Možda baš moždani implantati budu rješenje koje će spasiti nove generacije iz ralja korištenja raznih opijata

Svjesni smo da je bilo kakva ovisnost štetna i da ništa dobro ne može proizaći iz nje. Nažalost, broj ovisnika o alkoholu i drogama svake je godine sve veći i veći, a još smo uvijek daleko od konkretnog rješenja za ovaj gorući problem.

Iako se u jednom trenutku života većina ovisnika pokuša riješiti svoje ovisnosti, jako mali broj njih u toj namjeri i uspije. Američki doktori i stručnjaci sa sveučilišta Cambridge i Oxford te King’s Collegea u Londonu, na tragu su pronalaska adekvatne pomoći alkoholičarima i narkomanima.

Naime, oni kod ovisnika žele upotrijebiti duboku stimulaciju mozga korištenjem moždanih implantata, s ciljem da kod ovisnika smanje želju za uzimanjem alkohola ili droga.

Inače, Implantat se sastoji od tankih električnih žica koje su povezane na bateriju i šalju električne impulse u mozak te tako potiču normalnu moždanu aktivnost.

Moždani pacemakeri već su se pokazali učinkovitima kod liječenja određenih bolesti kao što su Parkinsonova bolest ili Alzheimerova bolest. Dokazano je da se korištenjem implantata za duboku stimulaciju mozga može poboljšati rad mozga, te tako usporiti tijek ovih dvaju bolesti.

Po istom principu, prama nekim studijama, moglo bi se pristupiti liječenju alkoholičara i narkomana, odnosno stimulacijom mozga želi se potaknuti njihova samokontrola i pokušati postići apstinencija od pića i opijata.

– Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću – kazala je za britanski Observer voditeljica i glavna istaživačica projekta Valerie Voon.

Prema jednoj studiji, kod dvoje od troje pacjenata koji su patili od neke vrste bolesti koja utječe na funkciju mozga, a koristili su moždani implantat, zabilježeno je bolje obavljanje njihovih dnevnih zadaća.

Znanstvenici su trenutno u završnoj fazi priprema za prvo veliko kliničko istraživanje duboke moždane stimulacije da vide može li se ista koristit za suzbijanje želje za stimulansima kod ovisnika.

Pošto je većina ovisnosti psihosomatske prirode, dubokom stimulacijom pokušat će se aktivirati moždana aktivnost pacjenta te tako potaknuti njegov mozak da funkcionira bez upotrebe opijata.

Ako se istraživanje pokaže uspješnim, duboka moždana stimulacija mogla bi biti jedno od rješenja kada je u pitanju borba protiv ovisnosti.

Podsjetimo, zbog uporabe droga u svijetu svake godine umre oko 160.000 ljudi, dok zbog prekomjerne konzumacije alkoholnih pića smrtno strada između šest i sedam tisuća ljudi.

Možda baš moždani implantati budu rješenje koje će spasiti nove generacije iz ralja korištenja raznih opijata.

Nacionalni preventivni program za otkrivanje raka dojke jedan je od najučinkovitijih u Hrvatskoj, ustvrdila je ministrica zdravstva Irena Hrstić

Tom je prilikom predstavljen i priručnik o raku dojke ‘Ovog je gosta dosta’ kao svojevrsni vodič za pacijente nakon dijagnoze bolesti koji se nalazi na kraju teksta

Unatoč ranijem otkrivanju i napretku u liječenju raka dojke, gotovo svaka treća pacijentica suočava se s povratkom bolesti. Zato su jasne smjernice i strategije za smanjenje rizika od recidiva od ključne važnosti.

Prevencija povratka raka dojke izazov je kako za zdravstveni sustav, tako i za pacijentice, no dokazano je da adekvatni protokoli i dosljedno liječenje smanjuju taj rizik. Ključno je raditi na zdravstvenoj pismenosti pacijenata i definirati protokol za obvezno praćenje tijekom pet godina nakon liječenja. To je jedan od glavnih zaključaka panel rasprave ‘Ovog je gosta dosta!’, koja je okupila vodeće onkološke stručnjake i pacijentice iz cijele Hrvatske.

Ministrica zdravstva i izaslanica predsjednika Vlade RH, Irena Hrstić, naglasila je da je Nacionalni preventivni program za rano otkrivanje raka dojke jedan od najučinkovitijih u Hrvatskoj te najavila njegovo proširenje na mlađe žene.

-Cilj nam je doseći 80-postotni odaziv na preventivne preglede, jer je pravovremena dijagnoza ključ za uspješnije liječenje. Moja je uloga slušati struku i donositi odluke u najboljem interesu pacijenata , izjavila je ministrica, dodajući da će Ministarstvo raditi na poboljšanju sustava onkoloških uputnica radi učinkovitijeg praćenja bolesti.

Rak dojke najčešći je oblik raka kod žena i jedan od vodećih uzroka smrtnosti. No, zahvaljujući Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke, koji se provodi već 19 godina, smrtnost u Hrvatskoj bilježi pad.

-Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima nižu stopu smrtnosti od raka dojke od prosjeka EU-a, a bilježimo i sve bolje stope preživljenja te poboljšanje ishoda liječenja. Ključ je u otkrivanju bolesti u početnom, lokaliziranom stadiju, kada su šanse za izlječenje najveće – istaknula je Andrea Šupe Parun, voditeljica Odjela za programe probira raka dojke HZJZ-a.

Dosad je kroz Nacionalni program provedeno više od dva milijuna mamografskih pregleda, pri čemu je otkriveno više od 10.000 karcinoma dojke, od kojih je više od 60 posto bilo u ranoj fazi bolesti.

Hrvatska je među najboljim zemljama EU-a po uspješnosti liječenja raka, istaknuo je Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split:

-Zahvaljujući ranoj detekciji i boljoj edukaciji, danas dijagnosticiramo tumore koji su dvostruko manji nego ranije. Povećana je educiranost liječnika, poboljšana organizacija i pristup liječenju, a dostupnost inovativnih terapija također raste – naglasio je.

Kod 20-30 posto pacijentica rak dojke vraća se u obliku lokalnog, regionalnog ili udaljenog metastatskog recidiva. Rizik povratka ovisi o veličini tumora, zahvaćenim limfnim čvorovima i podtipu bolesti.

-Ako se bolest vrati, postoje terapijske mogućnosti koje značajno smanjuju rizik recidiva. Ključno je unaprijediti inicijalni plan liječenja i primjenu sistemske terapije prije operacije. Također, ove godine očekujemo veću dostupnost radioterapije, što će smanjiti liste čekanja – rekao je Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Multidisciplinarni pristup i dostupnost modernih terapija omogućuju izradu individualiziranog plana liječenja, istaknula je Natalija Dedić Plavetić iz KBC-a Zagreb.

-Komunikacija s pacijentima ključna je u borbi protiv širenja netočnih informacija – upozorila je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo:

-Kad se pacijenti suoče s dijagnozom, često pretražuju internet i nailaze na neprovjerene informacije. Naša je odgovornost komunicirati s njima na način koji razumiju. Ljekarnici su im često prva kontaktna točka, a njihova podrška u procesu liječenja iznimno je važna – naglasila je.

Strah od povratka raka veliki je izazov za pacijentice, a redovite kontrole i pretrage ključne su za pravovremeno otkrivanje recidiva. No, Ines Balint upozorila je na manjak sustavnog protokola za praćenje pacijentica nakon izlječenja.

-Nakon pet godina od završetka liječenja, kontrola prelazi na obiteljske liječnike, ali ne postoji jasno definiran protokol. To znači da preporuke i pretrage ovise o procjeni pojedinog liječnika i pacijentice. Moramo osigurati da jednom spašeni život ostane spašen – poručila je.

Strah od bolesti normalna je pojava koja može otežati povratak u svakodnevni život, osobito kod mlađih žena. Upravo zato predstavljen je priručnik ‘Ovog je gosta dosta’, koji pruža stručne informacije o dijagnostici, terapiji i podršci pacijentima u Hrvatskoj.

-Prema istraživanjima, oko 60 posto pacijenata osjeća povišen strah, a kod 20 posto on je klinički značajan. Zato je važno okružiti se bliskim ljudima, boraviti u prirodi, baviti se hobijima i potražiti stručnu pomoć ako je potrebno – zaključila je Ljiljana Vukota, glavna tajnica Udruge SVE za NJU.

Priručnik ‘Ovog je gosta dosta’ dostupan je za preuzimanje na ovoj poveznici.

Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima

Klinika za tumore KBC-a Rijeka i njezini partneri predstavili su program rane i integrativne rehabilitacije za pacijentice s rakom dojke. Program je otvoren za sve pacijentice koje započinju bilo koji oblik liječenja u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka.

O programu su izvijestili ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić, predstojnica Klinike za tumore Ivana Mikolašević, voditeljica programa Iva Skočilić te dvoje članova multidisciplinarnog tima, Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić i Ivica Vrdoljak.

Nositelj programa je Klinika za tumore KBC-a Rijeka, a u njegovu provedbu uključeno je više od 30 djelatnika KBC-a Rijeka. Partner programa je Udruga ‘Srce za nju’ s predsjednicom Katarinom Kukolj te suradnici udruge Mario Mlinarić, kineziolog, i kuharica Ana Ugarković.

– Uvodimo program po uzoru na svjetske klinike, posvećen rehabilitaciji onkoloških bolesnica. Ova rehabilitacija nije samo fizički oporavak, već integrativni i individualizirani program koji pacijenticama pruža podršku u cilju kvalitetnijeg i ispunjenijeg života. U ime Uprave bolnice zahvaljujem timu Klinike na trudu i čestitam na uspješno osmišljenom program – rekao je ravnatelj Alen Ružić.

Program rane i integrativne rehabilitacije namijenjen je pacijenticama s ranim rakom dojke, uključujući ih od prvog pregleda u onkološkoj ambulanti i prateći ih kroz cijeli proces liječenja sve do ponovne integracije u svakodnevni život. Program obuhvaća fizičnu, psihološku i socijalnu podršku.

Rehabilitacija započinje što ranije u procesu liječenja i usmjerena je na poboljšanje tjelesne snage i kondicije, usvajanje zdravih prehrambenih navika, upravljanje stresom i poboljšanje psihološke ravnoteže, pravovremeno prepoznavanje i liječenje nuspojava onkološkog liječenja, savjetovanje o očuvanju plodnosti za mlađe pacijentice.

Nakon prvog pregleda onkologa, pacijentice će biti upućene u novo onkološko savjetovalište za rak dojke, gdje će dobiti sve relevantne informacije i preporuke. Na temelju preporuka onkologa i procjene putem standardiziranih upitnika, pacijentice će biti upućene na dodatne specijalističke preglede. Koordinatori programa pratit će njihov napredak svaka tri mjeseca ili češće prema potrebi. Svaka pacijentica dobit će i priručnik s praktičnim savjetima.

Edukativne radionice o prehrani vodit će klinički nutricionisti KBC-a Rijeka u suradnji s Anom Ugarković. Teme će uključivati osnovne prehrambene preporuke tijekom liječenja, mikronutrijente i dodatke prehrani.

Tjelesna aktivnost ključni je segment programa, a fizijatar će odrediti prikladnu razinu aktivnosti za svaku pacijenticu. Program vježbanja vodit će Mario Mlinarić, naglašavajući sigurnost i dobrobiti tjelesne aktivnosti tijekom i nakon liječenja.

U tijeku je izrada mobilne aplikacije koja će pacijenticama olakšati praćenje programa i pružati dodatnu podršku kroz cijeli proces rehabilitacije.

Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima.

Kao dodatnu podršku, brojne lokalne frizerske i kozmetičke usluge omogućit će pacijenticama poboljšanje kvalitete života. Udruga ‘Srce za nju’ poziva i druge poslovne subjekte na uključivanje.

Program rane i integrativne rehabilitacije nazvan je ENEA, prema starom nazivu rijeke Rječine (OENEUS), simbolizirajući otpornost i borbu, slično kao mitološki junak Eneja koji je nakon pada Troje započeo novo poglavlje života.

Sve informacije o programu dostupne su na Klinici za tumore KBC-a Rijeka te putem Udruge ‘Srce za nju’, svakim radnim danom od 18 do 20 sati na broj 095/391-2242.