Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija
Poslušaj članak
U organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog neurološkog društva i Hrvatskog drtuštva za spolne razlike u neurološkim bolestima, a u suorganizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’, na zagrebačkom Trgu Petra Preradovića, u srijedu, 5. veljače 2025., u vremenu od 11 do 14 sati, održana je sedma po redu javnozdravstvena akcija ‘Dan crvenih haljina’, s ciljem edukacije građanstva o prevenciji, simptomima i liječenju moždanog udara.
U tu svrhu postavljene su tri pagode Hrvatskog Crvenog križa, gdje su građani mogli besplatno izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak, uz savjete stručnjaka iz neurologije, koji su na pitanja o moždanim udarima upućivali na doktore opće prakse za podizanje uputnica i dolaska potom u bolnice po izboru. Odaziv je bio velik, a osim starije populacije odazvale su se i mlade osobe.
Dijeljeni su leci, a posebno je naznačeno da se u slučaju prepoznavanja simptoma, kao što su otežani govor, nemogućnost podizanja ruku, oduzetost tijela ili lica, treba pozvati hitna pomoć na 194 ili 112, jer moždani udar je hitno stanje i minute su vrlo važne.
Rizični čimbenici za moždani udar su prekomjerna tjelesna težina, pušenje, tjelesna neaktivnost i neadekvatna prehrana, a bolesti čijim se pravovremenim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti rizik od moždanog udara su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest.
Marija Hribar iz Luga Samoborskog iznijela je svoje iskustvo s moždanim udarom, koji je doživjela na poslu prije devet godina.
– Prvi simptomi bili su zbog živciranja, tlak je porastao i počeo oduzimati lijevu stranu. U roku od nekih deset minuta uspjela sam doći do svojeg liječnika opće prakse, koji mi je dao lijekove i spasio do dolaska hitne pomoći, koja me je potom iz Samobora odvela do Vinogradske bolnice u Zagrebu. Kada sam došla do liječnika, tlak je bio 280 s 220, došlo je do puknuća krvne žilice u mozgu i nastala je aneurizma, a do Vinogradske se tlak normalizirao, ali sam postala potpuno nepokretna i morala sam ostati na liječenju devet dana. Potom je uslijedila rehabilitacija, a ja sam prohodala nakon 40 dana nepokretnosti. Sama vježbam kod kuće, jer nemam pravo na rehabilitacije. Fizikalna terapija u kući je također uskraćena nakon nekoliko godina. Ostala je oduzetost lijeve strane tijela.
Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija.
Kao što smo već prethodno objavili, ova se akcija redovito održava diljem Europe i SAD-a, izazivajući interes stručnjaka i javnosti. Kampanja ističe specifičnosti moždanog udara u žena, teškoće u njegovoj prevenciji i liječenju te često zanemarivanje ove ozbiljne bolesti u ženskoj populaciji. Ciljevi kampanje su podizanje svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena, ukazivanje na opasne posljedice zanemarivanja simptoma te promicanje promjene načina života radi prevencije moždanog udara.
Drugi slučaj preživjelog moždanog udara podijelila je Željka Leljak Gracin iz Zagreba.
– Imala sam moždani udar 2. prosinca 2021. godine. Znala sam prepoznati znakove jer sam nažalost čula za jedan slučaj koji je završio smrću jedne mlade osobe od 28 godina. Meni je pozlilo u tramvaju, na putu do posla. Znači, nikakav stres nije bio u tom trenutku. Znala sam da se radi o moždanom udaru i da je potrebno što prije potražiti liječničku pomoć. Pomislila sam da se možda radi i o gladi pa sam ušla u pekarnicu, ali nisam mogla više ništa reći, međutim sam nekako uspjela pokazati. Otišla sam u ured u neposrednoj blizini, ali više nisam osjećala lijevu stranu i nisam više mogla govoriti, a kada mi je kolegica donijela vode, ista mi se slijevala niz lice. Nakon pola sata počeo se vraćati osjećaj, ali sam znala da se moram javiti na hitnu pomoć, što sam i učinila. Tamo su moždani udar okarakterizirali kao blaži, međutim u bolnici sam morala ostati 13 dana, jer su htjeli otkriti uzrok. Tada sam imala 45 godina, a spomenula sam liječnicima da sam imala prije 20 ili 25 godina sličnu epizodu na studiju, međutim tada je nitko nije znao prepoznati. Meni je spasilo život to što sam bila jako dobro informirana o toj bolesti.
Prema statističkim podacima, jedna od pet žena dobiti će moždani udar. Naime, svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke, dok će jedna od tri žene umrijeti od moždanog ili srčanog udara.
Završna svečanost javnozdravstveno-edukativne kampanje ‘Dan crvenih haljina 2025.’ održat će se u petak, 7. veljače 2025. godine, s početkom u 19:30 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu, Ulica Radoslava Cimermana 88. Zvijezde večeri bit će žene koje su preboljele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, a čija će iskustva biti prezentirana u kratkim dokumentarnim filmovima.
Pokrovitelji kampanje su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Gradonačelnik Zagreba.
Podupiratelji su Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb i Gradska ljekarna Zagreb.
‘Zdrava mobilnost u gradovima’ naziv je skupa posvećenog promociji aktivne mobilnosti kao temelja zdravih, održivih i uključivih urbanih sredina, održanog u srijedu u prostoru Sveučilišta u Zagrebu
Među okupljenim predstavnicima akademske zajednice, privatnog sektora, start-up zajednice, kao i predstavnika Grada Zagreba, kroz različite perspektive podijeljeni su primjeri dobre prakse i inovativna rješenja usmjerena na razvoj zdravijih gradova.
Kao jedan od sudionika panela, uz Andru Pavunu, pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, Selmu Šogorić, predsjednicu Hrvatske mreže zdravih gradova, Maju Ahac s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Matije Sikirić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u raspravi je sudjelovala i Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.
Zdrava mobilnost važan je preduvjet kvalitete života, zdravlja građana i održivog urbanog razvoja, kazala je uvodno pročelnica Vidović.
– Mobilnost nije više nije samo prometna, već i javnozdravstvena i razvojna tema. Poticanje kretanja i svakodnevne fizičke aktivnosti znatno pomažu u prevenciji bolesti. Upravo zato na razini Grada uvodimo nove ili proširujemo postojeće pješačke zone, biciklističke staze, zelene površine, šetnice, ali i sigurnije rute do škola, domova zdravlja i sportskih sadržaja.
U nastavku izlaganja napomenula je kako se u zagrebačkom Centru za zdravlje mladih provode savjetovanja i radionice o zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti školske djece i studenata i to pod nadzorom kineziologa.
– Kao nadstandard, već drugu godinu zaredom, u Domu zdravlja Zagreb – Centar provodimo projekt Zeleni recept, odnosno zelena uputnica, kojim liječnici pacijentima preporučuju tjelovježbu koju provodi kineziolog. Građane se time potiče na redovitu tjelesnu aktivnost i tako utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, a i smanjuju se liste čekanja za fizikalnu terapiju.
Pročelnica je posebice naglasila važnost osiguravanja jednakog pristupa mobilnosti za sve skupine građana čime se ujedno doprinosi socijalnoj pravednosti. Upravo zato se kontinuirano i nabavljaju niskopodni tramvaji i autobusi, unapređuje pristup stajalištima javnog prijevoza, raskrižja opremaju zvučnim signalizatorima, u pothodnike ugrađuju dizala, postavljaju taktilne površine.
– Kroz gradsku Odluku o socijalnoj skrbi danas osiguravamo besplatan javni prijevoz za oko 132 000 građana. Jer mobilnost je preduvjet socijalne uključenosti; ona nije samo fizičko kretanje već i pravo na pristup uslugama. Zagreb to jasno prepoznaje i djeluje u tom smjeru; sustavno, uključivo i dugoročno – zaključila je.
Skup je organizirao Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, u ulozi predstavnika EIT Health zajednice znanja i inovacija u Hrvatskoj i tvrtka Invento Capital Partners, kao predstavnik EIT Urban Mobility zajednice u Hrvatskoj, u suradnji sa UNIC-om.
Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili njihove radove zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor, kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe
Poslušaj članak
Igra točaka, crta, likova i boja. Tako je, u kratkoj noti, likovna pedagoginja Tanja Parlov opisala ljetnu izložbu slika učenika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, stvaranih kombiniranom tehnikom tijekom likovne terapije. Ova jedinstvena izložba otvorena je koncem lipnja u Hrvatskoj knjižnici za slijepe, a za zainteresiranu će javnost biti otvorena do 12. rujna.
Ove godine Hrvatska knjižnica za slijepe obilježava 60. obljetnicu postojanja – čime se svrstala u jednu od najpostojanijih i najuglednijih institucija naše kulture – a tim je povodom pripremila raskošan program u sklopu kojeg je i otvorena rečena izložba.
– Naša knjižnica već dugo godina surađuje s Centrom za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, i moram napomenuti kako se ta suradnja odvija na obostrano zadovoljstvo. Također nam je zadovoljstvo raditi s likovnom pedagoginjom Tanjom Parlov i korisnicima njezine likovne radionice unutar samog ‘Vinka Beka’. Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili dio njihovih radova zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor – kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe.
Ovakva je izložba, nastavlja ravnateljica Zlatar Radigović, sjajan alat za senzibilizaciju javnosti kada je riječ o pravima i položaju slijepih osoba, usto i dobar putokaz za stvaranje društva jednakih mogućnosti. Tek uzgred, za one neupućene, Hrvatska knjižnica za slijepe ne nudi svoje usluge samo osobama oštećena vida, nego i svima koji imaju teškoća s čitanjem, ponajprije ljudima s disleksijom i onima koji ne mogu držati knjige u rukama.
A evo što i samoj ljetnoj izložbi polaznika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’ kaže Tanja Parlov, pod čijim su mentorstvom likovna djela i stvarana.
– Apstraktno kao mogućnost izričaja osjeta i emocija tema je koja povezuje naše slike. Gradili smo ih papirnom kašom kroz točke, ravne i zakrivljene crte, stvarajući pritom zanimljive i dinamične likove. Nekad sami, nekad kroz komunikaciju s drugima. Izbor boja čini spektar duginih boja u različitim omjerima, tonovima i čistoći boje stvarajući dinamičnu i veselu atmosferu. Akromatske boje dodatno pojačavaju izražajnost kromatskih boja u nekim slikama. Radovi pulsiraju energijom, veseljem i slobodom – zaključuje likovna pedagoginja Tanja Parlov.
Kako bi se zaštitili od visokih temperatura, građani Zagreba mogu potražiti osvježenje na javnim zdencima i u klimatiziranim knjižnicama širom grada
Građanima su na raspolaganju 172 javna zdenca s pitkom vodom, raspoređena diljem grada, a njihov broj se kontinuirano povećava. Najbliži zdenac moguće je lako pronaći putem interaktivne karte dostupne na ovoj poveznici.
Uz zdence, građani rashlađenje mogu potražiti i u Knjižnicama grada Zagreba, čiji su prostori većinom klimatizirani i predstavljaju ugodno mjesto za boravak tijekom dana. Mreža knjižnica djeluje na 42 lokacije u svim gradskim četvrtima. Detaljnije informacije o programima dostupne su na službenoj mrežnoj stranici Knjižnica grada Zagreba.
Grad Zagreb poziva građane da tijekom toplinskog vala potraže rashlađenje u dostupnim prostorima te da prate preporuke o zaštiti zdravlja koje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.