Pod sloganom ‘Pravo. Pravda. Djelovanje – Za SVE žene i djevojčice’ Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u partnerstvu s Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom 6. ožujka u Zagrebu tradicionalno je organizirala obilježavanje Međunarodnog dana žena. Događaj u okviru kampanje ‘Aktivne i uključene’ održan je s ciljem promicanja prava, ravnopravnosti i društvene uključenosti žena s invaliditetom
Poslušaj članak
Obilježavanje je započelo prikazivanjem dvaju videa. Prvi video ‘Reagiraj. Podrži. Prijavi – Nasilju NE i NE…4’ financiralo je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a drugi video predstavlja globalnu kampanju ‘Milijarda ustaje 2026’, koji je SOIH napravio sa savezima i udrugama članicama, a financiran je od strane Grada Zagreba.
U prigodnom govoru predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je kako je važno da povodom Međunarodnog dana žena cijeli svijet digne glas protiv nasilja nad ženama, ali i protiv siromaštva kojem su izložene.
– Nasilje nad ženama nije privatna stvar, nije problem koji se događa negdje drugdje i nekom drugom, nego je društveni problem koji treba jasan i jednoznačan odgovor – pojasnila je Mirić.
Naglasila je kako se zakoni u Hrvatskoj unapređuju, ali njihova provedba još nije na zadovoljavajućoj razini. Poručila je kako je važno graditi društvo u kojem ne samo žene s invaliditetom nego nitko neće trpjeti nasilje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić ukazao je na trenutačno stanje vezano za položaj žena s invaliditetom u društvu. Prema službenim podacima u Hrvatskoj živi 313 tisuća žena s invaliditetom koje čine oko 45 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom.
– Žene s invaliditetom izuzetno su zastupljene u ukupnom stanovništvu i populaciji osoba s invaliditetom. Međutim, one su izložene višestrukoj diskriminaciji koja najčešće polazi od predrasuda – upozorio je Jurišić.
Zaključio je da donositelji odluka na svim razinama, ali i opća javnost trebaju raditi na tome da žene s invaliditetom imaju jednaka prava kao i žene bez invaliditeta.
Irena Sarta iz Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH pohvalila je dugogodišnju suradnju Ureda i SOIH-a. Izrazila je zadovoljstvo što se SOIH kontinuirano bavi temom položaja i prava žena s invaliditetom te problematikom rodno utemeljenog nasilja. Čestitajući Međunarodni dan žena izrazila je podršku kampanji ‘Aktivne i uključene’.
U svom obraćanju pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba Sandra Čirkinagić istaknula je da Grad Zagreb trenutačno radi na Zagrebačkoj strategiji zaštite od nasilja nad ženama i novoj Zagrebačkoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.
– Izuzetno nam je važna suradnja s udrugama osoba s invaliditetom, jer su to najčešće mjesta gdje se žene okupljaju, imaju priliku otvoreno progovoriti i dobiti podršku – poručila je Čirkinagić.
U sklopu obilježavanja održana je panel rasprava na kojoj su istaknute prepreke za žene s invaliditetom kao što su zapošljavanje, nasilje, reproduktivna prava i pristupačnost.
Martina Krnić iz Ureda za ravnopravnost spolova istaknula je da se Ured u svojim izvješćima bavio problemom opremljenosti zdravstvenih ustanova ginekološkim stolovima prilagođenima ženama s invaliditetom. Upozorila je da, ako su zdravstvene ustanove imale prilagođene ginekološke stolove, problem je bio pristupačnost tih ustanova ženama s invaliditetom. Nadalje, još uvijek postoje skloništa za žrtve nasilja koja nisu opremljena za prihvat žena s invaliditetom.
Zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anica Ježić istaknula je da su česte pritužbe Uredu vezane uz ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Pritužbe se odnose i na prilagodbu radnog mjesta, uvjete rada, procjene radne sposobnosti, mobilnosti te pristupačnost.
Predsjednica SOIH – Mreže žena s invaliditetom Gordana Jurčević istaknula je da su hrvatski zakoni dobro osmišljeni, ali u svakodnevnom životu žene s invaliditetom nailaze na brojne prepreke prilikom ostvarivanja svojih prava. Teže ostvaruju prava žene u ruralnim sredinama, gdje nisu dostupne niti pojedine usluge podrške.
Zabrinjavajuća je činjenica da su žene s invaliditetom u većem riziku od nasilja u odnosu na žene bez invaliditeta.
– Žene s invaliditetom izložene su obiteljskom nasilju, izložene su seksualnom nasilju, ali najzastupljenije je psihičko nasilje. Oblik nasilja je i zanemarivanje koje može imati ozbiljne i trajne posljedice, a to zanemarivanje se normalizira – upozorila je Jurčević.
Žene s invaliditetom nažalost ne prijavljuju nasilje, pogotovo zbog toga što su ekonomski ovisne o nasilniku i nemaju povjerenje u sustav što se tiče njihove zaštite.
– Posebno su ranjive žene s mentalnim i intelektualnim teškoćama. Ako žene s mentalnim teškoćama još nisu u nekom sustavu, s njima se manipulira pa čak i do razine podvođenja – objasnila je Jurčević.
Navela je da je u svojim kampanjama SOIH – Mreža žena s invaliditetom zagovarala da skloništa budu arhitektonski pristupačna, da budu komunikacijski dostupna osobama s oštećenjem sluha i da se osigura asistencija osobama s težim oblikom invaliditeta.
Predsjednica Društva multiple skleroze Karlovačke županije i dopredsjednica Foruma mladih s MS-om Hrvatske Maja Liković Cipurić istaknula je kako je obrazovanje ključno za ostvarivanje prava i samozastupanje, a važnu ulogu u upućivanju na informacije o ostvarivanju prava imaju udruge osoba s invaliditetom.
Na panelu su izneseni prijedlozi i planovi u 2026. za unapređivanje položaja žena s invaliditetom i ostvarivanje njihovih prava.
Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Sandra Čirkinagić najavila je da će Grad Zagreb u 2026. dodijeliti osigurane stanove žrtvama nasilja kada izađu iz skloništa ‘Duga’, koje je u nadležnosti Grada, a radit će se i na prilagodbi svih gradskih ustanova te širenju voznog parka javnog gradskog prijevoza.
Voditeljica Službe za skrbništvo i osobe s invaliditetom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Borovec istaknula je da se trenutačno provodi projekt ‘Ne rodno utemeljenom nasilju’. U sklopu ovog projekta radi se na medijskoj kampanji čiji je cilj razvoj svijesti javnosti o štetnosti rodno utemeljenog nasilja s posebnim naglaskom na seksualno nasilje i seksualno uznemiravanje.
Među konkretnim prijedlozima u 2026. godini su prilagodba skloništa za žrtve nasilja ženama s invaliditetom, sustavno povezivanje skloništa i određenih službi kako bi se osigurala asistencija i medicinska pomoć, osiguranje podrške u pronalasku posla ženama s invaliditetom nakon izlaska iz skloništa, uključivanje žena s invaliditetom u kreiranje javnih politika te osiguranje dostupnosti svih usluga bez obzira na sredinu u kojoj žive žene s invaliditetom.
Blanka Stančić Puhak likovni je terapeut i voditeljica jedinstvene inkluzivne galerije u ovom dijelu Europe, magistrica umjetnosti koja već gotovo dva desetljeća svoje znanje i stručnost prenosi umjetnicima s invaliditetom
Poslušaj članak
Gospođo Stančić Puhak, Centar za rehabilitaciju Zagreb (CRZ), ustanova koja skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama, prije nekoliko je godina otvorio inkluzivnu umjetničku galeriju Art&CeRZe. Riječ je o jedinstvenoj galeriji u ovom dijelu Europe, pa bi bilo zgodno saznati koja je zapravo njezina uloga?
– Inkluzivna umjetnička galerija Art&CeRZe djeluje u sklopu CRZ-a i osnovana je 2017., na moju inicijativu uz veliku podršku tadašnje ravnateljice Ružice Stipčić, te nastavljamo s radom i uz veliku podršku sadašnje ravnateljice Teodore Not. U direktnom radu kao likovni terapeut i s obzirom na moju umjetničku naobrazbu uvidjela sam koje velike potencijale imaju osobe s intelektualnim teškoćama te da pojedinci imaju talent koji uz adekvatnu podršku metoda rada mogu sebe realizirati na profesionalnoj razini. Jedinstveni smo po konceptu rada i možemo se pohvaliti da su naši umjetnici bili prvi koji su izlagali na slikarskim bijenalima u organizaciji HDLU-a, ravnopravno s profesionalnim umjetnicima. To je prvi takav primjer u Hrvatskoj i šire.
Kako educirate osobe s intelektualnim teškoćama koje će se kasnije prepoznati u umjetničkom stvaralaštvu?
– Usmjeravam ih na način da njegujem njihovu autentičnost u likovnom izrazu jer su po tome posebni i specifični, edukacija je osmišljena tako da se ne intervenira u njihov rad, već da se omogući razvijanje samog likovnog idejnog rješenja umjetnika.
Edukacija je zastupljena kroz upoznavanje raznih likovnih tehnika i različitih pristupa, zato volim pozvati kolege iz raznih polja umjetnosti da prezentiraju, kroz likovne radionice, svoj način rada. Jer moramo znati da su to osobe bez formalnog likovnog obrazovanja.
U galeriji Art&CeRZe zajedno izlažu umjetnici s akademskim obrazovanjem i umjetnici s invaliditetom. Kako u stvarnosti izgleda ta inkluzija i sinergija?
– Suradnje su svaki put puni pogodak, kako za profesionalne umjetnike, tako i za naše umjetnike. Profesionalci svaki put ostanu zatečeni na njihovu imaginaciju te likovna rješenja koja naprave, a i na njihovu energiju. Inkluzija je kod nas na prvom mjestu, zato imamo jako puno suradnji i realiziranih umjetničkih projekata na obostrano zadovoljstvo.
Koje su ključne prepreke za (pro)aktivnije uključivanje umjetnika s invaliditetom u kulturni život Lijepe Naše?
– Financije i nedovoljno medijskog prostora. S obzirom da radim na tome već 18 godina, ima dosta stavki. Mi smo sad u krasnoj galeriji od 100m2 u kneza Mislava, a prije toga smo bili u malom prostoru kod Kvatrića od 40m2. Čim smo izašli iz institucijskog oblika, njihov rad je počeo biti više prepoznatljiv jer je prezentiran na profesionalnoj razini u adekvatnom galerijskom prostoru. Imamo likovne kritičare i otvorenja, kataloge koji prate izložbu. I naravno naše umjetnike koji su veliki radnici i stvarno veliki talenti. Uglavnom puno je bolje nego što je bilo kad sam započinjala. Danas, imamo suradnje sa vodećim kulturnim institucijama te djelujemo vrlo aktivno i sve više nam se ljudi obraća za suradnju.
Jedna ste od organizatorica Europskog festivala inkluzivne umjetnosti. Jeste li zadovoljni rezultatima koje je polučio ovaj festival i javnosti promovirao stvaralaštvo umjetnika s invaliditetom?
– Centar za rehabilitaciju Zagreb te naša inkluzivna galerija su jedni od organizatora, idejno je to krenulo od nas, na šta smo vrlo ponosni. Ovakvi projekti povezuju za dalje što je jako bitno, jer osobno ne volim raditi projekt koji nema dugoročnost. Jako smo zadovoljni odazivom. Ali opet fali onaj medijski dio gdje bi se ljudi dodatno inforamirali o samom festivalu, iako su PR službe institucija s kojim surađujemo učinile svoje. Treba veća vidljivost, a mediji su ti koji šire vijesti, svijest i također educiraju javnost, jer je ovo problematika i tema kojoj će uvijek trebati podrška. To je naša odgovornost kao društva. Učiniti ih ravnopravnim članovima zajednice.
SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Još par dana pa završava DANOVA NEXT, projekt hvaljen kao primjer dobre prakse u razvoju inkluzivnih i pristupačnih prometnih rješenja za osobe s invaliditetom.
Perjanica ovog projekta u Hrvatskoj bio je SOIH, krovna organizacija udruga i saveza osoba s invaliditetom, koji je, među ostalim, projektu DANOVA NEXT dao međunarodnu vidljivost. Usto, SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom.
O svemu tome detaljno su govorili Soihovci na jučerašnjem predstavljanju DANOVA NEXT priručnika za replikaciju projektnih aktivnosti.
Magdalena Guzalić, socijalna radnica i više stručna suradnica u SOIH-u, samom je projektu dala svoj obol kao komunikacijska menadžerica i, kako sama kaže, rezultati koje je projekt polučio, i više je nego ispunio očekivanja.
– Već na početku samog projekta prepoznali smo ključne probleme, a to je da ne postoji prijevoz pristupačan osobama s invaliditetom na svim lokacijama i također da ne postoje standardizirane prakse kod svih prijevoznika – kaže nam Guzalić.
– Na te izazove nastojali smo odgovoriti kroz razna projektna rješenja, tako da smo uz prilagodbu i prilagođavanje infrastrukture ujedno razvili neka digitalne rješenja, poput DANOVA NEXT aplikacije koju je koristilo više stotina putnika s invaliditetom. Naglasila bih da smo u svim fazama projekta stavili korisnike u središte samog procesa te smo apsolutno sve odluke i rješenja donosili zajednički, u dogovoru s njima, dakle ne isključivo iz perspektive stručnjaka ili prijevoznika, nego i iz perspektive samih putnika s invaliditetom – tumači Guzalić.
Zadovoljstvo rezultatima projekta izrazila je i Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, koja posebno ističe iznimno plodnu suradnju s međunarodnim partnerima, njih sveukupno šesnaest, koji su odmah uključili u projekt i osobe oštećena vida i sluha te one putnike s motoričkim teškoćama.
Zajedničkim su snagama, kaže Mirić, stvarali projektna rješenja a potom ih prezentirali predstavnicima autobusnih kolodvora, zračnih i morskih luka, koji su pokazali spremnost na suradnju u osiguravanju pristupačnijeg prijevoza za putnike s invaliditetom.
Konzorcij AccessibleEU i irski Centar izvrsnosti za univerzalni dizajn, koji djeluje pri Nacionalnom tijelu za osobe s invaliditetom, organizirali su međunarodno događanje pod nazivom ‘Unaprjeđenje pristupačnosti u prometu’. Skup je održan u hibridnom obliku – uživo u Dublinu i online za sudionike iz drugih zemalja
Poslušaj članak
Događanje je okupilo predstavnike javnih tijela, donositelje odluka, prijevoznike, organizacije osoba s invaliditetom, stručnjake za pristupačnost, istraživače i predstavnike civilnog društva iz cijele Europske unije.
Cilj susreta bio je podizanje svijesti o važnosti pristupačnog prijevoza te jačanje suradnje među svim dionicima uključenima u planiranje i provedbu prometnih usluga.
Sudionici su istaknuli kako se prometni sustavi ubrzano mijenjaju pod utjecajem digitalizacije, razvoja novih oblika mobilnosti i sve veće primjene digitalnih alata za kupnju karata i informiranje putnika. U takvim okolnostima pristupačnost ne smije biti naknadna prilagodba, već sastavni dio planiranja i razvoja održivog i uključivog prometa.
Posebna pozornost posvećena je potrebi osiguravanja pristupačnosti u svim fazama prometnog sustava – od projektiranja infrastrukture i vozila do razvoja digitalnih usluga, organizacije prijevoza i edukacije zaposlenika.
Naglašena je i važnost aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka, budući da njihova iskustva pružaju ključan uvid u prepreke s kojima se svakodnevno susreću.
Program je uključivao stručna izlaganja, panel rasprave i primjere dobre prakse iz različitih europskih zemalja. Raspravljalo se o regulatornim okvirima, prekograničnoj mobilnosti, inovacijama u prometu te standardima koji mogu doprinijeti većoj dostupnosti prijevoznih usluga za sve građane.
U sklopu panela o međunarodnim iskustvima istaknuto je da pristupačan promet podrazumijeva mnogo više od fizički dostupnih vozila i kolodvora. Jednako su važni pristupačne informacije, digitalne usluge, kvalitetna podrška putnicima i educirano osoblje koje može odgovoriti na potrebe osoba s invaliditetom.
Sudionici su zaključili kako je za stvaranje istinski pristupačnog prometnog sustava nužna kontinuirana suradnja javnih institucija, prijevoznika, stručnjaka i organizacija osoba s invaliditetom, uz sustavno planiranje pristupačnosti u svim oblicima prijevoza – željezničkom, cestovnom, zračnom, pomorskom i gradskom prometu.
Iz SvijetaPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
In MetropolaPrije 6 dana
ZnanostPrije 6 dana
KulturaPrije 5 dana