Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija
Poslušaj članak
U organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog neurološkog društva i Hrvatskog drtuštva za spolne razlike u neurološkim bolestima, a u suorganizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’, na zagrebačkom Trgu Petra Preradovića, u srijedu, 5. veljače 2025., u vremenu od 11 do 14 sati, održana je sedma po redu javnozdravstvena akcija ‘Dan crvenih haljina’, s ciljem edukacije građanstva o prevenciji, simptomima i liječenju moždanog udara.
U tu svrhu postavljene su tri pagode Hrvatskog Crvenog križa, gdje su građani mogli besplatno izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak, uz savjete stručnjaka iz neurologije, koji su na pitanja o moždanim udarima upućivali na doktore opće prakse za podizanje uputnica i dolaska potom u bolnice po izboru. Odaziv je bio velik, a osim starije populacije odazvale su se i mlade osobe.
Dijeljeni su leci, a posebno je naznačeno da se u slučaju prepoznavanja simptoma, kao što su otežani govor, nemogućnost podizanja ruku, oduzetost tijela ili lica, treba pozvati hitna pomoć na 194 ili 112, jer moždani udar je hitno stanje i minute su vrlo važne.
Rizični čimbenici za moždani udar su prekomjerna tjelesna težina, pušenje, tjelesna neaktivnost i neadekvatna prehrana, a bolesti čijim se pravovremenim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti rizik od moždanog udara su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest.
Marija Hribar iz Luga Samoborskog iznijela je svoje iskustvo s moždanim udarom, koji je doživjela na poslu prije devet godina.
– Prvi simptomi bili su zbog živciranja, tlak je porastao i počeo oduzimati lijevu stranu. U roku od nekih deset minuta uspjela sam doći do svojeg liječnika opće prakse, koji mi je dao lijekove i spasio do dolaska hitne pomoći, koja me je potom iz Samobora odvela do Vinogradske bolnice u Zagrebu. Kada sam došla do liječnika, tlak je bio 280 s 220, došlo je do puknuća krvne žilice u mozgu i nastala je aneurizma, a do Vinogradske se tlak normalizirao, ali sam postala potpuno nepokretna i morala sam ostati na liječenju devet dana. Potom je uslijedila rehabilitacija, a ja sam prohodala nakon 40 dana nepokretnosti. Sama vježbam kod kuće, jer nemam pravo na rehabilitacije. Fizikalna terapija u kući je također uskraćena nakon nekoliko godina. Ostala je oduzetost lijeve strane tijela.
Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija.
Kao što smo već prethodno objavili, ova se akcija redovito održava diljem Europe i SAD-a, izazivajući interes stručnjaka i javnosti. Kampanja ističe specifičnosti moždanog udara u žena, teškoće u njegovoj prevenciji i liječenju te često zanemarivanje ove ozbiljne bolesti u ženskoj populaciji. Ciljevi kampanje su podizanje svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena, ukazivanje na opasne posljedice zanemarivanja simptoma te promicanje promjene načina života radi prevencije moždanog udara.
Drugi slučaj preživjelog moždanog udara podijelila je Željka Leljak Gracin iz Zagreba.
– Imala sam moždani udar 2. prosinca 2021. godine. Znala sam prepoznati znakove jer sam nažalost čula za jedan slučaj koji je završio smrću jedne mlade osobe od 28 godina. Meni je pozlilo u tramvaju, na putu do posla. Znači, nikakav stres nije bio u tom trenutku. Znala sam da se radi o moždanom udaru i da je potrebno što prije potražiti liječničku pomoć. Pomislila sam da se možda radi i o gladi pa sam ušla u pekarnicu, ali nisam mogla više ništa reći, međutim sam nekako uspjela pokazati. Otišla sam u ured u neposrednoj blizini, ali više nisam osjećala lijevu stranu i nisam više mogla govoriti, a kada mi je kolegica donijela vode, ista mi se slijevala niz lice. Nakon pola sata počeo se vraćati osjećaj, ali sam znala da se moram javiti na hitnu pomoć, što sam i učinila. Tamo su moždani udar okarakterizirali kao blaži, međutim u bolnici sam morala ostati 13 dana, jer su htjeli otkriti uzrok. Tada sam imala 45 godina, a spomenula sam liječnicima da sam imala prije 20 ili 25 godina sličnu epizodu na studiju, međutim tada je nitko nije znao prepoznati. Meni je spasilo život to što sam bila jako dobro informirana o toj bolesti.
Prema statističkim podacima, jedna od pet žena dobiti će moždani udar. Naime, svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke, dok će jedna od tri žene umrijeti od moždanog ili srčanog udara.
Završna svečanost javnozdravstveno-edukativne kampanje ‘Dan crvenih haljina 2025.’ održat će se u petak, 7. veljače 2025. godine, s početkom u 19:30 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu, Ulica Radoslava Cimermana 88. Zvijezde večeri bit će žene koje su preboljele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, a čija će iskustva biti prezentirana u kratkim dokumentarnim filmovima.
Pokrovitelji kampanje su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Gradonačelnik Zagreba.
Podupiratelji su Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb i Gradska ljekarna Zagreb.
Uistinu nije pretjerano ustvrditi kako je Cest is d Best u svojih trideset godina postojanja prerastao u nešto više od festivalske atrakcije. Postao je naime zaštitni znak Zagreba, prepoznatljiv svugdje u svijetu
Adrenalinski napeto i do kraja neizvjesno bilo je jučer kod Manduševca gdje je upriličena već tradicionalna utrka čistača ulica u trokolicama. Okupljani su Zagrepčani i njihovi gosti grlato su navijali kao da je riječ o utrci bolida, a ne onih dobro poznatih, zelenih trokolica.
Ovom legendarnom utrkom zagrebačkih komunalnih radnika svečano je otvoren jubilarni, 30. Međunarodni ulični festival Cest is d Best, međunarodni jer je okupio više stotina sudionika iz petnaest zemalja svijeta i s tri kontinenta. Najstariji ulični festival u Hrvatskoj do 31. svibnja gradske će trgove i parkove pretvoriti u golemu pozornicu na otvorenom.
Program se istovremeno odvija na sedam lokacija u pješačkoj zoni u centru grada, pa je u Parku Zrinjevac smještena glavna festivalska pozornica, radionice i plesne večeri. Na glavnom gradskom trgu, Jelačićevom, održavat će se veliki performansi i raznovrsne atrakcije, a na Cvjetnom trgu koncerti i ulična glazba. Posebna zanimljivost predviđena je za Bogovićevu i Gajevu ulicu, gdje su postavljene tepih pozornice s neprekidnim koncertima.
Uistinu nije pretjerano ustvrditi kako je Cest is d Best u svojih trideset godina postojanja prerastao u nešto više od festivalske atrakcije. Postao je naime zaštitni znak Zagreba, prepoznatljiv svugdje u svijetu.
Velik interes publike već je unaprijed ispunio kapacitete svečanog koncertaTebi, grade moj, čime je još jednom potvrđena snažna emotivna povezanost zagrebačke publike s programima posvećenima gradu i njegovoj glazbenoj baštini
Povodom Dana grada Zagreba, Centar za kulturu Trešnjevka tijekom posljednjeg svibanjskog vikenda priprema niz glazbenih programa posvećenih Zagrebu, njegovim kvartovima, uspomenama i ljudima koji ga generacijama oblikuju kroz kulturu, pjesmu i zajedništvo.
Kroz tri različita koncertna programa publika će imati priliku doživjeti Zagreb kroz tamburašku glazbu, zborsko višeglasje, poeziju, ples i nostalgične prizore inspirirane starim gradom i njegovom kulturnom memorijom.
Velik interes publike već je unaprijed ispunio kapacitete svečanog koncertaTebi, grade moj, čime je još jednom potvrđena snažna emotivna povezanost zagrebačke publike s programima posvećenima gradu i njegovoj glazbenoj baštini.
Svečani koncert Tebi, grade moj održat će se u nedjelju, 31. svibnja u 19 sati u Dvorani Centra za kulturu Trešnjevka. Koncert donosi glazbeni hommage Zagrebu – njegovim ulicama, uspomenama, ljudima i atmosferi koja već desetljećima živi u pjesmi. Na pozornici će nastupiti Tamburaški orkestar Tamburaškog društva Gaj Zagreb pod ravnanjem dirigenta Krešimira Račića, uz goste soliste Lejlu Hajdarević i Đanija Stipaničeva.
Program večeri donosi presjek zagrebačke i hrvatske glazbene baštine, od bezvremenskih šansona i evergreena do orkestralnih tamburaških skladbi i suvremenih obrada. Posebno mjesto zauzimaju djela autora poput Alfija Kabilja, Arsena Dedića i Zvonka Špišića, koji su trajno oblikovali glazbenu sliku Zagreba. Publika će imati priliku uživati u pjesmama poput Pod Sljemenom, Volim Zagreb, Najdraži moj grade i Zagreb, moj grad, dok će večer završiti zajedničkom izvedbom pjesme Tebi, grade moj. Ovogodišnji koncert nosi i memorijalnu notu, podsjećajući na autore i umjetnike koji su obilježili hrvatsku glazbenu scenu i ostavili trajni trag u kulturnom identitetu Zagreba, a posebnu toplinu večeri donijet će i nastup najmlađih polaznika tamburaške škole Tamburica početnica.
U petak, 29. svibnja u 19 sati, CeKaTe će ugostiti koncert zborova i malih vokalnih sastava u sklopu 49. susreta zagrebačkih glazbenih amatera. Manifestacija, koja desetljećima okuplja zagrebačke izvođače i njeguje tradiciju amaterskog glazbenog stvaralaštva, ujedno je i kvalifikacijski nastup za državne susrete Hrvatskog sabora kulture – 59. Susret hrvatskih pjevačkih zborova te 23. Susret hrvatskih malih vokalnih sastava.
Publika će imati priliku poslušati raznolike vokalne ansamble koji njeguju repertoar od duhovne i folklorne glazbe do suvremenog višeglasja i klasične zborske literature. Nastupit će Gospodnetić Singers, Akademski muški zbor FER-a, Akademski zbor Cappella Markovac te Mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb Lira – ansambli koji svojim dugogodišnjim radom, nagradama i predanošću glazbi predstavljaju važan dio zagrebačke kulturne scene.
Večer je zamišljena kao susret različitih generacija, stilova i glazbenih poetika, ali i kao podrška izvođačima koji svojim radom čuvaju živu tradiciju zajedničkog pjevanja i amaterskog muziciranja.
Istoga vikenda, u nedjelju 31. svibnja u 18 sati u Društvenom domu Prečko održat će se i multimedijalni program Pjesmom po Zagrebu, nadahnut kultnim filmom Tko pjeva zlo ne misli i slikama zagrebačke svakodnevice.
Program kroz pjesmu, ples, poeziju i dramske prizore oživljava atmosferu staroga Zagreba – gradskih parkova, dvorišta, trgova i susreta koji su obilježili njegovu kulturnu i društvenu povijest. U programu sudjeluju Zbor i Dramska sekcija Zrele Trešnje, plesna skupina Melisa – klub građana treće životne dobi, Kulturno-umjetničko društvo Kustošija, Kulturno-umjetničko društvo Vedar osmijeh, pjesnikinja Maja Cvek te sopranistica Ksenija Sanjković uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat.
Program je zamišljen kao umjetnički hommage Zagrebu i njegovim ljudima, gradu koji ne čine samo trgovi, fasade i plavi tramvaji, nego i uspomene njegovih stanovnika, male kvartovske priče i osjećaj pripadnosti koji se prenosi generacijama.
Ulaz na programe Pjesmom po Zagrebu i 49. susrete zagrebačkih glazbenih amatera je slobodan.
Ovaj projekt nije među najvećima u Gradu Zagrebu, ali je izrazito simboličan i važan. ZET je jedan od simbola grada, a uspinjača njegovo prvo sredstvo javnog prijevoza, rekao je gradonačelnik Tomašević
Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet, zajedno s izaslanicom predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Mikuš Žigman, te predsjednikom Uprave ZET-a Markom Bogdanovićem, danas su svečano otvorili obnovljenu zagrebačku uspinjaču. Riječ je o prvoj cjelovitoj obnovi uspinjače nakon više od pola stoljeća.
– Ovaj projekt nije među najvećima u Gradu Zagrebu, ali je izrazito simboličan i važan. ZET je jedan od simbola grada, a uspinjača njegovo prvo sredstvo javnog prijevoza. Ujedno je i turistička atrakcija te jedinstvena u svijetu kao najkraća uspinjača. Zagreb je time nositelj jedne zanimljive posebnosti – vožnja od 66 metara koja povezuje Gornji i Donji grad traje oko minute, ali je riječ o iskustvu na koje smo s razlogom ponosni – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Cjelovitom obnovom očuvan je izvorni vanjski izgled i građevna konstrukcija uspinjače, u skladu sa statusom zaštićenog kulturnog dobra, dok su istodobno modernizirani svi ključni sustavi kako bi se dodatno povećali sigurnost, udobnost i dostupnost za putnike. Kapacitet uspinjače je 28 putnika, od čega 16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta.
Projekt obnove vrijedan je 9,1 milijun eura s PDV-om, pri čemu je 5 milijuna eura osigurano iz fondova Europske unije kroz ITU mehanizam, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dok je 4,1 milijun eura financirano iz proračuna Grada Zagreba. Obnova je obuhvatila modernizaciju sustava i infrastrukture s ciljem smanjenja operativnih troškova i troškova održavanja te manjeg utjecaja na okoliš, uz očuvanje uspinjače kao vrijedne kulturne baštine i važnog turističkog simbola grada.
– Radovi su trajali nešto više od godinu dana, a obnova je bila temeljita – od pogonskog sustava i vijadukta do donje i gornje postaje. Sve je obnovljeno i spremno za korištenje. Pozivam građane da se u idućim danima i tjednima provozaju uspinjačom i podijele svoje dojmove – zaključio je gradonačelnik Tomašević.