Željko Brdal, profesor povijesti i geografije iz Zagreba, koji je odmalena slabovidna osoba, a prije dvadesetak je godina potpuno izgubio vid, predstavio je svoju treću knjigu u ponedjeljak, 19. svibnja 2025., u Zagrebu, u izdanju Mozaik knjige
Poslušaj članak
Na promociji knjige sudjelovali su uz Brdala i poznati planinar Alan Čaplar te urednik iz Mozaik knjige – Vid Jakša Opačić, a prostor su dupkom ispunili prijatelji i ljubitelji planinarenja.
Knjiga ‘S bijelim štapom put planina’ pruža jedinstven uvid u svijet planina, onako kako ih vidi sam autor, okružen ljudima od povjerenja, uz upijanje boja, oblika, svježine i ljepota prirode unutarnjim očima.
Ujedno objedinjuje tekstove objavljene u časopisima ‘Hrvatski planinar’ – časopisu Hrvatskoga planinarskog saveza i ‘Riječ slijepih’ – časopisu Hrvatskog saveza slijepih, u proteklih četrnaest godina pa nam tako donosi tridesetak inspirativnih planinarskih putopisa, u kojima Brdal kao strastveni planinar iz Hrvatskog planinarskog društva ‘Željezničar’ bilježi svoje uspone na planinske vrhove diljem Hrvatske, od slavonskih gora do otočnih vrhova pa i šire.
Naime, autor je za svoj 50. rođendan osvojio Säuleck, austrijski vrh visok čak 3086 metara, što mu je bio najdugotrajniji i kondicijski izuzetno zahtjevan uspon. Tekstovi su mu prožeti slikovitim opisima planinarskih staza i vrhova, povijesnim i geografskim zanimljivostima, a napose blagim humorom kojim odiše u svakodnevnom životu i komunikaciji s drugima.
Unatoč gubitku vida, Brdal je zahvaljujući odlučnosti, nepokolebljivoj volji, snazi i podršci svoje obitelji te prijatelja dokazao da najviši vrhovi nisu nedostižni, kako oni u prirodi tako i oni u životu.
Rođen je u Zagrebu 1969. godine. Vid mu je počeo slabiti u četvrtoj godini života kada mu je dijagnosticirana retinalna pigmentoza – skupina genetski uvjetovanih očnih stanja. Završio je Osnovnu školu ‘Ivo Andrić’ u Sopotu u Novom Zagrebu, nakon čega je nastavio školovanje u Centru za odgoj i obrazovanje slijepih i slabovidnih ‘Vinko Bek’. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekao je diplomu profesora povijesti i geografije.
Sretan je suprug i ponosni otac svoje kćerke. Otkad se zaljubio u planinarenje prije više od deset godina, zahvaljujući kćerki koja je pohađala školsku planinarsku grupu Gojzeki (HPD Željezničar) u Osnovnoj školi Zapruđe, prohodao je mnogo pristupačnih i lako prohodnih planinarskih staza, ali se uspio popeti i na strme, zahtjevne i osigurane putove, iz čega su proizašla brojna iskrena prijateljstva, obogaćena povjerenjem i podrškom.
Inače, u novozagrebačkoj I. Osnovnoj školi Dugave Brdal predaje povijest već trideset godina. Usprkos svom stopostotnom invaliditetu živi život punim plućima i učestalo ruši predrasude i stereotipe u vezi OSI populacije, dokazujući da svi imaju pravo postaviti vrlo visoke ciljeve i ostvariti ih uz upornost, strpljivost, ustrajnost i čvrstu želju.
Također je animator školskog šaha, kreator ‘asdf jklč’-a, aktivan pisac, autor udžbenika i sada tri knjige, strastveni planinar, inicijator hodanja, koordinator koračanja, organizator izleta, popularizator planinarenja i promotor osoba s invaliditetom – naročito na planinarskim stazama, a sve s ciljem poboljšanja psihofizičkog stanja i smanjivanja stresa uz prevenciju bijesa.
Brdalova motivirajuća i inspirirajuća priča poziva sve da preispitaju vlastite granice, da sruše barijere koje imaju i da se odvaže ostvariti vlastite snove i izazove, uz povećanje aktivnosti koje doprinose zdravijem načinu života.
U svakom od nas postoje mnoge želje koje se ne usudimo ostvariti, međutim Brdal nam dokazuje i ohrabruje sve da se isplati odvažiti i zakoračiti u svijet snova.
Do sada je obišao 142 kontrolne točke (vrhove) Hrvatske planinarske obilaznice, a nadalje ima cilj za obilazak svih preostalih koje postoje – što znači još samo njih osam. Valja istaknuti da se do sada popeo na vrh Dinare na 1831 metar nadmorske visine.
Aktivan je u projektu ‘Pruži mi ruku!’, kojemu je cilj popularizacija planinarenja među osobama s invaliditetom. Njegova postignuća prepoznali su i nacionalni i zagrebački planinarski savezi, kao i Hrvatsko planinarsko društvo Željezničar, zbog čega su mu dodijeljena brojna priznanja.
Zainteresirani su mogli nabaviti knjigu po promotivnoj cijeni od 24 eura.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Paklenica Zadar organizira inkluzivni izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit i na Zavižan u subotu, 23. svibnja 2026. godine.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama.
Sudionike očekuje posjet Kući Velebita u Krasnu, obilazak Botaničkog vrta na Zavižanu te mogućnost uspona na Veliki Zavižan (1676 m).
Organizatori ističu kako je riječ o laganom i tehnički nezahtjevnom izletu prilagođenom mogućnostima svih sudionika, uz podršku vodiča i volontera.
Program uključuje autobusni prijevoz iz Zadra, obilazak Kuće Velebita uz stručno vodstvo te dvije opcije obilaska na području Zavižana – laganu šetnju kroz botanički vrt ili uspon na Veliki Zavižan za zainteresirane sudionike. Povratak u Zadar planiran je do 20 sati.
Izlet je dio projekta ‘Pruži mi ruku’, a cijena sudjelovanja iznosi 35 eura i uključuje prijevoz autobusom te ulaznice za Nacionalni park i Kuću Velebita. Ručak je organiziran iz ruksaka, dok će u planinarskom domu biti moguće kupiti piće.
Organizatori ističu da svaki sudionik treba vodičima olakšati odgovornost pažljivim slušanjem uputa i odgovornim ponašanjem tijekom trajanja izleta. Odazivom na izlet svaki sudionik potvrđuje kako izletu pristupa na osobnu odgovornost i prihvaća plan izleta, odluke i upute vodiča. Tempo hoda bit će prilagođen mogućnostima svakog sudionika izleta.
Prijave su otvorene do četvrtka, 21. svibnja 2026., putem obrasca: prijava na izlet.
Dodatne informacije moguće je dobiti putem stranice PD Paklenica ili na broj 095 906 9866 (Sanja Smodlaka Vitas).
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.