promjena, demokratske erozije, stalnih nejednakosti, rastuće diskriminacije, govora mržnje, nasilja i sukoba na globalnoj razini, obrazovanje se pojavljuje kao moćan alat za rješavanje i sprječavanje ovih izazova u budućnosti. Štoviše, kada se učinkovito oblikuje i provodi, obrazovanje postaje dugoročna investicija sa sve većim povratom.«

Sve u svemu, na ovaj Međunarodni dan obrazovanja važno je istaknuti ključnost veze između obrazovanja i mira. Naime, jedino pomoću obrazovanja može se graditi mirniji i stabilniji svijet te pokrenuti gospodarski napredak svake zemlje, pri čemu će se smanjivati i globalne nejednakosti.

Svaka osoba, bez obzira na dob, spol, geografski položaj, status u društvu, zdravlje, trebala bi imati u životu priliku razvijati svoje potencijale i doprinositi društvu, a pogotovo ako ima želju da nastavi obrazovanje u bilo kojem segmentu.

Stoga je ovo prilika da se dobro promisli o važnosti obrazovanja u izgradnji prosperitetnijeg i pravednijeg društva, kao i da se vodi briga o provedbi prava svih na obrazovanje te o poticanju jednakosti u pristupu kvalitetnom obrazovanju, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i žrtve kaznenih djela u aktualnim migracijskim previranjima.

Moderna vremena

Održana peta konferencija ‘Pristupačna budućnost’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana velika skupina sudionika konferencije okupljena u konferencijskoj dvorani nakon završetka događaja. Ljudi stoje i sjede u nekoliko redova ispred pozornice, a među sudionicima su i osobe koje koriste invalidska kolica, što dodatno naglašava inkluzivni karakter konferencije. U pozadini dominira veliki ekran s natpisom „Pristupačna budućnost” i porukom „Zahvaljujemo na sudjelovanju!”, uz vizualne elemente povezane s tehnologijom, umjetnom inteligencijom i pristupačnošću. Na ekranu se također vide simboli za različite oblike pristupačnosti, poput invalidskih kolica, vida i sluha. Dvorana je elegantno uređena, s crvenim stolicama, velikim lusterima i dekorativnim stropom. U prvom planu nalaze se prazni redovi stolica, dok su sudionici okupljeni oko pozornice za zajedničko fotografiranje. Atmosfera djeluje profesionalno, svečano i prijateljski, a fotografija odaje dojam uspješnog i dobro posjećenog događaja.
Foto: HAKOM

Zaključeno je kako tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena

Poslušaj članak

U Zagrebu je 2. lipnja 2026. godine održana peta međunarodna konferencija ‘Pristupačna budućnost’, u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovnog dnevnika.

Konferencija je okupila predstavnike regulatornih tijela, industrije, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i osobe s invaliditetom, s ciljem jačanja dijaloga o pristupačnosti i ravnopravnom uključivanju u sve digitaliziranije društvo.

Prema dostupnim podacima, oko 17 posto stanovništva Hrvatske ima neku vrstu invaliditeta, što dodatno naglašava potrebu za sustavnim uklanjanjem digitalnih i fizičkih prepreka. Konferencija ‘Pristupačna budućnost’ već petu godinu služi kao prostor za razmjenu iskustava, primjera dobre prakse i raspravu o izazovima koji i dalje postoje.

Ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta istaknuo je kako pristupačna budućnost znači društvo u kojem su usluge univerzalno dostupne svima. Naglasio je da tehnologija ima smisla samo ako je dostupna svim građanima te da pristupačnost nije pitanje samo jedne skupine, nego kvalitete života i uključivog društva u cjelini. Govorio je i o ulozi HAKOM-a kroz regulatorni rad, zaštitu korisnika, razvoj pristupačnih komunikacijskih usluga i suradnju s udrugama, akademskom zajednicom i javnim institucijama.

Posebno je istaknuta dugogodišnja suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te zajednički projekti vezani uz pristupačnost prijevoza. Kroz suradnju FER-a, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, HAKOM-a i udruga osoba s invaliditetom razvijena su brojna pristupačna rješenja, uključujući komunikacijske ploče postavljene na željezničkim kolodvorima i u vlakovima. U nadzoru provedenom krajem 2025. utvrđeno je da je 65 vlakova prilagođeno osobama s invaliditetom, čime je gotovo dosegnut nacionalni cilj od 68 prilagođenih vlakova.

Velik dio programa bio je posvećen umjetnoj inteligenciji i njezinoj ulozi u povećanju pristupačnosti. Istaknuto je da AI već danas omogućuje automatsko titlovanje, opisivanje sadržaja, pretvaranje govora u tekst te razvoj asistivnih i robotskih pomagala koja mogu povećati samostalnost osoba s invaliditetom. Istodobno je upozoreno na novu vrstu ranjivosti koja nastaje oslanjanjem na tehnologiju – u situacijama kada uređaji ili mreže prestanu raditi osobe mogu izgubiti mogućnost komunikacije, kretanja ili pristupa informacijama. Zato je naglašena potreba razvoja pouzdanih, sigurnih i dostupnih sustava.

U uvodnim obraćanjima govorilo se i o važnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom te o digitalnoj pristupačnosti kao preduvjetu ravnopravnog sudjelovanja u svakodnevnom životu.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom upozorio je na izazove poput nedovoljno pristupačnih mrežnih stranica, neujednačene primjene standarda i potrebe za većim uključivanjem osoba s invaliditetom u razvoj i testiranje digitalnih rješenja. Naglašeno je kako digitalna pristupačnost ne smije biti opcija, nego standard.

Na konferenciji su predstavljena i konkretna regulatorna iskustva te tehnološka rješenja iz Hrvatske i inozemstva. Posebnu pažnju privukla je panel rasprava o utjecaju umjetne inteligencije na život osoba s invaliditetom, koju je moderirala Željka Car s FER-a. Sudionici panela govorili su o važnosti dostupnosti tehnologije, ulozi AI alata u svakodnevnom životu slijepih i gluhih osoba te o važnosti fizičke pristupačnosti i mobilnosti.

Predstavljena su i rješenja poput aplikacije TapSOS za neverbalno kontaktiranje hitnih službi, sustava za testiranje digitalne pristupačnosti pomoću umjetne inteligencije te hrvatske aplikacije AISight, namijenjene slijepim i slabovidnim osobama za opisivanje okoline.

Konferencija je zaključena svečanošću projekta Poslovnog dnevnika ‘Iskustvo zlata vrijedi’, na kojoj su dodijeljena priznanja tvrtkama i studentima uključenima u programe stručne prakse. Zaključeno je kako tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena.

Nastavite čitati

Moderna vremena

Koristimo li AI alate za pisanje životopisa?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje stiliziranu ilustraciju mozga koji izgleda kao da je izrađen od električnih i računalnih sklopova. Mozak je izgrađen od tankih, svjetlucavih žica i linija koje podsjećaju na neurone, ali u obliku električnih spojeva. Cijela slika ima plavičaste i tirkizne tonove, a središte mozga emitira blagu svjetlost, dajući dojam moderne tehnologije i digitalne inteligencije.
Foto: Pixabay

Dok poslodavci već dulje vrijeme koriste umjetnu inteligenciju kako bi unaprijedili selekcijske procese, od početnog filtriranja životopisa do analize kandidata u završnim krugovima intervjua, pitanje koje se sve češće nameće jest: prate li kandidati taj trend?

Poslušaj članak

Koriste li i oni AI alate kako bi oblikovali svoje životopise i motivacijska pisma, ili i dalje vjeruju isključivo vlastitim riječima? Upravo to bilo je u fokusu ankete koju je provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po brendu MojPosao.

AI kao alat, ali i dilema kandidata

Prema rezultatima, svaka treća osoba (34%) već koristi umjetnu inteligenciju prilikom pisanja životopisa. Za mnoge je to postalo gotovo nužan korak, osobito pri prijavama u velikim kompanijama gdje automatizirani sustavi često odlučuju o prolasku prvog kruga selekcije. Dio ispitanika pritom ističe kako smatraju logičnim da i kandidati posegnu za istim alatima koje poslodavci već koriste.

S druge strane, petina ljudi (21%) još uvijek ne koristi umjetnu inteligenciju u te svrhe, ali planira početi. Kao ključni razlog navode potrebu za dodatnom podrškom u oblikovanju kvalitetnijih prijava, posebice kada je riječ o gramatičkoj ispravnosti i jasnijem strukturiranju sadržaja. Ipak, naglašavaju kako pritom žele zadržati osobni pečat i autentičnost.

Autentičnost je ujedno i glavni razlog zašto 45% ispitanika uopće ne koristi umjetnu inteligenciju pri pisanju životopisa i motivacijskih pisama, niti to planira u budućnosti. Smatraju da AI ne može vjerodostojno prenijeti osobnost, motivaciju i specifične nijanse koje čine kandidata jedinstvenim. Osim toga, dio njih upozorava da pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju može oslabiti naše sposobnosti promišljanja i izražavanja.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

ATAAC 2026 ponovno okuplja svjetske stručnjake u Zagrebu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazan živahan konferencijski prostor ispunjen sudionicima koji razgledavaju i isprobavaju različita asistivna tehnološka rješenja. U prvom planu nekoliko osoba razgovara za izlagačkim stolovima na kojima su postavljeni komunikacijski uređaji i druga specijalizirana oprema. Atmosfera djeluje profesionalno, ali istovremeno opušteno i interaktivno. S obje strane prostora nalaze se promotivni štandovi i roll-up plakati međunarodnih proizvođača asistivne tehnologije, dok brojni sudionici razgovaraju, demonstriraju uređaje i razmjenjuju iskustva. Prostorija je moderno uređena, s velikim staklenim stijenkama i jakom rasvjetom, što dodatno naglašava dinamičnost događanja. Fotografija ostavlja dojam međunarodne stručne konferencije ili sajma posvećenog asistivnoj tehnologiji i potpomognutoj komunikaciji.
Foto: Miroslav Vrankić

Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

ATAAC konferencija, najveća europska stručna konferencija o asistivnoj tehnologiji (AT) i augmentativnoj i alternativnoj komunikaciji (AAK), ove godine dolazi u novom, snažnijem formatu.

Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom.

Asistivna tehnologija i augmentativna i alternativna komunikacija nisu samo pojmovi iz stručnih priručnika. Riječ je o alatima koji osobama s teškoćama u komunikaciji, motoričkim poteškoćama ili složenim potrebama omogućuju aktivno sudjelovanje u svakodnevnom životu, obrazovanju i zajednici.

ATAAC je prostor u kojem se susreću svi oni koji razvijaju, primjenjuju i istražuju takva rješenja — edukacijski rehabilitatori, logopedi, radni terapeuti, inženjeri, istraživači, roditelji i sami korisnici — kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili praksu.

Ovogodišnji program donosi bogat sadržaj sa simultanim prijevodom na hrvatski jezik. Sudionike očekuju predavanja vodećih međunarodnih stručnjaka, praktične radionice, demonstracije i isprobavanje asistivnih tehnoloških rješenja, kao i ATAAC igraonica — interaktivni prostor u kojem će se tehnologija moći isprobati kroz igru i simulirane situacije.

U sklopu konferencije bit će organiziran i izlagački prostor s proizvođačima iz cijelog svijeta te prezentacije postera s primjerima dobre prakse. Cjelokupan program bit će dostupan i putem online prijenosa sa simultanim prijevodom na hrvatski i engleski jezik.

ATAAC 2026 po prvi put uključuje i znanstvenu konferenciju u sklopu istog događaja. Ovogodišnji poziv privukao je 88 recenziranih radova s čak 258 autora iz 27 zemalja i s pet kontinenata, a Hrvatska prednjači po broju radova prema prvom autoru, s udjelom od 21,8 posto.

Prihvaćeni radovi bit će objavljeni u open access zborniku s DOI brojevima, dostupnom svima bez pretplate. Sudjelovanje na znanstvenom dijelu nije uvjetovano predajom rada, već je moguće sudjelovati i kao slušatelj.

Konferenciju organiziraju E-Glas, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Podršku konferenciji pružaju međunarodne organizacije ISAAC, AAATE, ATIA i DATEurope, dok će stručni program biti bodovan prema pravilima nadležnih komora, uključujući HKER, HLK i HKRTP.

Osnivač tvrtke E-Glas i jedan od organizatora konferencije Miroslav Vrankić ističe kako je ATAAC započeo kao skromni regionalni skup s idejom da stručnjake za potpomognutu komunikaciju i asistivnu tehnologiju okupi na jednom mjestu.

Danas je, kaže, riječ o međunarodnoj konferenciji s više od 1.100 sudionika, od kojih je 350 pratilo program online iz cijelog svijeta. Prosječna ocjena sudionika iznosi 4,77 od 5, dok čak 95 posto sudionika konferenciju preporučuje drugima.

Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u jednostavnom, ali važnom fokusu na edukaciju stručnjaka i korisnika potpomognute komunikacije. Organizatori nastoje dovesti najbolje svjetske stručnjake iz područja asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije kako bi svoja praktična znanja prenijeli svima zainteresiranima.

– ATAAC nije samo program s predavanjima – to je mreža logopeda, edukatora, terapeuta, istraživača i tvrtki koje dijele iste vrijednosti – ističe Vrankić. Dodaje kako se na konferenciji susreću stručnjaci različitih profila, korisnici asistivne tehnologije, istraživači i tvrtke, svi za istim stolom, što smatra pravom rijetkošću.

Posebnost konferencije vidi i u formatu koji se razvijao godinama. Uz predavanja, sudionicima su na raspolaganju interaktivne radionice, ATAAC Playground u kojem djeca i terapeuti mogu isprobati uređaje kroz različite aktivnosti, networking događanja te prijenos kompletnog programa za međunarodnu publiku.

Ipak, smatra da se sudionici najviše vraćaju zbog ozračja cijele konferencije, kvalitetne organizacije i osjećaja dobrodošlice. Posebno naglašava trud studentskih volontera, budućih logopeda, edukacijskih rehabilitatora i radnih terapeuta, koji sudjeluju u svakom detalju organizacije.

Ovogodišnja najveća novost upravo je znanstveni program koji se prvi put uvodi uz dosadašnji stručni dio konferencije. Vrankić taj korak opisuje kao veliko otvaranje prema akademskoj zajednici i istraživačima, uz zadržavanje praktičnog i primjenjivog znanja koje je, kako kaže, srce ATAAC-a.

– Sve ovo što radimo ima još više smisla kada se radi zajednički. Svaki stručnjak koji na ATAAC-u nauči nešto novo, svaka nova tehnologija koja dospije u ruke logopeda ili roditelja, to su stvarni životi koji se mijenjaju – poručuje Vrankić te poziva na konferenciju 21. i 22. listopada. 2026. godine. u Zagrebu.

Više informacija i prijave dostupni su na stranici www.ataac.eu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu