In Metropola
ZAGREB Održana sedma Utrka za život
Posebnost ovogodišnje ‘Utrke za život’ bila je ta što su se po prvi put natjecale bebe puzači
Ovu subotu na zagrebačkom Bundeku održana je sedma po redu ‘Utrka za život’. Riječ je o sportsko-rekreacijskom projektu Udruge ‘Hrvatska za život’ koja već sedmu godinu za redom okuplja sportaše, rekreativce i djecu iz Zagreba i okolice, a sve to s ciljem osvješćivanja javnosti o svetosti života.
Prva ‘Utrka za život’ održana je 2018. godine sa startom i ciljem na Bundeku. Svake godine se povećava broj onih koji svojim trčanjem šalju jasnu poruku da je svaki ljudski život važan.
I ove godine na Bundeku se natjecao velik broj sudionika, a posebnost ovogodišnje ‘Utrke za život’ bila je ta što su se po prvi put natjecale bebe puzači.
U revijalnim utrkama za djecu sudionici su bila djeca od 1 do 3, od 4 do 7 godina i ona malo starija, od 8 do 11 godina, a starija djeca mogla su sudjelovati s roditeljima u utrci za odrasle.
Koliko je ‘Utrka za život’ značajna, govori i to da je za ovogodišnju utrku prijavljeno 60-ak djece. Velik broj zainteresiranih odraslih trkača kao i djece, samo je dokaz kako su roditelji, ali i oni koji će to tek postati, svjesni i spremni podržati život od začeća do njegove prirodne smrti.
Muškarci i žene mogli su birati žele li se natjecati u utrci na 5 ili 10 kilometara, a svi sudionici utrke nagrađeni su vrijednim nagradama koje su omogućili sponzori ovogodišnje utrke.
Zadovoljstvo ovogodišnjom utrkom izrazila je i potpredsjednica Udruge ‘Hrvatska za život’ Petra Milković.
– Iako ‘Utrka za život’ nastoji okupiti sportaše i sportašice rekreativce iz cijelog Zagreba s okolicom, posebnost ove utrke je što se svake godine prijavljuje sve više djece. To i je znakovito jer je poslanje Udruge ‘Hrvatska za život’ upravo promoviranje svetosti života.
Svake godine se trudimo da organizacija same utrke bude sve bolja i bolja. Ove godine smo imali čak četiri revijalne utrke. Ona za bebe puzače bila je najslađa. Velika nam je radost što se u svim kategorijama natjecalo više od 60 djece, što znači da ‘Hrvatska za život’ je Hrvatska za djecu – kazala je Milković.
Lijep dan na Bundeku privukao je mnoštvo trkača koji su topli subotnji dan odlučili iskoristiti kako bi sportom i rekreacijom pomogli sebi, ali i podržali rad udruge koja skrbi o više od 50 obitelji, pružajući im tako priliku da imaju lijep i dostojanstven život. Većinom su to samohrane majke koje su rodile, a kada su zatrudnjele nisu naišle da odobravanje svoje okoline.
Ove godine ‘Utrku za život’ podržali su brojni sponzori koji su se na taj način uključili u promociju kulture života.
Organizatorica ‘Utrke za život’ Dijana Brozović podijelila je svoje dojmove nakon još jednog humanitarnog spektakla.
– Održali smo sedmu po redu utrku za život. Ovo je ujedno bila i šesta utrka za djecu. Bogu hvala, bilo je lijepo vrijeme. Ove godine imali smo i nešto posebno, a to je utrka za bebe puzače. Bilo je lijepo navijati za njih i vidjeti da već kao bebe sudjeluju u izgradnji kulture života. Na ovakav način i oni doprinose da se svaka začeta beba rodi. Djeca su se natjecala u četiri kategorije, dok su odrasli veselo otrčali i utrku od pet i onu od deset kilometara. Tako su i oni dali svoj doprinos da se kultura života još više širi.
Svima onima koji su došli pitati tko organizira ovu utrku mogli smo posvjedočiti da smo udruga koja se bori za zaštitu nerođenih. Hvala Bogu na svim trkačima i na svoj djeci koja su se odazvala – kazala je Brozović pozvavši ljude da se priključe aktivnostima udruge i još jednoj u nizu kampanja inicijative ’40 dana za život’ koja će se ove godine održati u 36 gradova na 38 mjesta bdijenja.
Svoje doživljaje nakon sunčanog dana na Bundeku prokomentirao je i predsjednik Udruge ‘Hrvatska za život’ Ante Čaljkušić.
– Jako je zanimljivo što smo imali veliki broj prijavljene djece. Mojih je četvero također sudjelovalo. Troje ih je trčalo, dok je najmlađa puzala. Kod djece je važno, ne samo poticanje sportskog duha, nego i poticanje svijesti da trče i puze za drugu djecu koja se još nisu rodila, ali i za sve trudnice. Ovo je poticaj svim obiteljima da se ohrabre imati djecu, te da budu otvoreni životu.
Imali smo i odrasle trkače koji su dali svoj doprinos. Tu dolaze i sportaši koji nisu dio naše udruge. Moja je poruka da se dogodine okupimo u još većem broju kako bismo dijelili radost života – zaključio je Čaljkušić.
Svi sudionici s radošću su se odazvali i poslali snažnu poruku hrvatskoj javnosti da je svaki život važan.
Pobjednik muške utrke na pet kilometara i otac dvoje djece Domagoj Baričić podijelio je svoje dojmove.
– Bogu hvala pobijedio sam. U zadnje vrijeme se pripremam, dobro trčim. Došao sam ovdje sa suprugom i djecom. Na ovaj način želimo iskazati podršku nerođenoj djeci – rekao je Baričić.
Franjo Štefan bio je najbrži u utrci na 10 kilometara.
– Konkurencija je bila dobra. Na početku je bilo zanimljivo, a poslije sam odlučio dati gas i zadržati prvo mjesto. Spojio sam ugodno s korisnim, a usput napravio nešto dobro i za druge – rekao je Štefan.
Defektologica Jelena Dolenec odnijela je pobjedu u utrci na pet kilometara u ženskoj konkurenciji.
– Po struci sam defektolog i radim s djecom s teškoćama. Zbog toga mislim da je svaki život vrijedan življenja i stvarno vrijedi podržati ovakve akcije pogotovo kad se spoji sport i nešto ovako humanitarno – istaknula je Dolenec.
Inače, Udruga ‘Hrvatska za život’ osnovana je 2014. godine s ciljem promicanja kulture života. Kroz njihovu inicijativu pod nazivom ’40 dana za život’ do sada je spašeno više od 150 života u 10 godina djelovanja.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini