Connect with us

Moderna vremena

U pogon pušten elektrobaterijski vlak, prilagođen i osobama s invaliditetom

Objavljeno

/

Na slici je električni vlak koji stoji na peronu na kojem piše Bjelovar
Foto: Zagreb info

Opremljen je s tri para dvokrilnih vrata, rampama prilagođenim za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima

Jučer je zagrebačkim tračnicama po prvi put prošao elektrobaterijski vlak. Prva vožnja novog vlaka, kojeg je proizveo zagrebački Končar, bila je na trasi Zagreb-Bjelovar.

Riječ je o vlaku koji je proizveden u sklopu projekta ‘Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu’, a financiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. U sklopu projekta izrađeno je i šest punionica na kojima će se vlak moći opskrbljivati električnom energijom.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 17,1 milijun eura, od čega  se 13,3 milijuna eura financira iz NPOO-a.

Puštanjem u pogon elektrobateijskog vlaka omogućuje se organizacija željezničkog putničkog prijevoza na neelektrificiranim prugama na ekološki prihvatljiv način suvremenim vlakovima, koji za svoj pogon koriste električnu energiju.

Na ovaj se način podržava zelena politka grada Zagreba, ali i podiže razina elektronske učinkovitosti prometa. Također, korištenjem elektrobaterijskog vlaka smanjuje se i prometna buka, ali i umanjuje štetnost stakleničkih plinova iz prometa.

Novi vlak prilagođen je i osobama s invaliditetom.

Spomenuti vlak ima 157 sjedećih i 158 stojećih mjesta. Opremljen je s tri para dvokrilnih vrata, rampama prilagođenim za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima. Putnici koji do vlaka putuju biciklom ne moraju se brinuti jer u vlaku postoji adekvatan prostor za bicikle.

Između ostalog, putnici u vlaku imaju i besplatan i neograničen pristup internetu što znači da je ovaj vlak odličan i za prijevoz poslovnih ljudi koji zbog prirode posla moraju imati pristup internetu. Što se tiče brzine, vlak na elektrificiranom dijelu mreže postiže maksimalnu brzinu od 160 km/h, a na neelektrificiranom 120 km/h.

– Ovaj vlak označava prekretnicu za obnovu voznog parka na neelektrificiranim prugama jer omogućuje prijevoz na ekološki prihvatljiv način. Tijekom vožnje od Zagreba do Bjelovara vlak koristi oba pogona; 44 kilometra do kolodvora Gradec vozi na elektrificiranoj pruzi i koristi električnu energiju iz kontaktne mreže, a na 30 kilometara od Gradeca do Bjelovara koristi baterijski pogon. U planu je i novi projekt u sklopu kojeg ćemo nabaviti još 13 vlakova na hibridni i alternativni pogon – kazao je predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić.

Znanost

Kava pomaže pri zdravom starenju, a cola bi mogla biti problem

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pogled odozgo na bijelu šalicu kave s uzorkom pjene koja podsjeća na nasmiješeno lice.
Foto: Pixabay

Pijenje kave moglo bi pomoći ženama da zdravije stare, dok bi cola mogla učiniti suprotno, tvrde istraživači sa Sveučilišta Harvard, Sveučilišta Tufts i Sveučilišta u Torontu

Tim znanstvenika koji je sudjelovao na konferenciji Nutrition 2025 od 31. svibnja do 3. lipnja u Orlandu kaže da su pronašli naznake da je ‘redoviti unos kave u srednjim godinama umjereno i povoljno povezan sa zdravim starenjem’.

Međutim, nemaju sva kofeinska pića isti pozitivan učinak.

– Pijenje više cole povezano je sa značajno nižom vjerojatnošću zdravog starenja – upozorio je tim nakon što je proučio unos kofeina kod gotovo 50.000 žena starijih od 30 godina.

Jutarnja kava ne samo da pokreće dan, već može ‘pomoći ženama da ostanu mentalno jake i zdrave kako stare’, rekli su istraživači, dodajući da ‘nisu pronašli nikakve veze s čajem ili kavom bez kofeina’.

Kava ‘može jedinstveno podržati putanje starenja koje čuvaju i mentalne i tjelesne funkcije’, rekla je Sara Mahdavi s Harvard T.H. Škola javnog zdravstva Chan i Sveučilište u Torontu, koji su istovremeno upozorili da su'”koristi kave relativno skromne u usporedbi s utjecajem općih zdravih životnih navika’.

Unos kofeina procijenjen je pomoću ‘validiranih upitnika o učestalosti konzumiranja hrane’, uzimajući u obzir kavu, čaj, colu i kavu bez kofeina, objasnio je tim, dodajući da su nalazi ‘prilagođeni dobi, indeksu tjelesne mase (BMI), pušenju, alkoholu, tjelesnoj aktivnosti, obrazovanju i proteinima u prehrani’.

Nalazi slijede objavu istraživanja iz 2023. i 2024. godine koja pokazuju da je espresso potencijalna prepreka kognitivnom padu, a umjereni unos kave potencijalno smanjuje vjerojatnost moždanog udara i dijabetesa.

Nastavite čitati

Kutak za stručnjake

Bipolarni poremećaj ili život između krajnosti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji su četiri osobe koje nose bijele košulje i izražavaju različite geste rukama. Prva osoba s lijeva drži stisnutu šaku, dok druga i treća osoba pokazuju palac gore s obje ruke. Četvrta osoba ima otvorene dlanove s raširenim prstima. Izgleda kao da svi komuniciraju neverbalno, možda izražavaju podršku, radost ili pozitivnu energiju.
Foto: Pixabay

Bipolarni poremećaj ne mora biti prepreka za ostvarenje osobnih i profesionalnih ciljeva – uz odgovarajuću pomoć, moguće je voditi kvalitetan i ispunjen život

Bipolarni poremećaj je mentalni poremećaj koji karakteriziraju nagle i ekstremne promjene raspoloženja – od maničnih epizoda, kada osoba osjeća pojačanu energiju, euforiju i smanjenu potrebu za snom, do depresivnih epizoda koje donose duboku tugu, bezvoljnost i osjećaj beznađa.

Te promjene ne odnose se na uobičajene oscilacije raspoloženja koje svi ponekad doživimo, već su intenzivne, dugotrajne i značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje.

Bipolarni poremećaj obično se javlja u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, no može se razviti i kasnije.

Postoje različiti oblici poremećaja, a najpoznatiji su bipolarni poremećaj tipa I i tipa II. Tip I uključuje barem jednu maničnu epizodu, dok tip II uključuje blaže manične epizode, poznate kao hipomanija, u kombinaciji s težim depresivnim fazama.

Pravovremena dijagnoza i liječenje, koje najčešće uključuje kombinaciju lijekova i psihoterapije, omogućuju mnogim osobama da vode ispunjen i produktivan život.

Unatoč stigmi koja često prati mentalne poremećaje, mnoge slavne osobe odlučile su javno govoriti o svom iskustvu s bipolarnim poremećajem, doprinoseći tako razumijevanju i prihvaćanju ove dijagnoze.

Catherine Zeta-Jones, poznata glumica i dobitnica Oscara, otvoreno je govorila o svojoj borbi s bipolarnim poremećajem tipa II. Nakon što se suočila s velikim stresom zbog suprugove borbe s rakom, potražila je pomoć i danas se aktivno zalaže za destigmatizaciju mentalnih bolesti.

Demi Lovato, pjevačica i glumica, dijagnosticirana je s bipolarnim poremećajem nakon što je potražila stručnu pomoć zbog problema s ovisnostima i emocionalnim nestabilnostima. Svojim javnim nastupima i dokumentarcima koristi svoju platformu kako bi pomogla drugima da se ne osjećaju sami.

Kanye West, kontroverzni reper i producent, također je govorio o svom iskustvu s bipolarnim poremećajem. Iako njegove izjave i ponašanje ponekad izazivaju podijeljene reakcije, njegova javna priznanja potaknula su mnoge da se zainteresiraju za dublje razumijevanje poremećaja.

Carrie Fisher, legendarna glumica poznata po ulozi princeze Leie u ‘Ratovima zvijezda’, bila je jedna od prvih javnih osoba koja je otvoreno govorila o svom bipolarnom poremećaju, još u vrijeme kad su mentalne bolesti bile snažno stigmatizirane. Njezina iskrenost i humor inspirirali su mnoge, a njezina knjiga ‘Wishful Drinking’ i dalje je relevantna u borbi za mentalno zdravlje.

Na popisu su i Selena Gomez, Mariah Carey, Jean-Claude Van Damme, Mel Gibson, Russell Brand, Kurt Cobain, Amy Winehouse, Marilyn Monroe, Frank Sinatra, Sinead O’Connor, David Harbour, Mike Tyson.

Iskustva poznatih osoba pokazuju da bipolarni poremećaj ne bira prema statusu, uspjehu ili slavi. Upravo suprotno – njihova priča podsjeća nas da se mentalne poteškoće mogu dogoditi svakome i da je ključno pružiti podršku, razumijevanje i prihvaćanje.

Otvoreni razgovori o mentalnom zdravlju pomažu u rušenju predrasuda i ohrabruju ljude da potraže pomoć bez srama. Bipolarni poremećaj ne mora biti prepreka za ostvarenje osobnih i profesionalnih ciljeva – uz odgovarajuću pomoć, moguće je voditi kvalitetan i ispunjen život.

Nastavite čitati

Kutak za stručnjake

Kad ljubav prelazi granicu manipulacije dobijemo love bombing

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji su prikazani mladić i djevojka koji vode ozbiljan razgovor u zatvorenom prostoru ispred zavjesa neutralnih tonova. Djevojka, svijetle kose i s naočalama, odjevena je u svijetli komplet s crnom majicom, dok mladić nosi sivu sportsku majicu. Oboje izgledaju emocionalno angažirano – djevojka djeluje zbunjeno ili pomalo frustrirano, dok mladić gestikulira rukama kao da nešto objašnjava ili pokušava opravdati. Njihov govor tijela i izrazi lica upućuju na nesuglasice ili raspravu, a atmosfera fotografije prenosi osjećaj napetosti i nerazumijevanja.
Foto: Pexels

Prepoznavanje ovog obrasca ponašanja ključno je za postavljanje zdravih granica i očuvanje osobne autonomije. Istinska ljubav i bliskost razvijaju se postupno, kroz međusobno poštovanje, slobodu i autentičnu povezanost – bez pritiska, bez žurbe i bez emocionalne ovisnosti

Love bombing je pojam koji opisuje oblik emocionalne manipulacije u kojem jedna osoba drugu zatrpava pretjeranim iskazima pažnje, ljubavi, darovima i komplimentima, najčešće s ciljem da je što brže emocionalno veže za sebe.

Iako na prvi pogled može djelovati kao iskren izraz ljubavi i privrženosti, riječ je o obrascu ponašanja koji iza svoje privlačne fasade često skriva potrebu za kontrolom, dominacijom i emocionalnom moći nad drugom osobom.

Najčešće se love bombing pojavljuje u ljubavnim odnosima, posebice u njihovim počecima. Osoba koja koristi ovu taktiku vrlo brzo stvara osjećaj snažne povezanosti, govori o zajedničkoj budućnosti, neprestano se javlja, šalje poruke i komplimente te djeluje kao idealan partner.

Međutim, kada druga osoba počne emocionalno ovisiti o toj pažnji, dinamika odnosa se mijenja – dolazi do povlačenja, kritiziranja, kontrole i emocionalne ucjene. Osoba koja je prethodno bila obasipana ljubavlju sada se osjeća zbunjeno, krivom i nesigurnom, ali istovremeno još uvijek čezne za onom ‘verzijom’ partnera koju je upoznala na početku.

Osim u romantičnim vezama, love bombing se pojavljuje i u drugim područjima života. U obiteljskom kontekstu, roditelj ili drugi član obitelji može koristiti ovaj obrazac ponašanja kako bi nakon konflikta ili zlostavljanja ponovno uspostavio kontrolu kroz nagle izljeve nježnosti, darove ili pažnju. Takvo ponašanje često služi kao zamjena za iskreno suočavanje s problemima i stvara emocionalnu zbrku kod druge osobe, osobito djece.

U prijateljskim odnosima love bombing se očituje kao intenzivna potreba za bliskošću, gdje nova poznanstva prerastaju u posesivnost i emocionalnu ucjenu ako druga strana ne uzvraća jednakim intenzitetom. Prijatelj koji se čini kao netko tko vam stalno ugađa, poklanja stvari i stalno traži vašu pažnju, zapravo može imati skrivenu potrebu za kontrolom i emocionalnom ovisnošću.

Love bombing nije nepoznat ni u poslovnim odnosima. U toksičnim radnim okruženjima, nadređeni mogu koristiti ovakav pristup kako bi pridobili lojalnost zaposlenika. Novi zaposlenik se dočekuje s izrazima oduševljenja, pohvalama i lažnim prijateljstvom, ali nakon određenog vremena ta se dinamika mijenja u pritisak, očekivanja i emocionalno iscrpljivanje.

Posebno izražen oblik love bombinga prisutan je u sektama i kultovima, gdje se novi članovi dočekuju s pretjeranom toplinom, prihvaćanjem i pažnjom, stvarajući osjećaj zajedništva i sigurnosti. Takva atmosfera služi kao sredstvo manipulacije, jer kada se osoba emocionalno veže, lakše se izolira od vanjskog svijeta i prihvaća pravila zajednice bez kritičkog preispitivanja.

Love bombing je opasan jer u početku djeluje kao nešto pozitivno – svi želimo biti voljeni i cijenjeni. Međutim, kad intenzitet nije u skladu s vremenom i kontekstom, kad se osjećate preplavljeno i pod pritiskom da uzvratite istim intenzitetom, to može biti znak upozorenja.

Zdravi odnosi temelje se na međusobnom poštovanju, ravnoteži i vremenu koje je potrebno da se bliskost razvije prirodnim tijekom. Kad ljubav postane sredstvo kontrole, više nije ljubav – to je manipulacija.

Nastavite čitati

U trendu