Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om

Poslušaj članak

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.

Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.

Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.

– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.

Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.

ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.

Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.

Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.

Erasmus+ program Europske unije odavno je prerastao okvir studentske razmjene te je postao važan instrument razvoja organizacija, stručnjaka i usluga u području obrazovanja, socijalne skrbi i uključivanja ranjivih skupina

Poslušaj članak

U programskom razdoblju 2021. – 2027. poseban naglasak stavljen je na inkluziju i različitost, što organizacijama koje rade s osobama s invaliditetom otvara značajne mogućnosti za financiranje, međunarodnu suradnju i razvoj novih usluga.

Prihvatljivi prijavitelji nisu samo škole i fakulteti, već i udruge osoba s invaliditetom, ustanove socijalne skrbi, centri za rehabilitaciju, jedinice lokalne samouprave, kulturne i sportske ustanove te druge organizacije koje djeluju u području obrazovanja i socijalnog uključivanja. Posebno su zanimljive aktivnosti u području obrazovanja odraslih i rada s mladima, gdje se mogu razvijati projekti usmjereni na aktivno građanstvo, cjeloživotno učenje i jačanje kompetencija osoba s invaliditetom.

Jedna od najvećih prednosti Erasmus+ programa jest činjenica da ne podržava samo upravljačke strukture organizacija, nego i stručnjake koji svakodnevno rade s korisnicima. U projektima mogu sudjelovati socijalni pedagozi, socijalni radnici, edukacijski rehabilitatori, psiholozi, logopedi, fizioterapeuti, radni terapeuti, osobni asistenti, nastavnici, knjižničari i drugi stručni suradnici. Kroz mobilnosti, stručna usavršavanja i partnerstva oni mogu razmjenjivati iskustva, upoznavati inovativne modele rada i stečena znanja primjenjivati u svojim sredinama.

Posebno važnu ulogu imaju socijalni pedagozi jer njihovo područje rada obuhvaća socijalnu integraciju, razvoj autonomije, zagovaranje prava i podršku mentalnom zdravlju. Upravo su to teme koje se snažno podudaraju s aktualnim prioritetima Europske unije. Kroz Erasmus+ projekte moguće je razvijati programe psihosocijalne podrške, destigmatizacije, samozastupanja i osnaživanja osoba s invaliditetom, ali i sudjelovati u međunarodnim inicijativama koje promiču ljudska prava i provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Program također pruža priliku za učenje o uspješnim europskim praksama deinstitucionalizacije i razvoja usluga u zajednici. Stručnjaci mogu upoznati modele neovisnog življenja, individualnog planiranja podrške i pozitivne bihevioralne podrške te ta iskustva prenijeti u svoje organizacije. Dodatno, Erasmus+ potiče projekte povezane s digitalnom inkluzijom i zelenom tranzicijom, čime se otvara prostor za razvoj pristupačnih digitalnih sadržaja, edukacija i inovativnih inkluzivnih programa.

Za organizacije koje tek ulaze u svijet europskih projekata posebno su zanimljive akcije KA122 i KA210, koje imaju jednostavniji postupak prijave i manji administrativni teret. Iskustvo pokazuje da projekte s najvećim potencijalom čine oni koji povezuju inkluziju s mentalnim zdravljem, digitalnim kompetencijama, održivim razvojem i aktivnim sudjelovanjem osoba s invaliditetom u zajednici.

Erasmus+ stoga nije samo izvor financiranja. Za organizacije i stručnjake koji rade s osobama s invaliditetom on predstavlja priliku za stjecanje novih znanja, razvoj međunarodnih partnerstava i jačanje sustava podrške u zajednici. U konačnici, riječ je o alatu koji doprinosi stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom nisu promatrane kao objekti skrbi, već kao ravnopravni nositelji prava i aktivni sudionici društvenog života.

U Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO na adresi Avenija Dubrovnik 5 otvoren je suvremeno uređen coworking prostor prilagođen osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

Projekt je realiziran u suradnji URIHO-a i Grada Zagreba s ciljem stvaranja pristupačnog i uključivog okruženja za rad, suradnju i razvoj poduzetničkih ideja.

Coworking prostor veličine 41 m² sastoji se od pet funkcionalnih radnih mjesta, konferencijske dvorane, sanitarnog čvora, čajne kuhinje i prostora za odmor. Korisnicima su dostupni brz internet i tehnička oprema, a prostor se iznajmljuje na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi.

Ravnateljica URIHO-a Sanja Major istaknula je da je URIHO najstarija i najveća zaštitna radionica u Hrvatskoj u kojoj je od 494 zaposlenih 61 posto osoba s invaliditetom te se javila potreba da se napravi dostupan i prilagođen prostor. Zahvalila je Hrvatskom savezu udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) na preporukama i savjetima u stvaranju coworking prostora kao inkluzivnog okruženja.

Podsjetila je da Grad Zagreb kontinuirano pruža podršku URIHO-u, a početkom 2025. godine ustanova je prešla na potpuno novi model financiranja te je Grad Zagreb u potpunosti financira takozvanom SGEI potporom i pokazuju se rezultati.

Predsjednik SUMSI-ja Denis Marijon izrazio je zadovoljstvo što se coworking prostor otvorio u godini kada se obilježava 80. obljetnica URIHO-a. Smatra da prostor treba biti namijenjen za osobe s invaliditetom i za osobe bez invaliditeta jer je to budućnost za širu integraciju.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je zapošljavanje najvažniji oblik inkluzije. Upozorila je da, unatoč napretku, osobe s invaliditetom u području rada i zapošljavanja još uvijek nailaze na prepreke, diskriminaciju, izostanak podrške i mentorstva.

– Grad Zagreb nastoji biti poslodavac koji pruža jednake uvjete za rad zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Kao Gradska uprava i kroz gradska poduzeća zapošljavamo OSI u kvotama većim od propisanih – pojasnila je Vidović.

Pohvalila je URIHO koji zapošljava veliki broj osoba s invaliditetom, a coworking prostor URIHO-a još je jedan bitan iskorak. Vidović je rekla da, iako osobe s invaliditetom imaju prednost, to nije prostor za osobe s invaliditetom nego prostor za sve građane Zagreba kojima je potreban.

Naglasila je da su u kreiranju coworking prostora, kada je riječ o pristupačnosti, sudjelovale osobe s invaliditetom.

Za korištenje prostora zainteresirani se mogu prijaviti preko web adrese https://coworking.uriho.hr/. Potrebno je ispuniti obrazac za prijavu i nakon odobrenja rezervacije prostor se može koristiti u dogovorenom terminu.