Brailleovo pismo temeljno je komunikacijsko sredstvo za slijepe i slabovidne osobe, te se na njemu temelji cijeli obrazovni sustav slijepih i slabovidnih osoba
Poslušaj članak
U subotu 4. siječnja obilježen je Svjetski dan Brailleovog pisma.
Ove godine prošlo je okruglih 200 godina od rođenja francuskog učitelja glazbe, ujedno i tvorca Brailleovog pisma, Louisa Braillea. Slijepi učitelj glazbe svojim je izumom olakšao život svim slijepim osobama diljem svijeta.
Sustav pisanja i čitanja za slijepe i slabovidne osobe nastao je 1829. godine kada je spomenuti profesor, poznavajući problematiku slijepih i slabovidnih osoba, želio svojim učenicima s Instituta za slijepu mladež olakšati čitanje i pisanje.
Brailleovo pismo, ili po hrvatski brajica, sastoji se od upotrebe šest izbočenih točkica, u shemi od po tri točkice u dva okomita reda. U ovom sustavu mogu se dobiti 63 znaka i razmak. Samostalno se mogu prepoznati 32 znaka, dok se 31 znak može prepoznati u kombinaciji s nekim drugim znakom ili eliminacijom uz pomoć pravila o upotrebi znakova.
Zahvaljujući njegovoj prilagodljivosti svim vrstama priopćenja, Brailleovo pismo temeljno je komunikacijsko sredstvo za slijepe i slabovidne osobe, te se na njemu temelji cijeli obrazovni sustav slijepih i slabovidnih osoba.
Koliko god je tehnologija uznapredovala, Brailleovo pismo i dalje je glavni alat za čitanje i pisanje kod osoba oštećenog vida.
U Republici Hrvatskoj prvu hrvatsku početnicu za slijepe izradio je Vinko Bek po kojem je nazvan i Centar za odgoj i obrazovanje slijepih i slabovidnih osoba u Zagrebu, koji već godinama nudi programe osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te psihosocijalnu rehabilitaciju za za slijepe i slabovidne osobe.
Danas u Hrvatskoj postoji puno kulturnih ustanova – kao što su Tiflološki muzej, Hrvatska knjižnica za slijepe, Muzej Grada Zagreba – za kulturno uzdizanje gdje slijepe osobe mogu pronaći nešto za sebe.
Hrvatska knjižnica za slijepe i slabovidne 2020. godine imala je oko od 2400 knjiga na brajici, više od 4000 zvučnih naslova te više od 400 naslova u Daisy 3 i EPUB formatu, kojim se mogu koristiti slijepe i slabovidne osobe. Kako se razvija tehnologija, tako se i spomenuta knjižnica prilagođava današnjim trendovima.
Veliki broj ustanova danas ima sadržaj za slijepe i slabovidne osobe. Jedna od takvih ustanova također je i Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO. Najveća zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj u svojoj ponudi ima liniju proizvoda na Brailleovom pismu koja je razvijena s ciljem da natpis na njihovim proizvodima mogu pročitati i slijepe osobe.
Vjerujemo kako će u Hrvatskoj i dalje rasti svijest o potrebama slijepih i slabovidnih osoba te kako će se Hrvatsko društvo u budućnosti još više okrenuti potrebama spomenute skupine ljudi.
U svakodnevnom životu svatko može doprinijeti očuvanju planeta, i to bez velikih odricanja. Jednostavne navike poput smanjenja korištenja plastike, štednje vode i energije ili odabira održivijih oblika prijevoza mogu napraviti razliku
Poslušaj članak
Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine 22. travnja, a 2026. godine ponovno okuplja milijune ljudi diljem svijeta s istim ciljem – podsjetiti nas koliko je naš planet vrijedan i koliko je važno brinuti se o njemu.
Ovaj globalni pokret nastao je još 1970. godine, kada su milijuni ljudi prvi put organizirano podigli glas za zaštitu okoliša, a danas je prerastao u jednu od najvećih svjetskih inicijativa u kojoj sudjeluju ljudi iz više od 190 zemalja. Upravo ta masovnost pokazuje koliko je svijest o okolišu narasla, ali i koliko je izazova još uvijek pred nama.
Tema Dana planeta Zemlje 2026 glasi ‘Naša snaga, naš planet’, što jasno naglašava da ključ promjene nije samo u velikim političkim odlukama ili tehnološkim inovacijama, već i u svakodnevnim izborima svakog pojedinca. Ideja iza ove poruke jest da svatko od nas ima određenu moć – kroz način na koji trošimo resurse, kako se odnosimo prema prirodi i kakve navike gradimo. Upravo te male, naizgled nevažne odluke, kada se zbroje na globalnoj razini, mogu imati ogroman utjecaj.
Zanimljivo je da je prvi Dan planeta Zemlje bio toliko snažan da je izravno pridonio donošenju važnih zakona o zaštiti okoliša u Sjedinjenim Američkim Državama. To pokazuje koliko društveni angažman može biti pokretač stvarnih promjena. Danas, više nego ikad, suočeni smo s problemima poput klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka bioraznolikosti, ali istovremeno imamo i više znanja i alata nego ikada prije da na njih odgovorimo.
U svakodnevnom životu svatko može doprinijeti očuvanju planeta, i to bez velikih odricanja. Jednostavne navike poput smanjenja korištenja plastike, štednje vode i energije ili odabira održivijih oblika prijevoza mogu napraviti razliku. Sadnja biljaka, sudjelovanje u lokalnim akcijama čišćenja ili čak razgovor s drugima o važnosti očuvanja prirode također su načini na koje pojedinac može djelovati. Važno je razumjeti da odgovornost nije samo na nekome drugome – ona je zajednička.
Dan planeta Zemlje 2026 tako nije samo simboličan datum u kalendaru, već podsjetnik da je budućnost planeta u našim rukama. Svaka promjena, koliko god mala bila, ima smisla kada dolazi iz svijesti da svi dijelimo isti dom – Zemlju.
Građani će danas na Trgu bana Josipa Jelačića od 10 do 13 sati imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama
Poslušaj članak
Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja kako bi se skrenula pozornost na najvažnije globalne zdravstvene teme i potaknulo ljude na brigu o vlastitom zdravlju. Taj datum ujedno obilježava i osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine.
Tema Svjetskog dana zdravlja 2026. glasi ‘Zajedno za zdravlje – podržimo znanost’, a naglasak je na važnosti donošenja odluka temeljenih na provjerenim informacijama i znanstvenim dokazima. U vremenu kada su informacije lako dostupne, ali ne uvijek i pouzdane, posebno je važno jačati povjerenje u znanost i zdravstvene stručnjake.
Znanost ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja – omogućuje razvoj lijekova i cjepiva, rano otkrivanje bolesti te unapređenje kvalitete života. Također, sve se više ističe potreba zajedničkog djelovanja jer zdravlje nije samo osobna odgovornost, već i društvena. Suradnja između institucija, stručnjaka i građana ključna je za uspješno suočavanje s izazovima poput kroničnih bolesti, pandemija i negativnih utjecaja okoliša.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji sa zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb organizira javnozdravstvenu akciju na Trgu bana Josipa Jelačića, koja će se održati danas, od 10 do 13 sati.
Građani će imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama. Tako će se moći procijeniti kardiovaskularni rizik u Poliklinici SRČANA, upoznati s radom Dijabetološkog savjetovališta i projektom Zeleni recept u Domu zdravlja Zagreb – Centar, obaviti alergološka testiranja u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti te sudjelovati u mentalnom savjetovalištu i Školi nepušenja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
Bit će dostupni i pregledi kineziologa, analiza tjelesne mase i mjerenje ugljičnog monoksida u izdisaju, kao i spirometrija u Poliklinici za bolesti dišnog sustava. Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb organizirat će tečajeve oživljavanja i radionice prve pomoći. Posjetitelji će moći preuzeti i edukativne materijale te dobiti stručne savjete o prevenciji bolesti i važnosti zdravih životnih navika.
Zahvaljujući napretku znanosti i medicine, očekivani životni vijek danas je znatno dulji nego prije sto godina, što dodatno potvrđuje koliko je važno ulagati u znanje i zdravstvo. Svjetski dan zdravlja 2026. podsjeća nas da svatko može doprinijeti – brigom o vlastitom zdravlju, odgovornim ponašanjem i podrškom znanstveno utemeljenim rješenjima, kako bismo zajedno gradili zdraviju budućnost.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba
Poslušaj članak
Ljubičasti dan, koji se obilježava 26. ožujka, posvećen je podizanju svijesti o epilepsiji i pružanju podrške osobama koje žive s ovom bolešću. Na taj dan ljudi diljem svijeta nose ljubičastu boju kako bi pokazali solidarnost i razumijevanje, ali i kako bi pomogli u razbijanju predrasuda koje još uvijek postoje. Iako je relativno česta, često je i neshvaćena, što dodatno otežava svakodnevni život oboljelih.
Osobe koje žive s epilepsijom često govore o osjećaju neizvjesnosti i straha. Napadaji mogu doći iznenada, što kod mnogih stvara stalnu napetost i oprez u svakodnevnim situacijama. Jedna osoba opisuje kako joj najveći izazov nije sam napadaj, nego strah od njega, zbog čega ponekad izbjegava izlaske ili aktivnosti koje voli.
Drugi ističu kako se susreću s nerazumijevanjem okoline, pa čak i stigmatizacijom, jer ljudi često imaju pogrešne predodžbe o epilepsiji. Upravo zato podrška i prihvaćanje okoline imaju veliku važnost.
Unatoč izazovima, moguće je živjeti kvalitetno i ispunjeno s epilepsijom. Važno je redovito uzimati propisanu terapiju i pratiti savjete liječnika, jer se kod mnogih osoba napadaji mogu držati pod kontrolom.
Također je korisno prepoznati čimbenike koji mogu potaknuti napadaje, poput stresa ili nedostatka sna, te ih pokušati izbjeći. Podrška obitelji, prijatelja i šire zajednice igra ključnu ulogu, kao i otvoren razgovor o bolesti. Uz to, važno je voditi računa o sigurnosti u svakodnevnim aktivnostima i brinuti se o mentalnom zdravlju.
Zato je Hrvatska udruga za epilepsiju pozvala građane, zdravstvene djelatnike, udruge, sportaše i sve prijatelje da se pridruže javnozdravstvenoj manifestaciji ‘Bicikliraj za epilepsiju’, koja će se održati u nedjelju 29. ožujka 2026. godine na Europskom trgu u Zagrebu.
Manifestacija se organizira upravo povodom Ljubičastog dana, međunarodnog dana posvećenog podizanju svijesti o epilepsiji.
Događaj se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba, dok su organizatori Hrvatska udruga za epilepsiju i Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba – Sektor za zdravstvo. U njegovoj realizaciji sudjeluju i brojni stručni partneri, među kojima su Hrvatska liga protiv epilepsije, referentni centri Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju i srodna područja, Hrvatsko društvo za dječju neurologiju i Hrvatsko društvo za EEG i kliničku neurofiziologiju, kao i Odjel za dječju neurologiju Klinike za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice te udruga Dravet sindrom Hrvatska.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba. Unatoč tome, bolest je i dalje često praćena nerazumijevanjem i stigmatizacijom, zbog čega je iznimno važno kontinuirano informirati javnost i širiti svijest o izazovima s kojima se oboljeli svakodnevno susreću. Upravo takvi događaji imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i pružanju podrške.
Manifestacija ‘Bicikliraj za epilepsiju’ održava se od 2015. godine, uz iznimku pandemijskih godina, i svake godine okuplja velik broj građana, volontera i zdravstvenih djelatnika. Kroz zajedničku vožnju biciklom sudionici simbolično izražavaju solidarnost i podršku osobama s epilepsijom i njihovim obiteljima, šaljući snažnu poruku o važnosti razumijevanja, prihvaćanja i uključivanja u društvo.
Više informacija o događaju u nedjelju dostupno je ovdje.
BocciaPrije 3 dana
VremeplovPrije 3 dana
Moderna vremenaPrije 4 dana
Najbolji sportašiPrije 4 dana
EU kutakPrije 2 dana
in MREŽAPrije 4 dana
IntervjuPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana