EU kutak
ZAGREB Panel rasprava o priuštivom stanovanju u Europskoj uniji i Hrvatskoj
Kako bi pokušao riješiti sveopću krizu priuštivog stanovanja, Europski parlament je privremeno ustanovio funkciju povjerenika za pristupačno stanovanje
U konferencijskoj dvorani Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj u petak se održala panel rasprava na temu ‘Prema priuštivom stanovanju u Europskoj uniji i Hrvatskoj’. Panel je organiziran kako bi se raspravilo na koji način se na razini Hrvatske, ali i EU riješiti problem priuštivog stanovanja.
Na ovu temu raspravljali su eurozastupnici Posebnog odbora za stambenu krizu Nikolina Brnjac (HDZ, EPP) i Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS), predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, znanstvena istraživačica na Arhitektonskom fakultetu u Kasselu Iva Marčetić kao i direktorica tvrtke Colliers za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu Vedrana Likan.
Panel je organiziran jer se građani svih članica EU suočavaju sa sve većim cijenama stanova te si zbog svog financijskog stanja nisu u mogućnosti naći nikakav priuštivi smještaj.
Panel je uvodnim govorima otvorila voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak, a sudionicima su se obratio i Tomislav Jukić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Na temu nemogućnosti pronalaska priuštivog smještaja zastupnica Nikolina Brnjac istaknula je kako više od 10% stanovnika Europske Unije troši oko 40% svojih mjesečnih primanja na stanovanje što znači kako to stanovanje za njih nije priuštivo.
-Riječ je ogromnom izazovu, posebno za mlade ljude te obitelji s nižim i srednjim prihodima, istaknula je Brnjac. Također, Brnjac je apostrofirala da se sa stambenom krizom suočavaju sve EU države članice, ali uz različite okolnosti.
-U EU-u moramo imati koordinirani pristup, moramo raditi reviziju zakonodavstva koje utječe na stambenu politiku i otvoriti fondove koji se do sada nisu koristili za priuštivu gradnju – zaključila je Brnjac.
Zastupnik Gordan Bosanac kazao je kako ima dovoljno stambenog kapaciteta za sve, ali kako mnogi stambeni objekti u EU nisu u funkciji jer je ulaganje u nekretnine glavni mehanizam zarade.
– Te nekretnine trebamo osloboditi, a alat je u domeni porezne politike svake članice. Važno je također voditi računa o izgradnji javnih stambenih jedinica. To bi dobro došlo i u Hrvatskoj, da gradovi budu vlasnici ili da postoji nacionalni stambeni fond. Tu je novac iz EU-a ključan. No novog novca nema do 2027. pa sada radimo na prenamjenama – kazao je Bosanac.
Europarlamentarac je također napomenuo kako socijalno stanovanje mora biti visoko na listi prioriteta te da mnoge članice za ovu kategoriju nisu iskoristile mogućnosti iz postojećih EU programa.
Nadalje, profesorica Iva Marčetić mišljenja je kako su gradovi već dovoljno izgrađeni te da bi se trebalo raditi na tome da nekretnine koje se trenutačno ne koriste postanu dio stambenog fonda.
-Ova tema je ‘politički pipljiva’, ona je neki vid prisile da se privatno vlasništvo stavi u funkciju stanovanja, u nešto što društvu donosi dobitak – poručila je Marčetić te istaknula kako se samo radi o iskorištavanju kapaciteta koje već posjedujemo.
Vedrana Likan (Colliers) govorila je o tri kategorije stanovanja: socijalnom, koje nije samo za zaštićene skupine, priuštivom – namijenjenom radničkom stanovništvu – te komercijalnom, tržišnom stanovanju – kojim vlada kapital. Ustvrdila je da se kroz urbanizam može regulirati i propisati da na određenoj lokaciji mora postojati određeni dio za svaku od ovih kategorija.
Direktor Katel nekretnina i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović pozdravio je donošenje Nacionalnog plana stambene politike Hrvatske do 2030. ustvrdivši kako je riječ o dobrom prvom koraku. Napomenuo je i da je je došlo do porasta prijave najma od strane građana od početka godine, što je pripisao učinku Vladinih mjera.
Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja pogađa posebno mlade koji iz nedostatka financijskih sredstava često nisu u mogućnosti započeti samostalan život u dobi koja je za to predviđena, nego se, iz tog razloga, sve kasnije iseljavaju iz roditeljskog gnijezda.
Najvišu prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma bilježi Hrvatska. U našoj zemlji mladi u prosjeku odlaze tek s 31,8 godina.
Kako bi pokušao riješiti sveopću krizu priuštivog stanovanja, Europski parlament je privremeno ustanovio funkciju povjerenika za pristupačno stanovanje. Također, Europska komisija je oformila Posebni odbor za stambenu krizu u EU.
Zadaća odbora je mapirati stambene potrebe, analizirati postojeće stambene politike i djelotvornost njenih resursa te iznijeti preporuke i dati doprinos europskom planu pristupačnog stanovanja i europskoj strategiji za stanogradnju.
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije
Poslušaj članak
Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.
Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.
Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT, pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.
Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.
Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.
Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.
ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.
Tko su Purger i Purgerica?
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
DUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 24 sataURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 1 danRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom