in MREŽA
Žene s invaliditetom svakodnevno nailaze na brojne prepreke
Pod sloganom ‘Pravo. Pravda. Djelovanje – Za SVE žene i djevojčice’ Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u partnerstvu s Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom 6. ožujka u Zagrebu tradicionalno je organizirala obilježavanje Međunarodnog dana žena. Događaj u okviru kampanje ‘Aktivne i uključene’ održan je s ciljem promicanja prava, ravnopravnosti i društvene uključenosti žena s invaliditetom
Poslušaj članak
Obilježavanje je započelo prikazivanjem dvaju videa. Prvi video ‘Reagiraj. Podrži. Prijavi – Nasilju NE i NE…4’ financiralo je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a drugi video predstavlja globalnu kampanju ‘Milijarda ustaje 2026’, koji je SOIH napravio sa savezima i udrugama članicama, a financiran je od strane Grada Zagreba.
U prigodnom govoru predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je kako je važno da povodom Međunarodnog dana žena cijeli svijet digne glas protiv nasilja nad ženama, ali i protiv siromaštva kojem su izložene.
– Nasilje nad ženama nije privatna stvar, nije problem koji se događa negdje drugdje i nekom drugom, nego je društveni problem koji treba jasan i jednoznačan odgovor – pojasnila je Mirić.
Naglasila je kako se zakoni u Hrvatskoj unapređuju, ali njihova provedba još nije na zadovoljavajućoj razini. Poručila je kako je važno graditi društvo u kojem ne samo žene s invaliditetom nego nitko neće trpjeti nasilje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić ukazao je na trenutačno stanje vezano za položaj žena s invaliditetom u društvu. Prema službenim podacima u Hrvatskoj živi 313 tisuća žena s invaliditetom koje čine oko 45 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom.
– Žene s invaliditetom izuzetno su zastupljene u ukupnom stanovništvu i populaciji osoba s invaliditetom. Međutim, one su izložene višestrukoj diskriminaciji koja najčešće polazi od predrasuda – upozorio je Jurišić.
Zaključio je da donositelji odluka na svim razinama, ali i opća javnost trebaju raditi na tome da žene s invaliditetom imaju jednaka prava kao i žene bez invaliditeta.
Irena Sarta iz Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH pohvalila je dugogodišnju suradnju Ureda i SOIH-a. Izrazila je zadovoljstvo što se SOIH kontinuirano bavi temom položaja i prava žena s invaliditetom te problematikom rodno utemeljenog nasilja. Čestitajući Međunarodni dan žena izrazila je podršku kampanji ‘Aktivne i uključene’.
U svom obraćanju pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba Sandra Čirkinagić istaknula je da Grad Zagreb trenutačno radi na Zagrebačkoj strategiji zaštite od nasilja nad ženama i novoj Zagrebačkoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.
– Izuzetno nam je važna suradnja s udrugama osoba s invaliditetom, jer su to najčešće mjesta gdje se žene okupljaju, imaju priliku otvoreno progovoriti i dobiti podršku – poručila je Čirkinagić.
U sklopu obilježavanja održana je panel rasprava na kojoj su istaknute prepreke za žene s invaliditetom kao što su zapošljavanje, nasilje, reproduktivna prava i pristupačnost.
Martina Krnić iz Ureda za ravnopravnost spolova istaknula je da se Ured u svojim izvješćima bavio problemom opremljenosti zdravstvenih ustanova ginekološkim stolovima prilagođenima ženama s invaliditetom. Upozorila je da, ako su zdravstvene ustanove imale prilagođene ginekološke stolove, problem je bio pristupačnost tih ustanova ženama s invaliditetom. Nadalje, još uvijek postoje skloništa za žrtve nasilja koja nisu opremljena za prihvat žena s invaliditetom.
Zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anica Ježić istaknula je da su česte pritužbe Uredu vezane uz ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Pritužbe se odnose i na prilagodbu radnog mjesta, uvjete rada, procjene radne sposobnosti, mobilnosti te pristupačnost.
Predsjednica SOIH – Mreže žena s invaliditetom Gordana Jurčević istaknula je da su hrvatski zakoni dobro osmišljeni, ali u svakodnevnom životu žene s invaliditetom nailaze na brojne prepreke prilikom ostvarivanja svojih prava. Teže ostvaruju prava žene u ruralnim sredinama, gdje nisu dostupne niti pojedine usluge podrške.
Zabrinjavajuća je činjenica da su žene s invaliditetom u većem riziku od nasilja u odnosu na žene bez invaliditeta.
– Žene s invaliditetom izložene su obiteljskom nasilju, izložene su seksualnom nasilju, ali najzastupljenije je psihičko nasilje. Oblik nasilja je i zanemarivanje koje može imati ozbiljne i trajne posljedice, a to zanemarivanje se normalizira – upozorila je Jurčević.
Žene s invaliditetom nažalost ne prijavljuju nasilje, pogotovo zbog toga što su ekonomski ovisne o nasilniku i nemaju povjerenje u sustav što se tiče njihove zaštite.
– Posebno su ranjive žene s mentalnim i intelektualnim teškoćama. Ako žene s mentalnim teškoćama još nisu u nekom sustavu, s njima se manipulira pa čak i do razine podvođenja – objasnila je Jurčević.
Navela je da je u svojim kampanjama SOIH – Mreža žena s invaliditetom zagovarala da skloništa budu arhitektonski pristupačna, da budu komunikacijski dostupna osobama s oštećenjem sluha i da se osigura asistencija osobama s težim oblikom invaliditeta.
Predsjednica Društva multiple skleroze Karlovačke županije i dopredsjednica Foruma mladih s MS-om Hrvatske Maja Liković Cipurić istaknula je kako je obrazovanje ključno za ostvarivanje prava i samozastupanje, a važnu ulogu u upućivanju na informacije o ostvarivanju prava imaju udruge osoba s invaliditetom.
Na panelu su izneseni prijedlozi i planovi u 2026. za unapređivanje položaja žena s invaliditetom i ostvarivanje njihovih prava.
Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Sandra Čirkinagić najavila je da će Grad Zagreb u 2026. dodijeliti osigurane stanove žrtvama nasilja kada izađu iz skloništa ‘Duga’, koje je u nadležnosti Grada, a radit će se i na prilagodbi svih gradskih ustanova te širenju voznog parka javnog gradskog prijevoza.
Voditeljica Službe za skrbništvo i osobe s invaliditetom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Borovec istaknula je da se trenutačno provodi projekt ‘Ne rodno utemeljenom nasilju’. U sklopu ovog projekta radi se na medijskoj kampanji čiji je cilj razvoj svijesti javnosti o štetnosti rodno utemeljenog nasilja s posebnim naglaskom na seksualno nasilje i seksualno uznemiravanje.
Među konkretnim prijedlozima u 2026. godini su prilagodba skloništa za žrtve nasilja ženama s invaliditetom, sustavno povezivanje skloništa i određenih službi kako bi se osigurala asistencija i medicinska pomoć, osiguranje podrške u pronalasku posla ženama s invaliditetom nakon izlaska iz skloništa, uključivanje žena s invaliditetom u kreiranje javnih politika te osiguranje dostupnosti svih usluga bez obzira na sredinu u kojoj žive žene s invaliditetom.
Cilj je da nijedna obitelj ne ostane sama u traženju pomoći za svoje dijete. Dostupna stručna podrška, pravovremena reakcija i suradnja roditelja i stručnjaka temelj su rane intervencije, a novi Dispanzer trebao bi biti važna podrška upravo na tom putu
Poslušaj članak
Otvaranje Dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije važan je korak u pružanju stručne i pravovremene pomoći djeci s teškoćama u razvoju i djeci kod koje postoje razvojni rizici. Njegov je cilj omogućiti obiteljima lakši pristup potrebnim uslugama, bolju povezanost stručnjaka i kontinuiranu podršku od prvog prepoznavanja razvojnih potreba do praćenja djetetova napretka.
Rana intervencija posebno je važna jer pravovremeno prepoznavanje teškoća i uključivanje u odgovarajuće terapijske postupke mogu imati velik utjecaj na djetetov daljnji razvoj.
U Dispanzeru će se provoditi timska procjena razvojnih potreba, individualni terapijski rad s djecom, savjetovanje roditelja, izrada individualnih planova podrške te redovito praćenje napretka i prilagodba terapijskih postupaka.
Put djeteta do uključivanja u rad Dispanzera započinje kod izabranog pedijatra, koji ispunjava odgovarajuću uputnicu, odnosno obrazac za uključivanje u postupak rane intervencije. Nakon toga prikupljaju se informacije o djetetovu razvoju i dosadašnjim oblicima stručne pomoći, a zatim slijedi procjena multidisciplinarnog tima. Na temelju nje određuju se potrebe djeteta i planiraju odgovarajući oblici podrške.
U radu Dispanzera sudjelovat će logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i radni terapeuti. Upravo je suradnja različitih stručnjaka jedna od njegovih najvećih prednosti. Zajedničkim radom mogu bolje sagledati djetetove potrebe, uskladiti ciljeve i odrediti najprimjerenije oblike pomoći.
Važnu ulogu u cijelom procesu imaju i roditelji. Oni nisu samo korisnici usluga, nego aktivni sudionici u poticanju djetetova razvoja. Zato će, uz terapijski rad s djecom, posebno mjesto imati savjetovanje i podrška roditeljima kako bi lakše razumjeli djetetove potrebe i znali kako mu pomoći u svakodnevnim situacijama.
Točan broj djece koja će moći koristiti usluge ovisit će o potrebama na području Splitsko-dalmatinske županije, raspoloživim stručnim kapacitetima i organizaciji rada. Ipak, očekuje se da će ovakav način rada pridonijeti boljoj dostupnosti stručne pomoći i smanjenju dugotrajnog čekanja na procjene i terapije.
Jedan od važnih ciljeva je i povezivanje zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih službi kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje postupaka i osigurao kontinuitet podrške svakom djetetu.
Za roditelje koji su dosad često morali tražiti pomoć izvan Splita, obilaziti različite ustanove ili dugo čekati na potrebne usluge, otvaranje Dispanzera predstavlja značajno olakšanje. Umjesto da sami pokušavaju pronaći odgovarajuće stručnjake i povežu različite oblike pomoći, obitelji će imati jasniji put kroz sustav, od prve procjene do terapije i praćenja napretka.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom“ iznosi 25 tisuća eura
Poslušaj članak
Barbara Vardić već se nekoliko godina suočava s kroničnim i intenzivnim bolovima te sve većim ograničenjem pokretljivosti kuka. Živi s cerebralnom paralizom i korisnica je invalidskih kolica, a zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja potrebna joj je operacija ugradnje umjetnog kuka u Sloveniji.
Posljednjih mjeseci bolovi su postali toliko izraženi da Barbara više ne može svakodnevno funkcionirati kao prije. Velik dio vremena provodi ležeći, nastojeći ublažiti bolove, što joj onemogućuje rad i sudjelovanje u aktivnostima koje su joj važne.
Kroz svoj obrt Learn & Joy bavi se edukacijom i motivacijom osoba s invaliditetom i njihovih bližnjih. Povratak poslu, samostalnosti i svakodnevnim aktivnostima za nju zato znači mnogo više od nastavka profesionalnog rada. To je prilika da ponovno živi aktivnije i nastavi raditi ono što voli.
Put do rješenja nije bio jednostavan. Nakon što ju je njezin ortoped uputio u drugu kliniku, Barbara je četiri mjeseca čekala pregled, no termin je otkazan na sam dan pregleda. Zbog neizdrživih bolova odlučila je potražiti pomoć u privatnoj klinici, gdje je rendgenskom snimkom utvrđeno da je kuk potpuno iščašen. Zbog složenosti zdravstvenog stanja upućena je na pregled u Sloveniju, gdje joj je predložena operacija ugradnje umjetnog kuka.
Operacija je važan korak prema smanjenju bolova i poboljšanju kvalitete života. Nakon zahvata slijedi desetodnevna rehabilitacija u sklopu boravka u bolnici, a po povratku kući bit će potrebni dodatna fizikalna terapija, medicinska skrb i pomoć u svakodnevnom funkcioniranju.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje iznosi 25 tisuća eura.
Iznos predviđen za dodatnu skrb namijenjen je mogućim troškovima nakon otpusta iz bolnice, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju kod kuće, medicinsku skrb, pomoć u svakodnevnim aktivnostima te druge zdravstvene usluge i potrepštine. Budući da se stvarni tijek oporavka i potrebne usluge ne mogu unaprijed u potpunosti predvidjeti, proračun je okviran. Ako prikupljena sredstva budu veća od stvarno potrebnih za operaciju i oporavak, višak će biti iskorišten isključivo za troškove povezane s rehabilitacijom, dodatnom skrbi i prilagodbom svakodnevnog života nakon operacije.
Glazba je važan dio Barbarina života i prati je u lijepim, ali i teškim trenucima. Želi da bude dio i njezina oporavka. Rehabilitacija za nju neće značiti samo vježbe i ponovno usvajanje pokreta, već i priliku da kroz glazbu, pokret i vlastiti ritam ponovno pronađe radost u svakodnevici.
Upravo je zato kampanja dobila naziv „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom”. Iza tog naziva krije se želja za životom s manje boli, većom samostalnošću i više mogućnosti za svakodnevne aktivnosti.
Za Barbaru ova operacija predstavlja priliku za novi početak. Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava je potrebnom zahvatu i oporavku. Ako ste u mogućnosti, podržite kampanju i pomozite joj prikupiti potrebnih 25.000 eura.
Svoje donacije možete uplatiti ovdje, a ako niste u mogućnosti donirati, puno će značiti i ako podijelite kampanju sa svojim prijateljima, obitelji i poznanicima.
Pomozimo Barbari do operacije, oporavka i života s manje boli, više samostalnosti i novom prilikom za radost.
Savezi osoba s invaliditetom održali su 9. studenoga u Zagrebu treći regionalni sastanak s predstavnicima gradova i županija te poslodavcima
Poslušaj članak
Neformalni sastanak organizirala je Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH u suradnji s 13 nacionalnih saveza s ciljem poboljšanja položaja osoba s invaliditetom i jačanja međusobne suradnje saveza s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i poslodavcima. Sastanku su se odazvali predstavnici sedam županija i 11 gradova.
U prigodnom govoru predsjednica SOIH-a Marica Mirić rekla je kako savezi ne ukazuju samo na probleme osoba s invaliditetom nego donose i prijedloge rješenja. Naglasila je kako je savezima bitna suradnja s gradovima i općinama jer se život osoba s invaliditetom odvija u lokalnoj zajednici te je sastanak prigoda da se čuje što se na lokalnoj razini radi za ove osobe.
Tijekom sastanka savezi su predstavili svoj rad, dosadašnju suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te iznijeli viziju buduće suradnje, a gradovi i županije također su predstavili suradnju sa savezima.
U svom obraćanju Branimir Šutalo iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom rekao je da Grad Zagreb dobro surađuje s udrugama osoba s invaliditetom u kreiranju javnih politika te rješavanju prometnih problema. Naglasio je da je Grad Zagreb donio novu Strategiju za izjednačavanje mogućnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom za razdoblje od 2027. do 2030., koja je usmjerena na unaprjeđenje kvalitete života, razvoj usluga podrške te stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg Zagreba.
Jasna Grgurić Malović iz Grada Rijeke istaknula je dobru suradnju s udrugama osoba s invaliditetom. Grad Rijeka intenzivno radi na uklanjanju fizičkih i arhitektonskih barijera kako bi se poboljšala pristupačnost i mobilnost osoba s invaliditetom. Važan projekt u ostvarenju ovog cilja je „Otklonimo barijere“, u sklopu kojeg osobe s invaliditetom i stručne službe gradske vlasti obilaze lokacije u užem središtu grada.
Andreja Bobek iz Grada Varaždina istaknula je kako Gradska uprava u udrugama osoba s invaliditetom vidi važnog partnera. Ove godine pokrenuta je platforma za učenje znakovnog jezika Znakovni.hr u suradnji Grada Varaždina, Udruge gluhoslijepih Varaždinske županije i jednog roditelja.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je da su udruge osoba s invaliditetom u ovoj županiji zagovarateljice prava, pružateljice socijalnih usluga te poslodavci. Dodala je da su ove udruge Županiji važan partner u donošenju mnogih odluka, a osobito doprinose osiguravanju pomoćnika u nastavi djeci s teškoćama u razvoju.
Na sastanku je istaknuto da su veliki problemi udruga nedostatak kontinuiranog financiranja usluga i nedostatak stručnog kadra, a s nedostatkom tog kadra suočavaju se i pojedine županije. Izražena je želja da se ojača suradnja jedinica lokalne i regionalne samouprave s udrugama osoba s invaliditetom.
U ime poslodavca obratila se Mirela Vrbanac iz Zračne luke Zagreb, koja je istaknula da tvrtka zapošljava i osobe s invaliditetom te je za djecu s teškoćama u razvoju otvorila senzornu sobu. S obzirom na značajan broj putnika s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, prostor Zračne luke prilagođen je tim osobama.
Tko su Purger i Purgerica?
Novi Dispanzer za ranu intervenciju u Splitu
Zašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 24 sataPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 6 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke