Vremeplov
Žene u Hrvatskoj i dalje zarađuju 13% manje od muškaraca
Prosječna plaća muškaraca iznosi oko 1600 eura, a žena oko 1400 eura. Rodni jaz najslabije je izražen u državnoj upravi i među zaposlenima na početku karijere, otkriva MojaPlaća
U kalendaru ravnopravnosti postoji dan koji svake godine stiže prebrzo, a to je trenutak kada žene, simbolično, prestaju ‘primati’ plaću u odnosu na muškarce. To je Dan jednakih plaća, podsjetnik Europske komisije da, unatoč desetljećima napretka, razlika u primanjima između žena i muškaraca i dalje nije stvar prošlosti.
Datum se svake godine pomiče ovisno o najnovijim podacima, a ove 2025. ‘pao’ je na 17. studenoga, odnosno dva dana kasnije nego lani. Pomak je malen, ali ipak signalizira kretanje u pravom smjeru.
No brojke pokazuju da posla i dalje ima. Prema analizi podataka servisa MojaPlaća, iza koje stoji Alma Career Croatia, žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 13% manje od muškaraca. U praksi to znači da muškarci prosječno primaju oko 1600 eura, dok su primanja žena i dalje ispod 1400 eura.
Naravno, usporedba prosječnih plaća muškaraca i žena uvijek je samo površni presjek. Pokazuje smjer, ali ne otkriva cijelu priču. Budući da žene češće rade u slabije plaćenim sektorima ili biraju zanimanja u kojima je tržišna vrijednost tradicionalno niža, puno važniji pokazatelj jest usporedba primanja na istoj poziciji.
A tu se slika ipak popravlja te razlika pada na 7%, što znači da žene, čak i kada obavljaju isti posao, u prosjeku i dalje zarađuju manje, ali jaz je osjetno manji nego u ukupnoj usporedbi.
Neravnopravnost nije ‘svugdje ista’
Kada se pogledaju kategorije zanimanja, postaje jasno da nejednakosti nisu ravnomjerno raspodijeljene. U nekim sektorima razlike su zabrinjavajuće visoke, dok u drugima žene čak imaju blagu prednost.
Najveći jaz bilježi se u tehnologiji i razvoju, gdje žene imaju u prosjeku čak 20% nižu plaću. Slično je i u prodaji i uslužnim djelatnostima, gdje razlika iznosi 18%.
Zanimljivo, postoje i primjeri u kojima su žene prosječno bolje plaćene od muškaraca: u automobilskoj industriji žene primaju oko 5% više, a u telekomunikacijama oko 3% više.
Gdje nastaje jaz?
Rodna razlika u plaćama ne oblikuje se samo izborom zanimanja nego i životnim okolnostima. Žene, koje češće od muškaraca privremeno ‘pauziraju’ karijeru zbog majčinstva i brige o obitelji, suočavaju se s posljedicama koje postaju vidljive tek godinama kasnije. Upravo zato su razlike najmanje na samom početku radnog vijeka, među zaposlenima s manje od godinu dana iskustva žene zarađuju u prosjeku 8% manje.
No već nakon pet godina iskustva jaz se značajno širi na 15%, što pokazuje koliko karijerni prekidi i nejednaka raspodjela obiteljskih obveza utječu na dugoročne izglede žena.
Uspon na hijerarhijskoj ljestvici, ali ne i na platnoj
Ovaj trend vidljiv je i u napredovanju. Žene rjeđe dolaze do najviših pozicija, a čak i kada uđu u top menadžment, njihova primanja i dalje zaostaju za primanjima muških kolega i to, u prosjeku, za 15%. Najmanje razlike bilježe se u uredskim operativnim poslovima, gdje jaz iznosi oko 7%, što upućuje na to da se nejednakosti povećavaju proporcionalno razini odgovornosti, hijerarhije i pregovaračke moći.
Razlike u plaćama vidljive su i kroz prizmu vlasništva organizacija. Najravnopravnije okruženje, prema podacima, nudi državna uprava, gdje su žene plaćene tek 4% manje. No situacija je znatno drugačija u privatnom sektoru: u kompanijama u stranom vlasništvu žene u prosjeku zarađuju 15% manje, dok je u privatnim domaćim tvrtkama jaz nešto manji, ali i dalje visok i iznosi 13%.
Kompleksnija slika iza brojki
Razlika u primanjima između muškaraca i žena rezultat je čitavog niza čimbenika. Diskriminacija svakako igra svoju ulogu, ali nije jedini uzrok. Strukturne razlike na tržištu rada i dalje oblikuju stvarnost u kojoj žene češće rade u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i širokog spektra uslužnih djelatnosti. Time već na startu ulaze u profesije koje, bez obzira na trud ili kvalifikacije, nose nižu tržišnu vrijednost.
Osim toga, rodni stereotipi i društvena očekivanja i dalje snažno utječu na profesionalne izbore. Mnoge žene, često nesvjesno, odvraćaju se od karijera u bolje plaćenim područjima, poput STEM-a, tehnološkog razvoja ili menadžmenta, odnosno sektorima koji tradicionalno imaju veću financijsku valorizaciju.
‘Kazna za djecu’, stereotipi i pregovaranje
Jedan od najpoznatijih, ali i najneugodnijih pojmova kada je riječ o rodnoj razlici u plaćama jest tzv. ‘child penalty’, odnosno ‘kazna za djecu’. Ovaj fenomen opisuje negativan utjecaj roditeljstva na karijeru i zaradu žena, dok muškarci pritom trpe malu ili nikakvu posljedicu. Rezultat? Žene sporije napreduju, imaju niže prihode i rjeđe preuzimaju odgovorne pozicije, čak i kada imaju jednako obrazovanje i iskustvo kao muškarci. U javnosti je ovaj efekt poznat i kao ‘kazna majčinstva’, a temelji se na predrasudama koje žene, posebno majke, percipiraju kao manje predane poslu.
Nedostatak transparentnosti u plaćama dodatno održava ove razlike. Kada informacije o plaćama nisu dostupne, poslodavci lakše nesvjesno (ili svjesno) reproduciraju nejednakosti, a ženama je teže pregovarati o početnoj plaći i kasnijim povišicama. Upravo zato Europska unija uvodi Direktivu o transparentnosti plaća, kojom će se poslodavci obvezati na jasnije informiranje o rasponima plaća, ukinuti zabrane razgovora o plaćama i omogućiti zaposlenicima lakše uočavanje potencijalne diskriminacije.
Na sve to nadovezuje se i činjenica da žene, prema brojnim istraživanjima, rjeđe i manje asertivno ulaze u pregovore o plaći. Taj, naizgled mali, ali sustavno prisutan obrazac dugoročno se kumulira, produbljujući ionako prisutan jaz.
Izvor: MojPosao
Sama informiranost nije dovoljna, već su potrebne konkretne i mjerljive mjere prevencije prilagođene rizicima u pojedinim sredinama
Poslušaj članak
U subotu, 5. rujna, obilježen je Međunarodni dan osoba sa spinalnom ozljedom. Ovogodišnje obilježavanje ujedno je bilo deseto otkako je Međunarodno društvo za kralježničnu moždinu (ISCoS) 2016. godine pokrenulo ovu inicijativu s ciljem podizanja svijesti i poticanja prevencije diljem svijeta.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana osoba sa spinalnom ozljedom, koju podržavaju i Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara (HUPT), bila je ‘Od svijesti do djelovanja: deset godina unapređenja prevencije ozljeda kralježnične moždine’.
Tijekom proteklog desetljeća svijest o spinalnim ozljedama znatno je porasla, no sama informiranost nije dovoljna. Potrebno je prijeći na konkretne i mjerljive mjere prevencije.
Uzroci spinalnih ozljeda razlikuju se od regije do regije. U nekim dijelovima svijeta bilježi se porast padova starijih osoba, dok su drugdje među glavnim uzrocima prometne nesreće, nasilje i ozljede na radu. Zbog toga prevencija mora biti prilagođena lokalnim okolnostima i rizicima.
HUPT se pridružio pozivu ISCoS-a te istaknuo kako bi sljedeće desetljeće trebalo donijeti preventivne aktivnosti usklađene s lokalnim rizicima, kontinuiranu podršku osobama sa spinalnom ozljedom te sprječavanje sekundarnih komplikacija pravodobnom rehabilitacijom.
Važna je i suradnja svih uključenih dionika – od liječnika i istraživača do donositelja odluka i osoba koje imaju vlastito iskustvo spinalne ozljede.
HUPT je ovogodišnje obilježavanje povezao i s Danom Sloboštine, u sklopu kojega je za 5. rujna najavio predstavljanje svojeg rada zajedno s lokalnom udrugom osoba sa spinalnom ozljedom. Građani su tako dobili priliku upoznati se s njihovim djelovanjem te razgovarati o spinalnim ozljedama i mogućnostima njihove prevencije.
Iz HUPT-a su pozvali medije, institucije, poslodavce i građane da prenesu ovu poruku i aktivno sudjeluju u stvaranju sigurnijeg i uključivijeg društva. Za ljude koji već žive sa spinalnom ozljedom HUPT nastavlja zagovarati zaštitu njihovih prava i puno sudjelovanje u društvenom životu.
– Zajedno možemo spriječiti ozljede. Zajedno gradimo društvo bez barijera – poručili su iz HUPT-a.
Zanimljivo je i da se sastav majčinog mlijeka prilagođava dobi djeteta, pa čak i njegovim trenutačnim potrebama tijekom bolesti
Poslušaj članak
Od 1. do 7. kolovoza obilježava se Svjetski tjedan dojenja, globalna inicijativa koja podsjeća na važnost dojenja za zdravlje majke i djeteta te naglašava potrebu za pružanjem podrške ženama tijekom tog posebnog razdoblja.
Dojenje je mnogo više od načina prehrane – ono predstavlja jedinstvenu povezanost između majke i djeteta te pruža brojne kratkoročne i dugoročne dobrobiti.
Majčino mlijeko prirodno je prilagođeno potrebama svakog djeteta. Sadrži idealan omjer hranjivih tvari, vitamine, minerale, enzime i antitijela koji pomažu u jačanju imunološkog sustava i štite bebu od brojnih infekcija.
Djeca koja su dojena imaju manji rizik od razvoja respiratornih i probavnih infekcija, a istraživanja pokazuju da dojenje može smanjiti i vjerojatnost razvoja pretilosti te šećerne bolesti kasnije u životu. Osim što doprinosi zdravom rastu i razvoju mozga, dojenje pruža osjećaj sigurnosti, topline i bliskosti koji je važan za emocionalni razvoj djeteta.
Dobrobiti dojenja osjećaju i majke. Tijekom dojenja oslobađa se hormon oksitocin koji potiče stezanje maternice nakon poroda, smanjuje postporođajno krvarenje i pridonosi osjećaju smirenosti te jačanju emocionalne povezanosti s bebom.
Dugoročno, žene koje doje imaju manji rizik od razvoja raka dojke i jajnika te osteoporoze, a dojenje može pridonijeti i postupnom povratku na tjelesnu težinu prije trudnoće.
Majčino mlijeko iznimno je posebno jer se njegov sastav neprestano mijenja i prilagođava potrebama djeteta. Prvo mlijeko, poznato kao kolostrum, često se naziva ‘tekućim zlatom’ zbog visoke koncentracije zaštitnih čimbenika i hranjivih tvari.
Tijekom samog podoja mlijeko se također mijenja – na početku je rjeđe i bogatije vodom kako bi utažilo žeđ, dok je pred kraj hranjivije i sadrži više masti koje bebi pružaju osjećaj sitosti. Zanimljivo je i da se sastav majčinog mlijeka prilagođava dobi djeteta, pa čak i njegovim trenutačnim potrebama tijekom bolesti.
Iako je dojenje prirodan proces, ono ne mora uvijek biti jednostavno. Mnoge se majke susreću s izazovima, zbog čega su podrška obitelji, zdravstvenih djelatnika i zajednice od iznimne važnosti.
Svjetski tjedan dojenja prilika je da se podsjetimo kako svaka majka zaslužuje razumijevanje, ohrabrenje i stručnu pomoć, a svako dijete najbolji mogući početak života.
Cilj je povećati razumijevanje ove rijetke genetske neuromuskularne bolesti te upozoriti na važnost ranog prepoznavanja, pravodobnog liječenja i pružanja podrške osobama koje žive sa SMA
Poslušaj članak
Savez društava distrofičara Hrvatske i ove godine obilježava Kolovoz – Mjesec svjesnosti o spinalnoj mišićnoj atrofiji (SMA).
Cilj je povećati razumijevanje ove rijetke genetske neuromuskularne bolesti te upozoriti na važnost ranog prepoznavanja, pravodobnog liječenja i pružanja podrške osobama koje žive sa SMA.
Spinalna mišićna atrofija (SMA) rijetka je nasljedna bolest koja zahvaća motoričke neurone, živčane stanice u leđnoj moždini koje prenose signale mišićima. Kada ti neuroni propadaju, dolazi do postupnog slabljenja mišića, što može otežati kretanje, sjedenje, hodanje, gutanje i disanje.
Važno je naglasiti da SMA nije zarazna bolest i ne utječe na kognitivne sposobnosti. Osobe koje žive sa SMA imaju iste potencijale, interese i sposobnosti kao i svi drugi.
Posljednjih godina ostvaren je velik napredak u liječenju SMA. Danas postoje terapije koje usporavaju napredovanje bolesti te mogu značajno očuvati motoričke sposobnosti i poboljšati kvalitetu života. Kod SMA vrijeme ima ključnu ulogu jer se izgubljeni motorički neuroni ne mogu obnoviti, zbog čega je iznimno važno započeti liječenje što ranije.
Upravo zato je Republika Hrvatska 2023. godine uvela nacionalni probir novorođenčadi na SMA. Zahvaljujući probiru bolest se može otkriti prije pojave prvih simptoma, što omogućuje pravodobno liječenje u trenutku kada ono može imati najveći učinak.
Više informacija o životu sa SMA dostupno je u edukativnim publikacijama Saveza društava distrofičara Hrvatske.
Knjižica ‘Priče o spinalnoj mišićnoj atrofiji’ donosi osobna iskustva osoba sa SMA i njihovih obitelji te pokazuje koliko pravodobna dijagnoza, liječenje i podrška mogu promijeniti svakodnevni život. Knjižica je dostupna na poveznici.
Povodom Mjeseca svjesnosti o SMA pripremljen je i informativni letak s najvažnijim informacijama o bolesti i važnosti njezina ranog prepoznavanja.
SDDH poziva građane da se tijekom kolovoza upoznaju sa spinalnom mišićnom atrofijom, podijele provjerene informacije i pruže podršku osobama koje žive sa SMA. Podizanjem svijesti doprinosimo ranijem prepoznavanju bolesti, boljem razumijevanju i stvaranju uključivijeg društva za sve.
Više informacija o radu Saveza društava distrofičara Hrvatske dostupno je na ovdje.
Tko su Purger i Purgerica?
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
DUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 1 danRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom