in MREŽA
ZAGREB Završilo četvrto izdanje Projekta Ilica: Q’ART u humanitarnoj noti Adventa
Projekt Ilica: Q’ART održan je uspješno sedmu godinu zaredom, zahvaljujući upravo velikoj podršci izlagača i mikro donatora projekta, kao i svesrdnoj podršci Grada Zagreba, Turističke zajednice Grada Zagreba i Obrtničke komore Zagreb
U predadventskom i predbožićnom raspoloženju u Zagrebu je održan u nedjelju, 26. studenog 2023., četvrti Projekt Ilica: Q’ART – ujedno i posljednji ove godine omiljeni ulični festival umjetnosti, domaće hrane, pića i zabave, gljiva, ukrasnih biljaka i borića, kao i različitih rukotvorina u stilu predstojećih blagdana, za koji su više od 300 izlagača, umjetnika, glazbenika i rukotvoraca pripremili posebne prigodne radove.
Festival se inače održava u sva četiri godišnja doba i do sada je uvijek imao veliki interes, što od samih Zagrepčana, što od posjetilaca diljem Hrvatske, a sve više i od stranih turista, odnosno migranata. Pokazao se punim pogotkom, jer mnogi su zavoljeli taj oblik manifestacije, kada se na jednom mjestu može puno toga pronaći i za sebe.
Ovaj puta vrijeme je bilo sunčano, no ipak prohladno, ali je tradicionalno izmamilo veliko mnoštvo ljudi koji su sa svojim kućnim ljubimcima ponosno prošetali među brojnim štandovima, u mirisima fritula i domaćih proizvoda.
Ranije smo već objavili da se Galerija Ilica kao integralni dio Projekta Ilica: Q’ART razvija od 2017. godine i koristi javni prostor, pročelja te izloge na ulici kao podloge za umjetničku intervenciju, a samim time ulica Ilica postaje najveća galerija na svijetu ukupne površine od 20.000 kvadrata. Projekt Ilica: Q’ART bavi se transformacijom napuštenih javnih prostora u središtu Zagreba, odnosno u njegovoj glavnoj ulici Ilici, a cilj mu je dugoročno promijeniti urbano iskustvo kroz društveno djelovanje umjetnika, udruga, sveučilišta, obrta i građana unutar zajednice. Autori Ivana Nikolić Popović i Aleksandar Battista Ilić iskoristili su Ilicu kao poligon za igru, odnosno kao apel u posredovanju između institucija i države te njezinih stanovnika i potencijalnih korisnika.
.jpg)
Kako se održavao na Ilici od križanja s Frankopanskom, preko Britanskog trga pa sve do Krajiške ulice, promet je na toj dionici i ovaj puta bio zatvoren od 7,30 do 16,30 sati, a obilazni pravci za vozače bili su: Ilica – Frankopanska – Klaićeva – Republike Austrije – Ilica; Ilica – Mesnička – Streljačka – Tuškanac – Nazorova – Pantovčak – Hercegovačka – Vinogradska – Ilica. Također, obilazan je bio i tramvajski promet pa su linije 6 i 11 sa Črnomerca išle preko Jukićeve i Savske do Trga bana Josipa Jelačića, što je vrijedilo i u suprotnom smjeru.
Uglavnom, ove zime Advent na Ilici počeo je ranije, i to kroz humanitarnu akciju kojom brine o najranjivijim skupinama pa je kroz teme ‘Dijeljenje, Nesebičnost i Velikodušnost’ poticao posjetitelje da podrže one kojima je to najpotrebnije. Istoj su se odazvali Udruga Fajter, Športsko kulturna braniteljska udruga, Udruga Kolibrići, Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja, Udruga životna linija, Udruga Merida, Meaw me, Progovori autizam – širi ljubav, ADRA, SPIK i Centar za rehabilitaciju Zagreb – dislocirana jedinica Radionica Zaprešić. Posjetitelji su mogli donirati minimalni iznos od deset eura pa na više onima kojima je najpotrebnije te su u znak zahvale dobili poklon od humanitaraca.
Kao i svaki puta do sada kada smo krenuli obilaziti štandove, neizbježni štand na samom početku Ilice, počevši od Frankopanske, bio je upravo od Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – URIHO, najveće zaštitne radionice za osobe s invaliditetom u regiji, koja ove godine početkom prosinca obilježava čak 77 godina postojanja. Preko svojih proizvoda djelatnice su prezentirale URIHO-v brend ‘Purger i Purgerica’ s autohtonim zagrebačkim motivima, a na čijoj ideji je otvoren i Galerijsko-prodajni prostor u Gajevoj 4. Inače, Purger i Purgerica su nadimci koji se koriste za stanovnike čiji su preci nekoliko generacija unatrag rođeni u Zagrebu te predstavljaju ponos istih. Samom brendu autorski pečat udarila je Irena Rački, glavna URIHO-va dizajnerica. Poznat je također i URIHO-v suvenirski program dizajniran brajicom te vođen idejom da ga mogu pročitati slijepe i slabovidne osobe. Svako slovo abecede, pravopisni znakovi, brojevi i ostala pravila pisanja i čitanja u Brailleevom pismu osmišljeni su sistemom od šest točaka klasificiranih brojevima od 1 do 6 te organiziranih u dva stupca po tri točke koje su ispupčene. Stilizirani motivi aplicirani su na majice, pregače, kemijske olovke, podmetače, magnete, keramičke predmete i kišobrane. Mnogi od tih visokokvalitetnih proizvoda već su nadaleko poznati diljem Europske unije.
Zaustavili smo se i na štandovima Kulturno-športske braniteljske udruge, čiji je predsjednik Dražen Pilić poznat pod nadimkom Kapara. Mnoštvo slika i suvenira predstavljeno je od njega i od tajnice Sandre, kao i od njihovih vrijednih članova – međunarodne umjetnice koja slika nogama Marije Glavičić-Počuć i Ivana Gregoreka. Uvijek nasmijani i spremni na šalu privukli su dosta posjetitelja, a zaprimili su i donacije za humanitarnu akciju.
Nedaleko od Akademije likovnih umjetnosti na jedinom štandu takve vrste posjetitelji su mogli uživati u gljivama donesenim iz šuma posebno za ovu priliku, a saznanja o njima mogli su dobiti od predsjednice Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’ Vesne Dujlović, inače i determinatorice gljiva. Poseban interes pokazivala su djeca, s obzirom da je sve teže zbog vremenskih uvjeta pronaći pokoju gljivu, ali tijekom dana bila je ovo prilika i za odrasle da uživaju u ovim prirodnim blagodatima.
Ovogodišnji glazbeni performans kod Akademije likovnih umjetnosti pripremila je Ivana Galić, koja je održala i Masterclass vokalnu radionicu. Kod Frankopanske na ulazu u Obrtničku komoru Zagreb nastupio je Jerko Jurin trio, a na Britanskom trgu nastupio je kvartet vrhunskih glazbenika pod vodstvom Davora Doležala.
Događanje je bilo prilika da se predstave mladi umjetnici i kreativci Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa je to iskoristilo više od 25 studenata sa svojim radovima i umjetničkim promišljanjima. Tradicionalno, u 12 sati na Britanskom trgu održan je koncept second hand modna revija s naglaskom na odgovorno korištenje resursa. Dizajneri koji su predstavili svoje kreacije su Humana Nova i La Bestia.
Sve u svemu, idući od štanda do štanda uživali smo gledajući mnoštvo različitih sadržaja i ljudi koji su predstavljali iste, kao i sve posjetitelje, a posebno ljubimce, i to nasred tramvajskih šina. Uistinu jedinstven događaj, a najbolje za doživjeti atmosferu je bilo biti u njoj, okružen sa svim tim šarolikim bojama i mirisima, dobrom energijom i poticajem za pomoći u sklopu humanitarne akcije.
Projekt Ilica: Q’ART održao se uspješno sedmu godinu zaredom, zahvaljujući upravo velikoj podršci izlagača i mikro donatora projekta, kao i svesrdnoj podršci Grada Zagreba, Turističke zajednice Grada Zagreba i Obrtničke komore Zagreb, a idući će se održati u proljeće 2024. godine.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju
Poslušaj članak
Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.
Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.
Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.
Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.
Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.
Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.
Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.
Tko su Purger i Purgerica?
Za inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
Održan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
Franko ostvario zapažen rezultat na Svjetskom prvenstvu
-
VijestiPrije 6 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 4 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
VijestiPrije 6 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Video / podcastPrije 2 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
in MREŽAPrije 5 satiZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 satiOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 4 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu