Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 3. prosinca 2018. rezoluciju kojom je proglasila 24. siječnja Međunarodnim danom obrazovanja u cilju obilježavanja važnosti obrazovanja za mir i razvoj.
UN-ova rezolucija tako navodi da ‘obrazovanje igra ključnu ulogu u izgradnji održivog i otpornog društva i doprinosi postizanju svih ostalih ciljeva održivog razvoja. Isto tako povećava produktivnost pojedinaca i jača potencijal za ekonomski rast, razvija vještine potrebne za dostojanstven rad, razvija profesionalne vještine potrebne za održivi razvoj, uključujući u područjima vodoprivrede i sanitacije, zelene energije i očuvanja prirodnih resusa.
Obrazovanje dodatno pomaže iskorijeniti siromaštvo i glad, doprinosi poboljšanju zdravlja, promiče rodnu ravnopravnost i može doprinijeti smanjenju nejednakosti, promociji mira, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava’.
Na HRT-u je objavljeno da u Hrvatskoj ima 306.954 učenika u osnovnim školama, a 713 srednjih škola pohađa više od 43.000 učenika, pri čemu od svih srednjoškolaca njih 25,7 posto pohađa gimnaziju. U 2022. godini diplomiralo je 30.875 studenata.
Kako je objavljeno na www.unesco.org, važno je istaknuti da UNESCO posvećuje Međunarodni dan obrazovanja ključnoj ulozi koju obrazovanje i učitelji igraju u borbi protiv govora mržnje, fenomena koji je posljednjih godina zahvatio korištenje društvenih medija, oštećujući strukturu naših društava.
Svijet je svjedok navale nasilnih sukoba paralelno s alarmantnim porastom diskriminacije, rasizma, ksenofobije i govora mržnje. Utjecaj ovog nasilja nadilazi sve granice temeljene na zemljopisu, spolu, rasi, vjeri, politici, offline i online. Aktivno zalaganje za mir danas je hitnije nego ikad: obrazovanje je središnje mjesto u ovom nastojanju, kao što je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o obrazovanju za mir, ljudska prava i održivi razvoj.
Učenje za mir mora biti transformativno i pomoći osnaživanju učenika potrebnim znanjem, vrijednostima, stavovima i vještinama i ponašanjima kako bi postali nositelji mira u svojim zajednicama.
“Jer ako mržnja počinje riječima, mir počinje obrazovanjem. Ono što naučimo mijenja način na koji gledamo na svijet i utječe na to kako se odnosimo prema drugima. Obrazovanje stoga mora biti u središtu naših nastojanja da postignemo i održimo mir u svijetu” – riječi su Audrey Azoulay, generalne direktorice UNESCO-a.
Prema UNESCO-u, danas 250 milijuna djece i adolescenata ne pohađa školu, a 763 milijuna odraslih je nepismeno, čime se krši njihovo pravo na obrazovanje, a što je neprihvatljivo budući se upravo obrazovanjem može razbiti začarani krug siromaštva, uklanjati rodne nejednakosti i poticati gospodarski rast.
Institucije EU-a i države članice zaslužne su za više od pola ukupne globalne pomoći obrazovanju te podupiranju obrazovnog sektora u više od 100 zemalja u cijelom svijetu.
Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost.
Na www.un.org pojašnjeno je:
Obrazovanje je ljudsko pravo
Pravo na obrazovanje sadržano je u članku 26. Opće deklaracije o ljudskim pravima. Deklaracija poziva na besplatno i obvezno osnovno obrazovanje. Konvencija o pravima djeteta, usvojena 1989., ide dalje i propisuje da zemlje moraju učiniti visoko obrazovanje dostupnim svima.
Obrazovanje je ključ održivog razvoja
Kada je u rujnu 2015. usvojila Agendu održivog razvoja do 2030., međunarodna zajednica prepoznala je da je obrazovanje ključno za uspjeh svih 17 njenih ciljeva.
Četvrti po redu cilj održivog razvoja posebno pokušava “osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve” do 2030. godine.
Izazovi za postizanje univerzalnog obrazovanja
Obrazovanje nudi djeci izlaz iz siromaštva i put u obećavajuću budućnost…
Bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i cjeloživotnih mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti postići ravnopravnost spolova i prekinuti krug siromaštva koji za sobom ostavlja milijune djece, mladih i odraslih.«
U aktualnim vremenima ratova svuda oko nas, vrlo je važno naglasiti da je aktivno zalaganje za mir danas hitnije nego ikada, pri čemu je obrazovanje središnje mjesto u tom nastojanju.
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana obrazovanja, na https://www.un.org/en/observances/education-day navedena je važnost učenja za trajni mir:
»Učenje za mir mora biti transformativan proces, koji omogućuje učenicima da steknu osnovna znanja, vrijednosti, stavove, vještine i ponašanja, čime ih osnažuje da služe kao katalizatori mira u svojim zajednicama. Temelji mirnijih, pravednijih i održivijih društava postavljeni su kroz obrazovanje, silu koja prožima svaki aspekt našeg svakodnevnog života i ukupnih izgleda.
U svjetlu eskalacije klimatskih promjena, demokratske erozije, stalnih nejednakosti, rastuće diskriminacije, govora mržnje, nasilja i sukoba na globalnoj razini, obrazovanje se pojavljuje kao moćan alat za rješavanje i sprječavanje ovih izazova u budućnosti. Štoviše, kada se učinkovito oblikuje i provodi, obrazovanje postaje dugoročna investicija sa sve većim povratom.«
Sve u svemu, na ovaj Međunarodni dan obrazovanja važno je istaknuti ključnost veze između obrazovanja i mira. Naime, jedino pomoću obrazovanja može se graditi mirniji i stabilniji svijet te pokrenuti gospodarski napredak svake zemlje, pri čemu će se smanjivati i globalne nejednakosti.
Svaka osoba, bez obzira na dob, spol, geografski položaj, status u društvu, zdravlje, trebala bi imati u životu priliku razvijati svoje potencijale i doprinositi društvu, a pogotovo ako ima želju da nastavi obrazovanje u bilo kojem segmentu.
Stoga je ovo prilika da se dobro promisli o važnosti obrazovanja u izgradnji prosperitetnijeg i pravednijeg društva, kao i da se vodi briga o provedbi prava svih na obrazovanje te o poticanju jednakosti u pristupu kvalitetnom obrazovanju, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i žrtve kaznenih djela u aktualnim migracijskim previranjima.
