Senzorna soba osmišljena je kao terapeutski prostor za poticanje senzorne integracije i razvoj motoričkih vještina, osobito fine motorike

Udruga Mi iz Požege pokrenula je kampanju prikupljanja sredstava za opremanje senzorne sobe u tom gradu, prostora koji bi djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom omogućio besplatnu i dostupnu terapiju, a samo u Požegi je oko 150 potencijalnih korisnika.

Ivana Pavelić, predsjednica udruge MI, koja od 1998. okuplja roditelje djece i osoba s poteškoćama u razvoju, naglašava kako je ključni motiv projekta omogućiti pravovremenu pomoć korisnicima, posebno djeci – bez uputnica, čekanja i bez financijskog opterećenja.

– Kod djece s teškoćama iznimno je važna rana intervencija. Ako roditelji moraju čekati mjesecima ili godinama na terapiju, ona gubi svoju svrhu. Želimo omogućiti da svatko tko primijeti problem može odmah reagirati – rekla je Pavelić za Hinu. Dodaje pritom da bi senzorna soba bila dostupna ne samo građanima Požege, već i korisnicima iz okolnih županija.

Projekt, vrijedan 25.000 eura, planiran je u prostoru udruge, a cilj je sredstva prikupiti do 10. lipnja kako bi soba bila u funkciji već tijekom kolovoza. Svi zainteresirani koji žele pomoći mogu se informirati o načinu donacija na internetskim stranicama udruge.

Senzorna soba osmišljena je kao terapeutski prostor za poticanje senzorne integracije i razvoj motoričkih vještina, osobito fine motorike. Korisnici će u njoj moći raditi s fizioterapeutom, a dosadašnja iskustva pokazuju da ima itekako veliki učinak na oporavak te naposljetku integraciji u društvo onih koji je koriste.

Prostor će biti opremljen specijaliziranom opremom, a dobavljač opreme osigurat će i edukaciju osoblja za rad u sobi.

Procjenjuje se da je na području Požege oko 150 potencijalnih korisnika, dok u cijeloj županiji živi više od 13.000 osoba s invaliditetom, a u samom gradu otprilike 4000. Među budućim korisnicima su djeca s autizmom, osobe s urođenim teškoćama poput hidrocefalusa ili intelektualnih poteškoća, ali i osobe u oporavku nakon moždanog udara.

– Drugim riječima, takav oblik terapije ne koriste samo djeca i mlađa populacija, nego i odrasle osobe koje su za života pretrpjele ozljedu ili je na njihovu motoriku trag ostavila bolest – kaže Pavelić.

Unatoč velikoj potrebi, u Požegi trenutno postoje samo dvije senzorne sobe, jedna u županijskoj bolnici, te jedna privatna, gdje se terapije naplaćuju od 25 do 40 eura po terminu.

– Broj osoba kojima je potrebna ovakva terapija stalno raste, ne samo u Požeško-slavonskoj županiji nego i šire. Dijelom zato što se smanjuje stigma i sve više ljudi traži pomoć, ali i zato što su potrebe stvarno sve veće – ističe predsjednica udruge.

Dosad su projekt podržali Grad Požega s 1.400 eura te općine Brestovac i Velika s po 400 eura, uz nekoliko manjih donacija građana. Kampanju je poduprla i Erste banka koja s udrugom sudjeluje u programu ‘Ostavi dobar trag’, kroz koji je dobila mentorsku podršku vrijednu 9.000 eura za razvoj i provedbu kampanje.

Sudionicima će ovo putovanje ostati u trajnom sjećanju ne samo po ljepotama Sarajeva, već i po osjećaju zajedništva koji ih je pratio od prvog do posljednjeg dana

Poslušaj članak

Udruga gluhih i nagluhih Zagrebačke županije organizirala je od 1. do 3. svibnja 2026. godine trodnevno putovanje u Sarajevo na kojem je sudjelovalo gotovo 50 članova i prijatelja udruge.

Putovanje nije bilo samo prilika za upoznavanje kulturno-povijesnih znamenitosti glavnog grada Bosne i Hercegovine, već i važan korak u povezivanju zajednice gluhih te stvaranju novih suradnji i prijateljstava.

Nakon noćnog putovanja iz Zaprešića i Zagreba, sudionici su u jutarnjim satima stigli u Sarajevo. Unatoč umoru, prvi dan protekao je u opuštenom ozračju uz šetnju kroz Vrelo Bosne i park Stojčevac, gdje su članovi uživali u prirodi i zajedničkom druženju.

Dolaskom u hotel uslijedio je ručak i kraći odmor, a ostatak dana bio je rezerviran za slobodno istraživanje grada i susrete s poznanicima iz Sarajeva. Već od prvog dana osjetila se važnost ovakvih putovanja koja članovima pružaju priliku za međusobno povezivanje i razmjenu iskustava.

Drugi dan donio je niz sadržaja koji su dodatno obogatili cijelo iskustvo. Poseban dojam ostavio je posjet tvrtki Pamuk d.o.o., gdje su sudionici imali priliku upoznati uspješan primjer poduzetništva gluhih osoba. Razgovori, razmjena iskustava i uvid u njihov način rada bili su inspirativni za sve prisutne. Nakon toga uslijedio je obilazak Sarajevske vijećnice te slobodno vrijeme na Baščaršiji, gdje su članovi uživali u lokalnoj gastronomiji, atmosferi i znamenitostima grada.

Vrhunac putovanja bio je večernji susret u Klubu gluhih u Sarajevu. U prijateljskoj i opuštenoj atmosferi ostvarena je komunikacija bez prepreka, sklopljena su nova prijateljstva te su otvorene mogućnosti buduće suradnje između udruga iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Taj susret pokazao je koliko su ovakva povezivanja važna za jačanje zajednice gluhih i stvaranje regionalne mreže suradnje i podrške.

Posljednji dan putovanja bio je posvećen povijesnim lokacijama Sarajeva. Posjet Tunelu spasa ostavio je snažan emotivan dojam na sudionike, podsjećajući na teška ratna vremena i borbu za opstanak stanovnika Sarajeva. Nakon toga članovi su posjetili Avaz Twist Tower, s kojeg se pruža impresivan panoramski pogled na grad. Bio je to simboličan završetak putovanja i prilika za posljednje zajedničke fotografije i dojmove. Na povratku prema Hrvatskoj organiziran je i ručak u Zenici, čime je zaokruženo ovo posebno trodnevno iskustvo.

Ovaj izlet još je jednom pokazao kako putovanja mogu biti mnogo više od turističkog obilaska. Uz uspješno realiziran program, najvažniji rezultat putovanja svakako je ostvarena suradnja s Klubom gluhih u Sarajevu i lokalnom zajednicom, koja predstavlja temelj za buduće zajedničke projekte, susrete i aktivnosti.

Udruga gluhih i nagluhih Zagrebačke županije time je ponovno dokazala kako gluhe osobe mogu samostalno organizirati zahtjevne aktivnosti, povezivati ljude i graditi mostove suradnje bez obzira na granice. Sudionicima će ovo putovanje ostati u trajnom sjećanju ne samo po ljepotama Sarajeva, već i po osjećaju zajedništva koji ih je pratio od prvog do posljednjeg dana.

U Hrvatskoj živi oko 26 tisuća osoba s cerebralnom paralizom, a ključna borba za njihov položaj u društvenoj zajednici vodi se oko predrasuda i stereotipa koje se najviše očituju na tržištu rada

Problemi s osobnom asistencijom, pristupačnost javnih objekata i zabrinjavajuće nedovoljna zastupljenost na tržištu ključni su izazovi s kojima se danas suočavaju osobe s cerebralnom paralizom u Republici Hrvatskoj.

Rečeno je to jučer na središnjem zagrebačkom trgu, Jelačić placu, na obilježavanju Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom kojom prigodom smo razgovarali s Ivicom Bašićem, predsjednikom Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize.

– Problem s osobnom asistencijom jest ponajprije u satnici za asitente koja iznosi oko 11 eura, a riječ je o složenom poslu koji zahtijeva brigu za osobe s visokim stupnjem invaliditeta – rekao nam je Bašić.

Uzred, Ivica Bašić je i predsjednik trogirske udruge TOMS, o kojoj je In Portal pisao u više navrata, a koja pruža različite vrste usluga za više od 300 djece s teškoćama, uz sve ostalo i terapijsko jahanje te rad u senzornoj sobi. Barišić veli kako je njegova udruga u posljednje vrijeme objavila veliki broj natječaja za osobne asitente, no interes za taj posao gotovo da i ne postoji.

U Hrvatskoj živi oko 26 tisuća osoba s cerebralnom paralizom, a ključna borba za njihov položaj u društvenoj zajednici vodi se oko predrasuda i stereotipa koje se, kaže Bašić, najviše očituju na tržištu rada.

– Moram priznati da poslodavci nisu zainteresirani pretjerano za zapošljavanje osoba s cerebralnom paralizom, tržiše rada za nas zaista predstavlja najveći problem. Međutim, poslodavci bi trebali znati da se u tim zaposlenicima krije veliki potencijal, samo ima treba pružiti priliku. Radna sposobnost dakako ovisi o težini i stupnju invaliditeta, ali to ne znači da osobe s cerebralnom paralizom ne mogu biti proaktivni vrijedni članovi društvene zajednice – zaključuje Bašić.