Vijesti
Zaposleni u Hrvatskoj očekuju 31% veće božićnice nego prošle godine
Istraživanje pokazuje da 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, i to u prosječnom iznosu od 465 eura, što je osjetno više od 354 eura koliko smo lani primili. Najveća očekivanja imaju zaposleni u državnim tvrtkama, a većina božićnicu planira iskoristiti za osnovne životne troškove.
Sudeći prema istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 1000 ispitanika, a koje je proveo MojPosao, božićnica bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj.
Rekordna očekivanja zaposlenih građana
Ove godine 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, što je slično prošlogodišnjem udjelu od 89%. Podaci otkrivaju da su naša očekivanja uglavnom opravdana – božićnicu je lani primilo 85% zaposlenika. Odnosno, većina radnika koji su je priželjkivali, božićnicu je zaista i dobila.
S druge strane, 14% ispitanika koji ne očekuju ovu prigodnu nagradu kao glavne razloge navode politiku tvrtke ili slabije poslovne rezultate. Ovi čimbenici često utječu na mogućnost isplate božićnica, što za dio zaposlenih može značiti izostanak ovog oblika blagdanske podrške.
Među zaposlenicima koji računaju na božićnicu, velika većina (92%), kao i dosadašnjih godina, očekuje isplatu u novcu i to u prosječnom iznosu od 465 eura. Taj iznos predstavlja povećanje od čak 31% u odnosu na prošlogodišnji prosjek od 354 eura, a premašuje i prošlogodišnja očekivanja.
Međutim, ovi podaci sugeriraju da radnici često imaju previsoka očekivanja, koja se rijetko ostvare. Prije uvođenja eura, predviđanja radnika o iznosima božićnica bila su prilično točna, no prošle godine došlo je do značajnijeg nesrazmjera između očekivanja i stvarne isplate. Iako su očekivanja zaposlenika oduvijek nadmašivala stvarne isplate, razlika je do 2023. bila relativno mala, dok sada znatno precjenjuju iznose koje će na kraju primiti.
Kao i prethodnih godina, manje popularni oblici božićnih nagrada uključuju bonove za kupovinu i poklon pakete. Bon za kupovinu očekuje 20% ispitanika, dok 9% vjeruje da će dobiti poklon paket od poslodavca.
Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama i institucijama
Božićnice su najsigurnija opcija za zaposlene u državnim tvrtkama i javnim institucijama, gdje ih očekuje gotovo svaki zaposlenik – 95% u državnim tvrtkama i čak 98% u institucijama. Međutim, postoje značajne razlike u očekivanim iznosima.
Zaposlenici javnih institucija procjenjuju da će dobiti prosječno 390 eura, dok radnici državnih tvrtki očekuju nešto veći iznos od 436 eura. Još optimističniji su zaposlenici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, koji predviđaju prosječnu isplatu od 499 eura, no u manjoj mjeri očekuju božićnicu (85%). Najmanje nade u božićnice imaju radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu, gdje je očekuje 84% ispitanika, s prosječnim iznosom od 476 eura.
Zaposlenici velikih tvrtki imaju najveća očekivanja – 91% njih predviđa isplatu božićnice u prosječnom iznosu od 470 eura.
U srednje velikim i malim tvrtkama očekivanja su skromnija, gdje 80% zaposlenika očekuje božićnicu, s prosječnim iznosima od 460 eura u srednjim te 462 eura u malim tvrtkama.
Lani nas je razveselila božićnica u prosječnom iznosu od 354 eura
Prošle godine božićnice su razveselile većinu zaposlenika, a prosječan iznos isplaćen u novcu iznosio je 354 eura, što je povećanje od 8% u odnosu na 2022., kada je prosječna božićnica bila 328 eura. Božićnicu je primilo 85% radnika, što je gotovo identično kao lani (87%).
Najčešći oblik nagrade bila je isplata u novcu, koju je dobilo 85% zaposlenika koji su primili neki oblik božićne nagrade. Bonove za kupovinu dobilo je 24% radnika, dok je poklon paketom obradovano 9%.
Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (92%), kompanija u državnom vlasništvu (91%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (90%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (82%).
Također, lani je božićnicu dobilo 90% zaposlenika velikih tvrtki, 79% radnika malih kompanija te 83% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.
Darovi za djecu – sve češća praksa
Poslodavci sve češće daruju i djecu svojih zaposlenika. Prema istraživanju, gotovo polovica radnika (49%) tvrdi da su njihovi poslodavci prošle godine osigurali poklone za djecu.
Što se tiče vrijednosti darova, 38% zaposlenika s djecom primilo je dar ili bon u vrijednosti do 66 eura. Dodatnih 34% radnika navelo je iznose između 66 i 100 eura, dok je 28% zaposlenih dobilo darove vrijedne 100 eura ili više.
Ovi podaci ukazuju na rastući trend uvažavanja blagdana ne samo kroz božićnice, već i kroz geste koje obuhvaćaju cijele obitelji zaposlenika.
Božićnica – pravo ili privilegija?
Percepcija božićnice među zaposlenicima mijenja se iz godine u godinu. Sve manji broj radnika (29%) smatra da je isplata božićnice isključivo rezultat dobre volje poslodavca, a čak 71% ljudi vjeruje da je to pravo svakog zaposlenika i zamjera poslodavcima ako je ne isplate.
Za usporedbu, prošle godine je 34% ispitanika smatralo božićnicu izrazom zahvalnosti za dobro poslovanje tvrtke, dok je prije dvije godine taj udio bio čak 47%. Ovaj trend ukazuje na sve izraženija očekivanja radnika da božićnica postane standardna poslovna praksa.
Koliko bi božićnica trebala iznositi?
Kada bi mogli birati, velika većina radnika (97%) odlučila bi se za božićnicu u – novcu. Tek 2% ispitanika zadovoljilo bi se zahvalom i priznanjem od strane nadređenih, dok bi bon za kupovinu odabralo samo 1% ispitanika. Nitko ne preferira poklon paket kao idealnu nagradu.
Ispitanici procjenjuju da bi zadovoljavajući iznos božićnice trebao biti 600 eura, što je 29% više od prosjeka očekivanog ove godine (465 eura) i čak 69% više od prošlogodišnje prosječne božićnice (354 eura).
Ovaj jaz u očekivanjima ukazuje na tzv. ‘iluziju novca’ – nominalne vrijednosti u eurima djeluju manje nego što su to bile ranije u kunama, što može pridonijeti percepciji da su nagrade manje.
Kako se božićnica koristi?
Božićnica najčešće služi za pokrivanje osnovnih troškova života. Ove godine, 41% radnika planira božićnicu iskoristiti za podmirenje ovih potreba, što je blagi porast u odnosu na prošlu godinu (38%).
Osim pokrivanja osnovnih životnih troškova, 24% zaposlenih planira božićnicu iskoristiti za kupnju božićnih darova, dok 10% namjerava taj iznos uštedjeti. Njih 9% božićnicu će usmjeriti na otplatu dugova, a 13% će je iskoristiti kako bi si priuštili nešto što si inače ne bi mogli.
Izvor: MojPosao
Vijesti
Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja
U organizaciji Općine Ston i udruge „Djeca Pelješca“, te uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 11. studenog u Zagrebu održana je Nacionalna konferencija o terapijskom jahanju i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju pod nazivom „ Hipoterapija u fokusu“.
Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici institucija i udruga te roditelji i korisnici raspravljali o dostupnosti i budućnosti hipoterapije u Hrvatskoj. Tom prigodom predstavljen je projekt izgradnje Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja kao što su: neurofeedback, logopedska i radna terapija, kreativni i radno-okupacijski programi usmjereni na razvoj sposobnosti i samostalnost. Također pružala bi se stručna podrška roditeljima.
Nositelj projekta je Općina Ston, a partneri su Dubrovačko-neretvanska županija i udruga „Djeca Pelješca.“
U prigodnom govoru načelnik Općine Ston Vedran Antunica zahvalio je resornom ministarstvu što je prepoznalo važnost terapije pomoću konja u rehabilitaciji i iskazalo potporu projektu izgradnje budućeg Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
– Općina Ston je prepoznala potrebe lokalne zajednice i pokrenula projekt izgradnje Centra kako bi djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji mogli dobiti stručnu podršku na jednom mjestu, bliže vlastitom domu – rekao je Antunica.
Naglasio je da na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire trenutno nedostaje mogućnosti za terapiju pomoću konja, za koju postoji veliki interes korisnika.
Predsjednica udruge „Djeca Pelješca“ Ivana Kalafatović istaknula je da život u manjim i udaljenim sredinama nosi dodatne izazove, osobito kad je riječ o dostupnosti stručnih i rehabilitacijskih usluga. Ova udruga pruža pruža između drugih usluga dva puta godišnje terapije konjem.
– Iako smo ponosni na ono što smo dosad postigli, svjesni smo da povremena organizacija terapija nije dugoročno rješenje. Potrebe naše djece ne postoje samo nekoliko dana godišnje, nego svakodnevno -zaključila je Kalafatović.
U svom obraćanju Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva istaknula je da vrijednost hipoterapije osobito dolazi do izražaja u radu s djecom s različitim teškoćama.
-Osim razvoja motoričkih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, može pridonijeti i samopouzdanju, psihosocijalnoj dobrobiti i većoj uključenosti u zajednicu. Projekt Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac predstavlja vrijedan primjer nastojanja da se djeci s teškoćama osiguraju dodatne mogućnosti rehabilitacijske podrške, a inicijativa Općine Ston, uz uključivanje regionalnih institucija i organizacija civilnog društva, pokazuje koliko je važno povezivanje različitih dionika u stvaranju boljih uvjeta za korisnike i njihove obitelji i izvan urbanih sredina – zaključila je Kramarić.
Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Ministarstvo na hipoterapiju gleda kao nadogradnju na postojeći sustav skrbi.
-Ova terapija može poboljšati psihofizičko stanje djece s teškoćama u razvoju te na temelju stručnih podataka zainteresirani smo da razmotirmo institucionaliziranje ove usluge i damo zamah razvoju hipoterapije u Hrvatskoj – rekao je Vidiš.
Vijesti
Novi Dispanzer za ranu intervenciju u Splitu
Cilj je da nijedna obitelj ne ostane sama u traženju pomoći za svoje dijete. Dostupna stručna podrška, pravovremena reakcija i suradnja roditelja i stručnjaka temelj su rane intervencije, a novi Dispanzer trebao bi biti važna podrška upravo na tom putu
Poslušaj članak
Otvaranje Dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije važan je korak u pružanju stručne i pravovremene pomoći djeci s teškoćama u razvoju i djeci kod koje postoje razvojni rizici. Njegov je cilj omogućiti obiteljima lakši pristup potrebnim uslugama, bolju povezanost stručnjaka i kontinuiranu podršku od prvog prepoznavanja razvojnih potreba do praćenja djetetova napretka.
Rana intervencija posebno je važna jer pravovremeno prepoznavanje teškoća i uključivanje u odgovarajuće terapijske postupke mogu imati velik utjecaj na djetetov daljnji razvoj.
U Dispanzeru će se provoditi timska procjena razvojnih potreba, individualni terapijski rad s djecom, savjetovanje roditelja, izrada individualnih planova podrške te redovito praćenje napretka i prilagodba terapijskih postupaka.
Put djeteta do uključivanja u rad Dispanzera započinje kod izabranog pedijatra, koji ispunjava odgovarajuću uputnicu, odnosno obrazac za uključivanje u postupak rane intervencije. Nakon toga prikupljaju se informacije o djetetovu razvoju i dosadašnjim oblicima stručne pomoći, a zatim slijedi procjena multidisciplinarnog tima. Na temelju nje određuju se potrebe djeteta i planiraju odgovarajući oblici podrške.
U radu Dispanzera sudjelovat će logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i radni terapeuti. Upravo je suradnja različitih stručnjaka jedna od njegovih najvećih prednosti. Zajedničkim radom mogu bolje sagledati djetetove potrebe, uskladiti ciljeve i odrediti najprimjerenije oblike pomoći.
Važnu ulogu u cijelom procesu imaju i roditelji. Oni nisu samo korisnici usluga, nego aktivni sudionici u poticanju djetetova razvoja. Zato će, uz terapijski rad s djecom, posebno mjesto imati savjetovanje i podrška roditeljima kako bi lakše razumjeli djetetove potrebe i znali kako mu pomoći u svakodnevnim situacijama.
Točan broj djece koja će moći koristiti usluge ovisit će o potrebama na području Splitsko-dalmatinske županije, raspoloživim stručnim kapacitetima i organizaciji rada. Ipak, očekuje se da će ovakav način rada pridonijeti boljoj dostupnosti stručne pomoći i smanjenju dugotrajnog čekanja na procjene i terapije.
Jedan od važnih ciljeva je i povezivanje zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih službi kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje postupaka i osigurao kontinuitet podrške svakom djetetu.
Za roditelje koji su dosad često morali tražiti pomoć izvan Splita, obilaziti različite ustanove ili dugo čekati na potrebne usluge, otvaranje Dispanzera predstavlja značajno olakšanje. Umjesto da sami pokušavaju pronaći odgovarajuće stručnjake i povežu različite oblike pomoći, obitelji će imati jasniji put kroz sustav, od prve procjene do terapije i praćenja napretka.
Vijesti
Besplatni online seminar o učenju u prirodi za osobe s invaliditetom
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi
Poslušaj članak
U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.
Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.
Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.
Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.
Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.
Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije.
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 1 danPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 5 satiStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 6 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke




