SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Još par dana pa završava DANOVA NEXT, projekt hvaljen kao primjer dobre prakse u razvoju inkluzivnih i pristupačnih prometnih rješenja za osobe s invaliditetom.

Perjanica ovog projekta u Hrvatskoj bio je SOIH, krovna organizacija udruga i saveza osoba s invaliditetom, koji je, među ostalim, projektu DANOVA NEXT dao međunarodnu vidljivost. Usto, SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom.

O svemu tome detaljno su govorili Soihovci na jučerašnjem predstavljanju DANOVA NEXT priručnika za replikaciju projektnih aktivnosti.

Magdalena Guzalić, socijalna radnica i više stručna suradnica u SOIH-u, samom je projektu dala svoj obol kao komunikacijska menadžerica i, kako sama kaže, rezultati koje je projekt polučio, i više je nego ispunio očekivanja.

– Već na početku samog projekta prepoznali smo ključne probleme, a to je da ne postoji prijevoz pristupačan osobama s invaliditetom na svim lokacijama i također da ne postoje standardizirane prakse kod svih prijevoznika – kaže nam Guzalić.

– Na te izazove nastojali smo odgovoriti kroz razna projektna rješenja, tako da smo uz prilagodbu i prilagođavanje infrastrukture ujedno razvili neka digitalne rješenja, poput DANOVA NEXT aplikacije koju je koristilo više stotina putnika s invaliditetom. Naglasila bih da smo u svim fazama projekta stavili korisnike u središte samog procesa te smo apsolutno sve odluke i rješenja donosili zajednički, u dogovoru s njima, dakle ne isključivo iz perspektive stručnjaka ili prijevoznika, nego i iz perspektive samih putnika s invaliditetom – tumači Guzalić.

Zadovoljstvo rezultatima projekta izrazila je i Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, koja posebno ističe iznimno plodnu suradnju s međunarodnim partnerima, njih sveukupno šesnaest, koji su odmah uključili u projekt i osobe oštećena vida i sluha te one putnike s motoričkim teškoćama.

Zajedničkim su snagama, kaže Mirić, stvarali projektna rješenja a potom ih prezentirali predstavnicima autobusnih kolodvora, zračnih i morskih luka, koji su pokazali spremnost na suradnju u osiguravanju pristupačnijeg prijevoza za putnike s invaliditetom.

Konzorcij AccessibleEU i irski Centar izvrsnosti za univerzalni dizajn, koji djeluje pri Nacionalnom tijelu za osobe s invaliditetom, organizirali su međunarodno događanje pod nazivom ‘Unaprjeđenje pristupačnosti u prometu’. Skup je održan u hibridnom obliku – uživo u Dublinu i online za sudionike iz drugih zemalja

Poslušaj članak

Događanje je okupilo predstavnike javnih tijela, donositelje odluka, prijevoznike, organizacije osoba s invaliditetom, stručnjake za pristupačnost, istraživače i predstavnike civilnog društva iz cijele Europske unije.

Cilj susreta bio je podizanje svijesti o važnosti pristupačnog prijevoza te jačanje suradnje među svim dionicima uključenima u planiranje i provedbu prometnih usluga.

Sudionici su istaknuli kako se prometni sustavi ubrzano mijenjaju pod utjecajem digitalizacije, razvoja novih oblika mobilnosti i sve veće primjene digitalnih alata za kupnju karata i informiranje putnika. U takvim okolnostima pristupačnost ne smije biti naknadna prilagodba, već sastavni dio planiranja i razvoja održivog i uključivog prometa.

Posebna pozornost posvećena je potrebi osiguravanja pristupačnosti u svim fazama prometnog sustava – od projektiranja infrastrukture i vozila do razvoja digitalnih usluga, organizacije prijevoza i edukacije zaposlenika.

Naglašena je i važnost aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka, budući da njihova iskustva pružaju ključan uvid u prepreke s kojima se svakodnevno susreću.

Program je uključivao stručna izlaganja, panel rasprave i primjere dobre prakse iz različitih europskih zemalja. Raspravljalo se o regulatornim okvirima, prekograničnoj mobilnosti, inovacijama u prometu te standardima koji mogu doprinijeti većoj dostupnosti prijevoznih usluga za sve građane.

U sklopu panela o međunarodnim iskustvima istaknuto je da pristupačan promet podrazumijeva mnogo više od fizički dostupnih vozila i kolodvora. Jednako su važni pristupačne informacije, digitalne usluge, kvalitetna podrška putnicima i educirano osoblje koje može odgovoriti na potrebe osoba s invaliditetom.

Sudionici su zaključili kako je za stvaranje istinski pristupačnog prometnog sustava nužna kontinuirana suradnja javnih institucija, prijevoznika, stručnjaka i organizacija osoba s invaliditetom, uz sustavno planiranje pristupačnosti u svim oblicima prijevoza – željezničkom, cestovnom, zračnom, pomorskom i gradskom prometu.

Izvor: posi.hr

Cilj projekta InclusiVET, koji sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, zapravo nije promocija umjetnika s invaliditetom, nego njihovo bolje pozicioniranje na otvorenom tržištu rada

Poslušaj članak

Centar za kulturu Trešnjevka (CeKaTe) jučer je okupio raznoliku ekipu umjetnika s invaliditetom iz Hrvatske i inozemstva koji su javnosti prezentirali vještine i talente u multidisciplinarnom stvaralaštvu.

Riječ je naime o kulturno-umjetničkom projektu InclusiVET koji organizacijski potpisuje Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, u suradnji s partnerima iz Perua, Čilea, Španjolske, Grčke i Litve. Umjetnici s invaliditetom jučer su tako u CeKaTe prizvali brojnu publiku kojoj su, sudeći po reakcijama, dokazali da zaslužuju bolji tretman na domaćoj kulturnoj sceni, i to kroz izložbu likovnih radova te kazališne, glazbene i plesne performanse.

Začudo, cilj projekta InclusiVET, koji sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, zapravo nije promocija umjetnika s invaliditetom, nego njihovo bolje pozicioniranje na otvorenom tržištu rada. Kakve veze ima umjetnost s tržištem rada i zapošljavanjem detaljno nam tumači Brigita Jerić, voditeljica projektnog tima ‘Slave Raškaj’, po struci socijalna radnica.

– Riječ je o trogodišnjem projektu i zajedno s našim partnerima kreirali smo kurikulum koji će omogućiti osobama s invaliditetom, koje se bave s različitim tipovima umjetnosti a imaju znanja i vještine, da nauče kako prezentirati svoje stvaralaštvo, usvoje umijeće marketinga i kako doći do kupaca – pojašnjava Brigita Jerić.

– Ovdje se dakle ne radi o inkluziji naših umjetnika u kulturni život, nego o pripremi za tržište rada. Jer puno naših umjetnika možda i nema dovoljno samopouzanja i vjere da njihov rad zbilja vrijedi. Umjetnici s invaliditetom na tržištu rada često se suočavaju s barijerama, ponajprije s predrasudama poslodavaca i nedovoljnim mogućnostima profesionalnog usavršavanja. Razvojem inkluzivnih obrazovnih metoda i jačanjem kompetencija organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom ovim projektom nastojimo odgovoriti na te izazove. Mi smo dakle ovdje da naše umjetnike ohrabrimo na tom putu prema tržištu rada – zaključuje Jerić.