Connect with us

Vijesti

Žene poduzetnice svakodnevno mijenjaju lice hrvatskog gospodarstva

Objavljeno

/

Dvije žene sjede u drvenoj vijećnici na kožnim stolicama i poziraju s osmijehom. Jedna nosi zeleni sako, a druga plavi. U pozadini se vidi nekoliko buketa cvijeća položenih na klupe.
Foto: Ivana Vranješ

Žene poduzetnice svojim radom i iznimnim postignućima mogu biti pokretači promjena te inspiracija drugim ženama. Važnu ulogu žena poduzetnica u poslovnom svijetu i društvu u cjelini godinama prepoznaje Hrvatska udruga poslovnih žena – Krug

U sklopu Svjetskog dana poduzetnica, u četvrtak je udruga Krug u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore dodijelila priznanja najuspješnijim poduzetnicama i menadžericama u 2024. godini.

Predsjednica udruge Krug, Sanja Putica, zahvalila je HGK-u na pomoći u radu udruge i podršci ženskom poduzetništvu. Naglasila je da žene poduzetnice svojom hrabrošću, inovativnošću, iskoracima u osobnom i poslovnom životu daju ogroman doprinos hrvatskom društvu.

Udruga Krug, koja je osnovana 1992. godine, od početka svog djelovanja vjeruje u istinsku viziju žene koja je poduzetnica i menadžerica, ali i žene koja ima i druge uloge.

– Žene poduzetnice otvaraju nova radna mjesta, uvode inovacije, otvaraju nove mogućnosti ostalim ženama koje u njihovom primjeru mogu vidjeti da žensko poduzetništvo nije uvijek jednostavno, ali udruga Krug je uvijek na raspolaganju – rekla je Putica. Naglasila je da su nagrađene žene poduzetnice svojim primjerima promijenile svoja okruženja, napravile iskorak i postale hrabre. Međutim, pred njima su novi uspjesi, a upravo im je dodijeljeno priznanje poticaj za budućnost.

Potpredsjednica HGK, Mirjana Čagalj, istaknula je da žene poduzetnice svojim idejama svakodnevno mijenjaju lice hrvatskog gospodarstva te time mijenjaju svijet oko sebe. Naglasila je da je potrebno podupirati žene na njihovom poslovnom putu, jer je to ključ za napredak gospodarstva i društva. Međutim, žene se još uvijek suočavaju s brojnim preprekama – od nejednakih plaća i manjka prilika do stereotipa.

– Podupirati žene znači ulagati u inovacije, razvoj i budućnost. Istraživanja pokazuju da raznolike radne sredine donose bolje rezultate i veće zadovoljstvo zaposlenika. Različite perspektive daju značajno pametnije odluke. Danas svaka žena kojoj damo priliku otvara vrata drugima. Stoga moramo stvarati sustave podrške kroz mentorstvo, prilike za razvoj, fleksibilne uvjete rada te promicati jednakost. Kad žene uspijevaju – cijelo društvo ide naprijed. Svaka žena koja je imala priliku zakoračiti u svijet poduzetništva i pokrenuti vlastitu priču zaslužuje priznanje – rekla je Čagalj.

Spomenula je da, prema posljednjim podacima FINE, 21,4 posto tvrtki je isključivo u vlasništvu žena, a kada se tome dodaju tvrtke u kojima su žene suvlasnice, udio ženskog poduzetništva raste najviše do 30 posto. Međutim, još uvijek ima prostora za daljnji rast. Osvrnula se i na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Naglasila je da udruga Krug promovira socijalno poduzetništvo.

– Društvo je prema osobama s invaliditetom deklarativno i socijalno osviješteno, ali još uvijek su barijere prisutne prema tim osobama, kao i prema svemu onome gdje sudjeluje ženska populacija. Vjerujemo da će se to brzo promijeniti – poručila je Čagalj.

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević, istaknula je da je pitanje ravnopravnosti i položaja žena vrlo važno za Europsku uniju i Europsku komisiju. Naglasila je da se želi graditi Europska unija jednakosti. Stoga je donesena Direktiva o transparentnosti plaća, jer žene i muškarci nisu jednako plaćeni za isti rad. Važan akt je Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života, čime se želi omogućiti bolji balans između poslovnog i privatnog, a donesena je i Direktiva o ženama u upravnim odborima.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Goran Romek, istaknuo je da žensko poduzetništvo ima ključnu ulogu u oblikovanju konkurentnijeg i uključivijeg društva. Naglasio je da je, što se tiče ženskog poduzetništva, Hrvatska na tragu prosjeka Europske unije.

– Broj žena vlasnica obrta i poduzetnica iz godine u godinu konstantno raste. U Hrvatskoj je trenutno 1,4, a prosjek u Europskoj uniji je 1,5 – blizu smo prosjeka Europske unije po ženskom poduzetništvu. Međutim, puno moramo napraviti kako bismo taj prosjek dostigli – rekao je Romek. Najavio je da će Ministarstvo gospodarstva svojim mjerama dodatno poticati žene poduzetnice.

Dobitnica priznanja za poduzetnicu godine je Danijela Klešković, Viribus Unitus d.o.o. iz Dubrovnika. Dobitnica priznanja za poduzetnicu godine u socijalnom poduzetništvu je Željka Cindrić, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Cindić iz Ogulina, a dobitnica priznanja za menadžericu godine je Vedrana Tomić, Obrve d.o.o. iz Splita.

Ravnateljica Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, Željka Cindrić, rekla je da je sve počelo privatnom praksom 1996. godine, a 2009. godine proširenjem djelatnosti razvila se ustanova. U timu ustanove rade medicinske sestre i fizioterapeuti koji pružaju svakodnevnu njegu pacijentima u njihovim kućama.

– Danas je biti poduzetnica izazovno, ali i lijepo. Ne bih mijenjala svoj posao. Već sam 30 godina u ženskom poduzetništvu. U poduzetništvo sam otišla s 21 godinom, nakon tri godine staža u ogulinskoj bolnici, i nisam nikada požalila. Imam dobru podršku obitelji i dobar tim. Za naše pacijente kreiramo individualni pristup u zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji. Velik broj naših pacijenata zahtijeva gerijatrijsku skrb. Radimo s osobama s teškoćama, a provodimo i Bobath terapiju – ispričala je Cindrić.

Vijesti

GRAD ZAGREB Nakon 15 godina napokon vrtić u Stenjevcu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagreb.hr

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane

Gradska četvrt Stenjevec s nestrpljenjem je iščekivala otvorenje prvog dječjeg vrtića u Španskom, i to nakon dugih petnaest godina.

Radovi na vrtiću, sa smještajem za deset skupina djece, privode se kraju i bit će spreman za novu pedagošku godinu, a vrijednost ovog projekta iznosi 6, 6 milijuna eura.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji svojih zamjenika, jučer je pri obilasku radova izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ovaj vrtić u Stenjevcu jedan od 28 sličnih projekata.  
– Do ove jeseni bit ćemo na 20 realiziranih projekata vrtića otkad sam preuzeo upravljanje gradom, na što smo iznimno ponosni. Važno nam je gdje je god moguće za gradske projekte osigurati i europska sredstva, jer time povećavamo ukupni volumen naših investicija u kvalitetu života Zagrepčana, ali gradske vrtiće gradimo primarno sredstvima iz gradskog proračuna – rekao je gradonačelnik Tomašević.

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, dodao je Tomašević, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane.

Gradonačelnik, dakako, nije mogao izbjeći novinarska pitanja vezana za spor s inicijativom Hod za život, koja ga optužuje da je sabotirao održavanje njihova koncerta na Trgu bana Jelačića jer je, eto, od njih zatražio popis izvođača. 

– Nije neuobičajeno da se od organizatora traži popis izvođača kako bi se procijenilo je li površina dostatna za takve koncerte – rekao je Tomašević.

Nastavite čitati

Vijesti

ZNANSTVENA SENZACIJA Paralizirane osobe će tipkati mislima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Novi implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču

Sjajna je to vijest za ljude s gotovo potpunom paralizom kojima sposobnost jednostavne komunikacije u stvarnom vremenu predstavlja izazov.

Stoga su znanstvenici diljem svijeta godinama radili na rješavanju tog problema razvojem uređaja koji mogu dekodirati moždane signale i prevesti ih u pokrete računalnog kursora ili tekst. No u tome su tek djelomično uspijevali budući da su implantati u mozgu omogućavali ljudima tipkanje pomoću virtualne tipkovnice, tzv. BCI tipkovnice, ali brzina je bila frustrirajuće spora.

Međutim, tim znanstvenika iz kompanije BrainGate ovih dana izvještava da je njihova BCI tipkovnica pomogla dvjema osobama s paralizom tipkati brzinom do 22 riječi u minuti, gotovo jednako brzo kao što prosječna osoba može pisati tekst pomoću pametnog telefona.

– Ovo je važan tehnički napredak koji tipkanje mozak-računalo mnogo više približava praktičnim brzinama komunikacije za ljude s paralizom – kaže Edward Chang, profesor neurološke kirurgije, koji nije bio uključen u studiju.

– S oko 22 riječi u minuti, ovo je među najbržim BCI-jima za tipkanje do sada i dramatično brži od većine ranijih neuronskih uređaja za pravopis – kaže Chang, koji je radio na drugom BCI-ju za dekodiranje govora.

BCI tehnologija značajno je napredovala od svog nastanka 1960-ih, kada su istraživači počeli koristiti pojedinačne elektrode implantirane u mozgove majmuna kako bi bilježili njihovu neuronsku aktivnost.

Prethodne verzije ovih sustava za tipkanje zahtijevale su od sudionika da kontroliraju kursor na zaslonu i pojedinačno biraju slova, što je puno sporije od mogućnosti pristupa bilo kojoj tipki u bilo kojem trenutku pomoću prstiju. Novo istraživanje pokazuje kako implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču.

Autor studije Justin Jude i njegovi kolege trenirali su svoj BCI koristeći umjetnu inteligenciju da prepozna namjeravane pokrete ruku ili prstiju iz dijela područja pokreta mozga, nazvanog precentralni girus, dok su sudionici pokušavali pomaknuti svoje paralizirane ruke ili prste. Model umjetne inteligencije predvidio je slova na QWERTY tipkovnici kojima su pokreti najvjerojatnije odgovarali. Testirali su svoj sustav na dva sudionika: jednoj osobi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, progresivnom neurološkom bolešću koja uzrokuje paralizu, i jednoj s ozljedom leđne moždine koja ih je ostavila paraliziranima, ali su i dalje mogli govoriti. Koristeći uređaj, potonji sudionik mogao je tipkati brzinom od 110 znakova ili 22 riječi u minuti, dok je tipkanje drugog sudionika bilo sporije, ali i dalje impresivno za nekoga tko nije imao sposobnost govora.

– Jedna od stvari o kojima puno pričamo je brzina komunikacije. Razlog zašto to radimo nije samo da bismo imali brži sustav od nekog drugog, nego da paraliziranim ljudima bitno podignemo kvalitetu života – kaže Daniel Rubin, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, koji je bio koautor nove studije.

Nastavite čitati

Vijesti

GRAD ZAGREB Besplatni prijevoz onkoloških bolesnika

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagreb.hr

Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja, kazala je Lora Vidović

Radi veće dostupnosti liječenja i lakšeg dolaska na terapije, Grad Zagreb pokrenuo je pilot projekt osiguranja usluge prijevoza osobama oboljelima od malignih bolesti koje su korisnici zajamčene minimalne naknade, izvijestili su u subotu iz zagrebačke Gradske uprave.

– Tim pilot projektom Grad Zagreb nastavlja širiti socijalne usluge imajući u vidu sugrađane u najvećoj potrebi, a to su zasigurno onkološki pacijenti. Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja – kazala je Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Zahtjev za prijevoz, koji je dostupan na web stranici Grada Zagreba, mogu podnijeti oboljeli od malignih bolesti koji su korisnici zajamčene minimalne naknade s prebivalištem u Gradu Zagrebu, a podnosi se gradskom Odjelu za socijalnu zaštitu, Prilaz Ivana Visine 1-3, osobno, poštom ili na e-mail adresu uslugaprijevoza@zagreb.hr.

Uz zahtjev, potrebno je priložiti  potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad o korištenju zajamčene minimalne naknade, kao i medicinsku dokumentaciju kojom se potvrđuje potreba ili tijek kemoterapija i/ili zračenja.

Prijevoznik je odabran putem prethodno provedenog postupka javne nabave.

Nakon provedbe pilot projekta, namjera nam je nastaviti pružati ovu uslugu i uključiti u nju i veći broj korisnika, poručili su iz zagrebačke Gradske uprave.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu