Vijesti
Zaposleni u Hrvatskoj očekuju 31% veće božićnice nego prošle godine
Istraživanje pokazuje da 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, i to u prosječnom iznosu od 465 eura, što je osjetno više od 354 eura koliko smo lani primili. Najveća očekivanja imaju zaposleni u državnim tvrtkama, a većina božićnicu planira iskoristiti za osnovne životne troškove.
Sudeći prema istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 1000 ispitanika, a koje je proveo MojPosao, božićnica bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj.
Rekordna očekivanja zaposlenih građana
Ove godine 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, što je slično prošlogodišnjem udjelu od 89%. Podaci otkrivaju da su naša očekivanja uglavnom opravdana – božićnicu je lani primilo 85% zaposlenika. Odnosno, većina radnika koji su je priželjkivali, božićnicu je zaista i dobila.
S druge strane, 14% ispitanika koji ne očekuju ovu prigodnu nagradu kao glavne razloge navode politiku tvrtke ili slabije poslovne rezultate. Ovi čimbenici često utječu na mogućnost isplate božićnica, što za dio zaposlenih može značiti izostanak ovog oblika blagdanske podrške.
Među zaposlenicima koji računaju na božićnicu, velika većina (92%), kao i dosadašnjih godina, očekuje isplatu u novcu i to u prosječnom iznosu od 465 eura. Taj iznos predstavlja povećanje od čak 31% u odnosu na prošlogodišnji prosjek od 354 eura, a premašuje i prošlogodišnja očekivanja.
Međutim, ovi podaci sugeriraju da radnici često imaju previsoka očekivanja, koja se rijetko ostvare. Prije uvođenja eura, predviđanja radnika o iznosima božićnica bila su prilično točna, no prošle godine došlo je do značajnijeg nesrazmjera između očekivanja i stvarne isplate. Iako su očekivanja zaposlenika oduvijek nadmašivala stvarne isplate, razlika je do 2023. bila relativno mala, dok sada znatno precjenjuju iznose koje će na kraju primiti.
Kao i prethodnih godina, manje popularni oblici božićnih nagrada uključuju bonove za kupovinu i poklon pakete. Bon za kupovinu očekuje 20% ispitanika, dok 9% vjeruje da će dobiti poklon paket od poslodavca.
Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama i institucijama
Božićnice su najsigurnija opcija za zaposlene u državnim tvrtkama i javnim institucijama, gdje ih očekuje gotovo svaki zaposlenik – 95% u državnim tvrtkama i čak 98% u institucijama. Međutim, postoje značajne razlike u očekivanim iznosima.
Zaposlenici javnih institucija procjenjuju da će dobiti prosječno 390 eura, dok radnici državnih tvrtki očekuju nešto veći iznos od 436 eura. Još optimističniji su zaposlenici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, koji predviđaju prosječnu isplatu od 499 eura, no u manjoj mjeri očekuju božićnicu (85%). Najmanje nade u božićnice imaju radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu, gdje je očekuje 84% ispitanika, s prosječnim iznosom od 476 eura.
Zaposlenici velikih tvrtki imaju najveća očekivanja – 91% njih predviđa isplatu božićnice u prosječnom iznosu od 470 eura.
U srednje velikim i malim tvrtkama očekivanja su skromnija, gdje 80% zaposlenika očekuje božićnicu, s prosječnim iznosima od 460 eura u srednjim te 462 eura u malim tvrtkama.
Lani nas je razveselila božićnica u prosječnom iznosu od 354 eura
Prošle godine božićnice su razveselile većinu zaposlenika, a prosječan iznos isplaćen u novcu iznosio je 354 eura, što je povećanje od 8% u odnosu na 2022., kada je prosječna božićnica bila 328 eura. Božićnicu je primilo 85% radnika, što je gotovo identično kao lani (87%).
Najčešći oblik nagrade bila je isplata u novcu, koju je dobilo 85% zaposlenika koji su primili neki oblik božićne nagrade. Bonove za kupovinu dobilo je 24% radnika, dok je poklon paketom obradovano 9%.
Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (92%), kompanija u državnom vlasništvu (91%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (90%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (82%).
Također, lani je božićnicu dobilo 90% zaposlenika velikih tvrtki, 79% radnika malih kompanija te 83% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.
Darovi za djecu – sve češća praksa
Poslodavci sve češće daruju i djecu svojih zaposlenika. Prema istraživanju, gotovo polovica radnika (49%) tvrdi da su njihovi poslodavci prošle godine osigurali poklone za djecu.
Što se tiče vrijednosti darova, 38% zaposlenika s djecom primilo je dar ili bon u vrijednosti do 66 eura. Dodatnih 34% radnika navelo je iznose između 66 i 100 eura, dok je 28% zaposlenih dobilo darove vrijedne 100 eura ili više.
Ovi podaci ukazuju na rastući trend uvažavanja blagdana ne samo kroz božićnice, već i kroz geste koje obuhvaćaju cijele obitelji zaposlenika.
Božićnica – pravo ili privilegija?
Percepcija božićnice među zaposlenicima mijenja se iz godine u godinu. Sve manji broj radnika (29%) smatra da je isplata božićnice isključivo rezultat dobre volje poslodavca, a čak 71% ljudi vjeruje da je to pravo svakog zaposlenika i zamjera poslodavcima ako je ne isplate.
Za usporedbu, prošle godine je 34% ispitanika smatralo božićnicu izrazom zahvalnosti za dobro poslovanje tvrtke, dok je prije dvije godine taj udio bio čak 47%. Ovaj trend ukazuje na sve izraženija očekivanja radnika da božićnica postane standardna poslovna praksa.
Koliko bi božićnica trebala iznositi?
Kada bi mogli birati, velika većina radnika (97%) odlučila bi se za božićnicu u – novcu. Tek 2% ispitanika zadovoljilo bi se zahvalom i priznanjem od strane nadređenih, dok bi bon za kupovinu odabralo samo 1% ispitanika. Nitko ne preferira poklon paket kao idealnu nagradu.
Ispitanici procjenjuju da bi zadovoljavajući iznos božićnice trebao biti 600 eura, što je 29% više od prosjeka očekivanog ove godine (465 eura) i čak 69% više od prošlogodišnje prosječne božićnice (354 eura).
Ovaj jaz u očekivanjima ukazuje na tzv. ‘iluziju novca’ – nominalne vrijednosti u eurima djeluju manje nego što su to bile ranije u kunama, što može pridonijeti percepciji da su nagrade manje.
Kako se božićnica koristi?
Božićnica najčešće služi za pokrivanje osnovnih troškova života. Ove godine, 41% radnika planira božićnicu iskoristiti za podmirenje ovih potreba, što je blagi porast u odnosu na prošlu godinu (38%).
Osim pokrivanja osnovnih životnih troškova, 24% zaposlenih planira božićnicu iskoristiti za kupnju božićnih darova, dok 10% namjerava taj iznos uštedjeti. Njih 9% božićnicu će usmjeriti na otplatu dugova, a 13% će je iskoristiti kako bi si priuštili nešto što si inače ne bi mogli.
Izvor: MojPosao
Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima
Poslušaj članak
Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.
Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.
Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.
Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.
O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.
Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.
– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.
Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.
O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.
– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.
Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.
Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.
Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.
– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.
U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.
Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.
Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi
Poslušaj članak
Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.
No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?
Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.
Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.
Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.
Što poslodavca čini prvim izborom?
Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?
U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).
U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.
Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo
Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?
Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.
Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.
U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.
U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.
Koje beneficije najviše cijenimo?
Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.
Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.
Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.
Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.
S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.
Izvor: Alma Career Croatia
Tko su Purger i Purgerica?
Smije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 7 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 7 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 7 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni