Connect with us

Life&Style

Zima itekako mir i toplinu ima

Objavljeno

/

Na fotografiji se vide tri para nogu u toplim zimskim čarapama ispruženima prema kaminu u kojem gori vatra. Čarape su različite: jedan par je u šarenim prugama, drugi u sivim čarapama s malim srčekama, a treći u debelim bijelim pletenim čarapama. Vatra u pozadini stvara osjećaj topline i ugode, a cijela scena djeluje vrlo opušteno, intimno i tipično zimski — kao trenutak zajedničkog uživanja u toplom domu dok vani vlada hladnoća.
Foto: Pixabay

Hygge se osjeti i u trenucima kada si dozvolimo sporiji tempo, kada usporimo jutro, promatramo snježne pahulje kroz prozor ili se nakratko isključimo od svakodnevnog kaosa

Zima je godišnje doba koje nas prirodno usporava, donosi mirnije dane i poziva da više vremena provodimo u svoja četiri zida. Upravo u takvoj atmosferi nastaje pojam hygge, što je danska riječ koja opisuje osjećaj udobnosti, topline, opuštenosti i zadovoljstva u malim, jednostavnim trenucima.

Hygge nije stvar predmeta, već stanja uma – osjećaj kada te okružuje ono što ti je drago i što te smiruje.

U praksi to može biti nešto vrlo jednostavno: mekana dekica, topla šalica čaja, miris svijeća ili tiha večer uz film. Hygge se osjeti i u trenucima kada si dozvolimo sporiji tempo, kada usporimo jutro, promatramo snježne pahulje kroz prozor ili se nakratko isključimo od svakodnevnog kaosa. To je način življenja u kojem biramo mir umjesto žurbe, prisutnost umjesto stresa i toplinu umjesto hladnog ritma koji nas često prati tijekom godine.

Zima, sa svojom tišinom i intimnom atmosferom, idealna je za njegovanje hyggea. Osvijetli prostor toplim svjetlom, dopusti sebi male rituale koji te smiruju i okruži se stvarima koje ti donose osjećaj doma. Hygge je zapravo podsjetnik da sreća ne mora biti velika ni glasna – često se skriva u najjednostavnijim svakodnevnim trenucima koje inače uzimamo zdravo za gotovo.

Danska je godinama među naj­sretnijim zemljama na svijetu, a sociolozi i psiholozi tvrde da hygge ima važnu ulogu u tome. No ono što je posebno zanimljivo jest da je koncept hyggea u Danskoj toliko duboko ukorijenjen da ga djeca uče još u vrtiću i školi. Uči ih se zajedničkom stvaranju ugodne atmosfere, dijeljenju, tišim aktivnostima i druženjima bez pritiska – kao da je hygge dio školskog kurikuluma.

U Danskoj se hygge smatra kulturnom vrijednošću, pa čak i društvenom odgovornošću. Nije samo individualni trenutak mira, nego i način na koji ljudi grade međusobne odnose. Na primjer, kada se društvo okupi na večeri, nepristojno je stvarati napetu atmosferu ili razgovarati o temama koje dijele ljude – cilj je da svi osjećaju toplinu, sigurnost i opuštenost.

Zdravlje i ljepota

ČAROBNA TERETANA Inkluzivni fitness za djecu s teškoćama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Žena i djevojčica u sportskoj odjeći zajedno izvode vježbe istezanja u svijetloj prostoriji.
Foto: Pexels/Gustavo Fring

Spuštanje na djetetovu razinu, fizički i figurativno, pomaže u uspostavljanju snažne veze, što u konačnici dovodi do aktivnijeg i entuzijastičnijeg sudjelovanja u vježbanju

Poslušaj članak

Možda se nalazite među sve brojnijim poklonicima novog video serijala na YouTubeu koji promovira tjelovježbu kao jednu od najučinkovitijih intervencija za klince i klinceze s razvojnim teškoćama.

Uz sve ostalo, tjelovježba značajno smanjuje rizik od pretilosti, uzročniku brojnih kroničnih bolesti, a upravo su u tom segmentu mališani s teškoćama izloženi većoj opasnosti od zdrave djece.

Motivirane ovim izazovom, američke organizacije Exercise Connection i Nacionalni centar za zdravlje, tjelesnu aktivnost i invaliditet (NCHPAD) udružili su se kako bi stvorili YouTube video seriju ‘Inkluzivni fitness za djecu s autizmom’, no ova serija pruža praktične strategije za vježbanje za mališane s različitim teškoćama.

Obje organizacije nude prilagođene pristupe utemeljene na dokazima, a ključ pozitivnih iskustava jest individualizirani pristup svakom korisniku, a to se posebno odnosi na rad s neurodiverznim osobama.

I u Hrvatskoj postoje razni programi za terapijske tjelovježbe koje uglavnom daju zavidne i ohrabrujuće rezultate, no kod ovog se inkluzivnog fitnessa, uz fizičke, bilježe i veliki benefiti za mentalno zdravlje, poput poboljšanja učenja i sveukupnih vještina u društvenoj komunikaciji.

Treneri inkluzivnog fitnessa naglašavaju važnost modeliranja izvođenjem vježbi uz dijete, demonstrirajući očekivane radnje. Ovaj pristup ne samo da postavlja jasan primjer već i stvara zajedničko iskustvo, poboljšavajući djetetovu udobnost i spremnost za sudjelovanje. Spuštanje na djetetovu razinu, fizički i figurativno, pomaže u uspostavljanju snažne veze, što u konačnici dovodi do aktivnijeg i entuzijastičnijeg sudjelovanja u vježbanju.

Ključna poruka serije ‘Inkluzivna kondicija za djecu s autizmom’ je važnost upornosti nad savršenstvom. Za mnogu djecu s teškoćama, posebno onu s autizmom, put do bavljenja tjelesnom aktivnošću nije uvijek linearan. Fokus bi trebao ostati na dosljednosti i trudu, a ne na besprijekornom izvršenju.

– Ustrajnost u ovom kontekstu znači slavljenje malih pobjeda, poput isprobavanja nove vježbe, dovršetka kratke aktivnosti ili jednostavnog dolaska – kažu autori YouTube serijala.

– Radi se o prepoznavanju i pojačavanju napretka, bez obzira koliko se činio malim. Korištenjem strategija utemeljenih na dokazima i fokusom na upornost, možemo pomoći u poticanju pozitivnog odnosa s vježbanjem koji osnažuje pojedince da vode zdraviji i aktivniji život. Kontinuiranim naporima možemo stvoriti svijet u kojem je fitness zaista dostupan svima, slaveći napredak na svakom koraku – zaključuju autori.

Nastavite čitati

Turizam

Je li Split turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje panoramski pogled na Split s mora. U prvom planu nalazi se mirna, plava morska površina, dok se uz obalu proteže splitska Riva s palmama, brodicama i karakterističnim povijesnim zgradama. U središnjem i donjem dijelu fotografije vidi se stara gradska jezgra Splita, prepoznatljiva po gusto zbijenim kamenim kućama i brojnim krovovima prekrivenima tradicionalnim crvenim crijepom. Uz njih se ističu veće povijesne i moderne građevine, dok se u pozadini pruža urbani dio grada. Iznad Splita dominira planina Mosor, čiji se veliki, kameniti greben proteže cijelom pozadinom. Vedro plavo nebo i intenzivne plave nijanse mora i planine stvaraju vrlo upečatljiv kontrast s toplim crvenim krovovima grada. Fotografija tako prikazuje Split kao spoj povijesne arhitekture, mediteranskog krajolika, mora i planinskog zaleđa, karakterističan za vizuru grada.
Foto: Pixabay

Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Splita. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima

Poslušaj članak

Split sve više ulaže u pristupačnost turizma, od hotela i plaža do kulturnih sadržaja, javnog prijevoza i digitalnih vodiča. Ipak, razina pristupačnosti još nije jednaka u svim dijelovima grada.

Turistička zajednica grada Splita nema potpunu statistiku jer ne postoji jedinstveni nacionalni registar pristupačnih smještajnih objekata ni sustav za precizno praćenje njihova broja. Podaci se prikupljaju godišnjim ažuriranjem turističkih sadržaja i temelje na informacijama pružatelja smještaja.

Veći splitski hoteli imaju prilagođene sobe, zajedničke prostore, liftove i sanitarne čvorove. Heritage Hotel Camera Split izdvaja se kao primjer dobre prakse s pristupom za korisnike kolica, prilagođenim sanitarnim čvorovima, kupaonicama i sobama.

Kod privatnog smještaja situacija je složenija: razina prilagođenosti kreće se od potpuno pristupačnih kuća i vila s rampama ili liftovima do objekata u starijim zgradama i povijesnoj jezgri gdje arhitektonska ograničenja onemogućuju potpunu prilagodbu.

Posebno se ističu plaže. Bačvice imaju rampu koja se spušta sve do mora, ali rukohvat je samo s jedne strane. Najveći iskorak je novi plato Žnjan, otvoren 2025., projektiran prema načelima univerzalnog dizajna. Na plaži za osobe s invaliditetom osigurani su rampa za more, dizalica, specijalna kolica, pristupačni tuševi i kabine, sanitarni čvorovi sa senzorskom opremom, orijentacijske ploče za slijepe i slabovidne te deset metara široka šetnica bez prepreka. Na Marjanu je pristupačna plaža Bene, s rampom i mogućnošću dolaska automobilom uz važeću vinjetu.

Pristupačnost raste i u kulturi. Muzej Grada Splita i Stara gradska vijećnica imaju dizala i sanitarne čvorove. Hrvatsko narodno kazalište Split ima dizalo, prilagođene lože i sanitarni čvor, a Kinoteka Zlatna vrata dizalo i prilagođeni sanitarni čvor. Na Marjanu je pristupačna osmatračnica na Sedlu s dizalom, Botanički vrt djelomično je pristupačan uz gusjeničar. Kazalište lutaka Split ima rampe i mjesta za osobe s invaliditetom, a Hrvatski dom je u cijelosti pristupačan.

Važan dio pristupačnosti čine informacije. Turistička zajednica podržala je Udrugu Liberato u razvoju aplikacije LiberatoMap, koja donosi informacije o pristupačnosti različitih gradskih sadržaja, smještaja i prijevoza. Više informacija je ovdje.

Za osobe s oštećenjem vida i ADHD-om izrađen je audio vodič kompleksa Splitske katedrale na hrvatskom i engleskom jeziku, s opisima Dioklecijanove palače, Katedrale, Riznice i Krstionice. Primjer audiozapisa nalazi se ovdje. Turistička zajednica razvila je i besplatni online audio vodič o splitskim olimpijcima i paraolimpijcima.

Marjan ima audio vodič s 51 interesnom točkom, mapom i geolokacijom, a stara gradska jezgra web-audiovodič kojem se pristupa QR kodom.

Pristupačnost se povećava i na javnim površinama. Matejuška, Riva, Zapadna obala, Strossmayerov park i Park Emanuel Vidović pristupačniji su za kretanje. Pri rekonstrukcijama se ugrađuju spušteni rubnjaci, a na većim raskrižjima zvučni semafori. Split je izgradio i prvu taktilnu stazu, od prostorija Županijske udruge slijepih do autobusnog stajališta u Zagrebačkoj ulici na Pazaru.

Zračna luka Split osigurava pomoć osobama s invaliditetom pri putovanju. Jadrolinija uz prethodnu najavu pruža pomoć pri kupnji karte, ukrcaju, iskrcaju i smještaju, a osobe koje ispunjavaju uvjete imaju pravo na besplatan prijevoz na državnim trajektnim linijama, uključujući pratnju i osobno vozilo.

Javni autobusni prijevoz u velikoj je mjeri prilagođen. Vozila imaju rampe i kneeling sustav, većina stajališta odgovarajuće perone i upuštene rubnjake, a glavna stajališta zvučnu signalizaciju. Procjenjuje se da je 96 posto linija javnog prijevoza u destinaciji pristupačno osobama s invaliditetom.

Izazovi ostaju u ugostiteljstvu. Većina samostalnih restorana i kafića nema potpuno prilagođene sadržaje, a evidentiran je samo jedan objekt s prilagođenim sanitarnim čvorom. Turističko-informativni centar Riva potpuno je pristupačan, dok Peristil u crkvici sv. Roka nije zbog statusa zaštićenog kulturnog dobra i nemogućnosti potrebnih zahvata.

U Splitu su dostupne prilagođene pješačke i izletničke ture za osobe s invaliditetom i korisnike kolica, a programi se mogu prilagoditi individualnim potrebama, uključujući obilazak glavnih znamenitosti grada, uz prethodni dogovor, uz vodiča.

Organizatori izleta, radionica i kulturnih programa također u pravilu mogu prilagoditi aktivnosti uz prethodnu najavu. Split tako postupno gradi pristupačniju turističku destinaciju, iako konfiguracija terena i povijesna struktura još uvijek postavljaju ograničenja.

Nastavite čitati

Turizam

Slow travel tijekom ljeta

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan širok asfaltirani put koji prolazi kroz impresivan planinski krajolik. S obje strane ceste uzdižu se visoke stjenovite litice crvenkastosmeđe boje, dok se u podnožju nalaze gusta zelena stabla i grmlje. U daljini se vide planinski vrhovi koji dodatno naglašavaju veličinu prirode. Na sredini ceste nalazi se osoba s dugom kosom, odjevena u svijetlu majicu i plavu suknju s uzorkom. Stoji na skateboardu ili longboardu, raširenih ruku, kao da uživa u vožnji i slobodi putovanja. Cesta je gotovo prazna, što stvara osjećaj mira i bezbrižnosti. Iznad krajolika prostire se veliko, oblačno nebo koje fotografiji daje dramatičan izgled. Spoj visokih stijena, zelenila i otvorene ceste stvara dojam avanture, istraživanja i povezanosti s prirodom. Fotografija odlično prikazuje duh sporog putovanja (slow travel), u kojem je važnije uživati u putu i trenutku nego što brže stići na odredište.
Foto: Pixabay

Zanimljivo je da stručnjaci smatraju kako ljudi stvaraju ljepše i trajnije uspomene kada putuju sporijim tempom. Mozak bolje pamti iskustva u kojima imamo vremena promatrati, istraživati i doživjeti mjesto svim osjetilima

Poslušaj članak

Ljeto je savršeno vrijeme za slow travel, odnosno sporije i opuštenije putovanje. Umjesto da u nekoliko dana pokušamo obići što više gradova i znamenitosti, ideja je ostati dulje na jednom mjestu i doživjeti ga na mirniji način. Tako imamo više vremena za šetnje, odmor, razgovor s lokalnim stanovnicima i upoznavanje njihove kulture, običaja i načina života.

Slow travel nije samo način putovanja, nego i način razmišljanja. Umjesto stalne žurbe i gledanja na sat, naglasak je na uživanju u svakom trenutku. To može biti jutarnja kava na terasi s pogledom na more, čitanje knjige u hladu borova, kupanje na manje poznatoj plaži ili večernja šetnja uskim ulicama malog mjesta.

Takvi trenuci često ostanu u sjećanju puno dulje od brzog obilaska poznatih turističkih atrakcija.

Ovakav način putovanja donosi brojne prednosti. Manje je stresa jer nema potrebe za stalnim pakiranjem i preseljenjem na novu lokaciju.

Istovremeno imamo priliku bolje upoznati mjesto koje posjećujemo, kušati domaću hranu, kupovati proizvode od lokalnih proizvođača i podržati malu zajednicu. Slow travel često je i povoljniji jer se manje troši na prijevoz i organizirane izlete.

Zanimljivo je da stručnjaci smatraju kako ljudi stvaraju ljepše i trajnije uspomene kada putuju sporijim tempom. Mozak bolje pamti iskustva u kojima imamo vremena promatrati, istraživati i doživjeti mjesto svim osjetilima.

Još jedna zanimljivost je da je slow travel često bolji i za okoliš. Manje vožnje automobilom ili avionom znači i manju emisiju štetnih plinova, a mnogi putnici umjesto toga biraju šetnju, bicikl ili javni prijevoz.

Slow travel nas podsjeća da nije važno koliko ćemo mjesta posjetiti tijekom ljeta, nego koliko ćemo u njima zaista uživati. Ponekad su upravo najjednostavniji trenuci oni koji nam ostanu u najljepšem sjećanju.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu