Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija
Poslušaj članak
U organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog neurološkog društva i Hrvatskog drtuštva za spolne razlike u neurološkim bolestima, a u suorganizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’, na zagrebačkom Trgu Petra Preradovića, u srijedu, 5. veljače 2025., u vremenu od 11 do 14 sati, održana je sedma po redu javnozdravstvena akcija ‘Dan crvenih haljina’, s ciljem edukacije građanstva o prevenciji, simptomima i liječenju moždanog udara.
U tu svrhu postavljene su tri pagode Hrvatskog Crvenog križa, gdje su građani mogli besplatno izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak, uz savjete stručnjaka iz neurologije, koji su na pitanja o moždanim udarima upućivali na doktore opće prakse za podizanje uputnica i dolaska potom u bolnice po izboru. Odaziv je bio velik, a osim starije populacije odazvale su se i mlade osobe.
Dijeljeni su leci, a posebno je naznačeno da se u slučaju prepoznavanja simptoma, kao što su otežani govor, nemogućnost podizanja ruku, oduzetost tijela ili lica, treba pozvati hitna pomoć na 194 ili 112, jer moždani udar je hitno stanje i minute su vrlo važne.
Rizični čimbenici za moždani udar su prekomjerna tjelesna težina, pušenje, tjelesna neaktivnost i neadekvatna prehrana, a bolesti čijim se pravovremenim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti rizik od moždanog udara su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest.
Marija Hribar iz Luga Samoborskog iznijela je svoje iskustvo s moždanim udarom, koji je doživjela na poslu prije devet godina.
– Prvi simptomi bili su zbog živciranja, tlak je porastao i počeo oduzimati lijevu stranu. U roku od nekih deset minuta uspjela sam doći do svojeg liječnika opće prakse, koji mi je dao lijekove i spasio do dolaska hitne pomoći, koja me je potom iz Samobora odvela do Vinogradske bolnice u Zagrebu. Kada sam došla do liječnika, tlak je bio 280 s 220, došlo je do puknuća krvne žilice u mozgu i nastala je aneurizma, a do Vinogradske se tlak normalizirao, ali sam postala potpuno nepokretna i morala sam ostati na liječenju devet dana. Potom je uslijedila rehabilitacija, a ja sam prohodala nakon 40 dana nepokretnosti. Sama vježbam kod kuće, jer nemam pravo na rehabilitacije. Fizikalna terapija u kući je također uskraćena nakon nekoliko godina. Ostala je oduzetost lijeve strane tijela.
Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija.
Kao što smo već prethodno objavili, ova se akcija redovito održava diljem Europe i SAD-a, izazivajući interes stručnjaka i javnosti. Kampanja ističe specifičnosti moždanog udara u žena, teškoće u njegovoj prevenciji i liječenju te često zanemarivanje ove ozbiljne bolesti u ženskoj populaciji. Ciljevi kampanje su podizanje svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena, ukazivanje na opasne posljedice zanemarivanja simptoma te promicanje promjene načina života radi prevencije moždanog udara.
Drugi slučaj preživjelog moždanog udara podijelila je Željka Leljak Gracin iz Zagreba.
– Imala sam moždani udar 2. prosinca 2021. godine. Znala sam prepoznati znakove jer sam nažalost čula za jedan slučaj koji je završio smrću jedne mlade osobe od 28 godina. Meni je pozlilo u tramvaju, na putu do posla. Znači, nikakav stres nije bio u tom trenutku. Znala sam da se radi o moždanom udaru i da je potrebno što prije potražiti liječničku pomoć. Pomislila sam da se možda radi i o gladi pa sam ušla u pekarnicu, ali nisam mogla više ništa reći, međutim sam nekako uspjela pokazati. Otišla sam u ured u neposrednoj blizini, ali više nisam osjećala lijevu stranu i nisam više mogla govoriti, a kada mi je kolegica donijela vode, ista mi se slijevala niz lice. Nakon pola sata počeo se vraćati osjećaj, ali sam znala da se moram javiti na hitnu pomoć, što sam i učinila. Tamo su moždani udar okarakterizirali kao blaži, međutim u bolnici sam morala ostati 13 dana, jer su htjeli otkriti uzrok. Tada sam imala 45 godina, a spomenula sam liječnicima da sam imala prije 20 ili 25 godina sličnu epizodu na studiju, međutim tada je nitko nije znao prepoznati. Meni je spasilo život to što sam bila jako dobro informirana o toj bolesti.
Prema statističkim podacima, jedna od pet žena dobiti će moždani udar. Naime, svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke, dok će jedna od tri žene umrijeti od moždanog ili srčanog udara.
Završna svečanost javnozdravstveno-edukativne kampanje ‘Dan crvenih haljina 2025.’ održat će se u petak, 7. veljače 2025. godine, s početkom u 19:30 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu, Ulica Radoslava Cimermana 88. Zvijezde večeri bit će žene koje su preboljele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, a čija će iskustva biti prezentirana u kratkim dokumentarnim filmovima.
Pokrovitelji kampanje su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Gradonačelnik Zagreba.
Podupiratelji su Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb i Gradska ljekarna Zagreb.
Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima
Trešnjevački plac od sljedećeg petka, 17. travnja više neće biti samo jutarnja stanica za kupnju namirnica. Svakog petka pretvara se u Špica Plac, novi afterwork koncept koji na zapad grada dovodi kombinaciju street fooda, DJ programa i večernjeg druženja, u terminu od 18 do ponoći.
Na južnom dijelu tržnice postavlja se prostor s lounge zonama, ambijentalnom rasvjetom i središnjim koktel barom te Beer Gardenom, a fokus je na gastro sadržaju i opuštenom druženju zbog kojeg će dolazak imati smisla svaki put iznova.
U projektu sudjeluje preko 15 poznatih zagrebačkih ugostitelja koji petkom izlaze iz svojih restorana i lokala te donose par jasno definiranih jela, bez preklapanja ponude. To znači da će se na jednom mjestu paralelno moći probati sve; od steakova u street food varijanti, sushija i pašte iz koluta sira, preko azijskih i meksičkih jela, do vege opcija i slastica. Ponuda pića uključuje craft piva (Mlinarica, Varionica, Zmajsko, Medvedgrad…), vina i koktele kroz centralni bar.
Dio jelovnika razvija se direktno iz onoga što je taj dan dostupno na placu, pa koncept zadržava vezu s tržnicom i lokalnim OPG-ovima “od polja do stola”, ali u formatu koji je prilagođen večernjem izlasku; brz, street food i sharing friendly.
Glazbeni program temelji se na DJ setovima i neformalnoj, afterwork atmosferi, s naglaskom na jazz, funk, house i srodne žanrove, bez koncertnog formata, kako bi se zadržao kontinuitet druženja tijekom večeri.
Iako koncepti koji kombiniraju tržnice i večernji sadržaj već postoje u Zagrebu i drugim gradovima, Špica Plac fokus stavlja na kvartovski kontekst Trešnjevke i redoviti tjedni ritam, s ciljem stvaranja stabilnog mjesta okupljanja koje ne ovisi o jednokratnim događanjima.
Projekt se održava u dva ciklusa: od travnja do kraja srpnja te ponovno od rujna do jeseni, uz model u kojem se dio ugostitelja rotira svaki petak, čime se održava dinamika i stalna promjena sadržaja.
Špica Plac realizira se u suradnji s Tržnicama grada Zagreba i Gradom Zagrebom, a iza njega stoji Svibanj Projekt, tim poznat po Adventu na Europskom trgu i programu koji je u Zagrebu postavio standard svakodnevnog DJ i koncertnog sadržaja u adventskom periodu.
Ako je suditi po konceptu, Trešnjevka dobiva format koji cilja upravo ono što metropoli treba, redoviti, tjedni izlazak petkom prilagođen svim generacijama koji ne počinje u ponoć, nego odmah nakon posla.
Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima. Detaljne informacije o gastro ponudi, ugostiteljima i programu pratite na IG, FB i Tik Tok profilima Špica Placa.
Grad Zagreb pokrenuo je postupak javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukciji pothodnika na Aveniji Marina Držića, u zoni tramvajskih stajališta sjeverno od petlje. Radovi će osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti prvi put osigurati izravan i neometan pristup tamošnjem pothodniku i tramvajskim stajalištima.
„Rekonstrukcija pothodnika dio je sustavnih ulaganja u unapređenje pristupačnosti javne infrastrukture u Zagrebu, pri čemu je prilagodba pothodnika i prometnih površina jedan od ključnih preduvjeta sigurnog i samostalnog kretanja osoba s invaliditetom, starijih osoba i drugih građana smanjene pokretljivosti“, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 1,55 milijuna eura bez PDV-a. Početak radova očekuje se na jesen, a trajat će devet mjeseci.
Središnji dio projekta čini ugradnja četiri dizala koja će ukloniti prepreke u pristupu. Dizala će biti postavljena na svim ključnim točkama: dva uz ulazna stubišta na zapadnoj i istočnoj strani pothodnika te dva koja će omogućiti izravan pristup tramvajskim stajalištima.
Rekonstrukcija obuhvaća i cjelovito uređenje pješačkih površina, uz izgradnju rampi za guranje bicikala duž stepenica. Uredit će se nova ograda i rukohvati, a posebna pažnja posvetit će se ugradnji taktilnih površina za slijepe i slabovidne osobe te obnovi horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Postojeće energetski neučinkovite svjetiljke zamijenit će se novim LED svjetiljkama koje će poboljšati vidljivost i osjećaj sigurnosti.
U Zagrebu više od 15 posto stanovnika živi s invaliditetom. Upravo zato Grad kontinuirano ulaže u unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora – od prilagodbe pothodnika i prometne infrastrukture, preko proširenja prava na besplatan javni prijevoz i obnove voznog parka ZET-a, nabavom novih prilagođenih kombi vozila za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, do nabave niskopodnih tramvaja i autobusa, sve s ciljem osiguravanja sigurnijeg, dostupnijeg i ravnopravnijeg kretanja gradom.
Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec obišla je radove na rekonstrukciji objekta u Ulici Jurja Dalmatinca, koji će biti namijenjen pružanju socijalnih usluga za djecu i odrasle s poremećajima iz spektra autizma (PSA)
Poslušaj članak
Nova lokacija djelovat će u sklopu Centra za autizam te će pružati usluge rane razvojne i psihosocijalne podrške za 40 djece i mladih, kao i dnevni boravak za 30 odraslih osoba s PSA.
– Sustavno ulažemo u širenje mreže podrške i povećavamo dostupnost socijalnih usluga za osobe s PSA. To uključuje razvoj infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta te ulaganje u edukaciju stručnjaka. Time želimo pridonijeti kvalitetnoj integraciji osoba s PSA u zajednicu i pružiti usluge koje im omogućavaju dostojanstven i ispunjen život u Zagrebu – naglasila je zamjenica Dolenec.
Centar za autizam ima ključnu ulogu u tom sustavu. Grad Zagreb pritom ulaže napore u reguliranje djelatnosti socijalne skrbi u Centru kroz licenciranje prostora u kojima se nude socijalne usluge, kako bi objekti u kojima borave korisnici zadovoljavali sve potrebne uvjete za pružanje tih usluga.
Radovi na ovom objektu su krenuli u rujnu, a uključuju pojačanje konstrukcije, redizajn pročelja te uređenje okoliša i vanjske rasvjete. Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 1,85 milijuna eura, a završetak radova i opremanja očekuje se krajem ljeta. Početak pružanja usluga na ovoj novoj lokaciji očekujemo u jesen ove godine.
U tijeku je i postupak izdavanja građevinske dozvole za kapitalni projekt Centar za autizam – Oporovec, vrijedan 40 milijuna eura, koji će imati 48 razrednih odjela i odgojno-obrazovnih skupina i tri skupine predškolskog odgoja i obrazovanja. Ugovor o sufinanciranju putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti naći će se na sljedećoj sjednici Gradske skupštine.
Osim ulaganja u Centar za autizam, Grad Zagreb u protekle je tri godine značajno investirao i u druge ustanove koje pružaju socijalne usluge za osobe s poremećajima iz spektra autizma, poput Malog doma, Centra za neovisno življenje ZAC i Centra Silver.
Također, Grad Zagreb razvija i digitalne alate za podršku mentalnom zdravlju, uz web portal Mentalno zdravlje Grada Zagreba, od 2025. godine je uspostavljen i portal namijenjen pružanju informacija, podrške i usmjeravanja obiteljima djece s teškoćama u razvoju Rana intervencija.