Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija
Poslušaj članak
U organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog neurološkog društva i Hrvatskog drtuštva za spolne razlike u neurološkim bolestima, a u suorganizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’, na zagrebačkom Trgu Petra Preradovića, u srijedu, 5. veljače 2025., u vremenu od 11 do 14 sati, održana je sedma po redu javnozdravstvena akcija ‘Dan crvenih haljina’, s ciljem edukacije građanstva o prevenciji, simptomima i liječenju moždanog udara.
U tu svrhu postavljene su tri pagode Hrvatskog Crvenog križa, gdje su građani mogli besplatno izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak, uz savjete stručnjaka iz neurologije, koji su na pitanja o moždanim udarima upućivali na doktore opće prakse za podizanje uputnica i dolaska potom u bolnice po izboru. Odaziv je bio velik, a osim starije populacije odazvale su se i mlade osobe.
Dijeljeni su leci, a posebno je naznačeno da se u slučaju prepoznavanja simptoma, kao što su otežani govor, nemogućnost podizanja ruku, oduzetost tijela ili lica, treba pozvati hitna pomoć na 194 ili 112, jer moždani udar je hitno stanje i minute su vrlo važne.
Rizični čimbenici za moždani udar su prekomjerna tjelesna težina, pušenje, tjelesna neaktivnost i neadekvatna prehrana, a bolesti čijim se pravovremenim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti rizik od moždanog udara su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest.
Marija Hribar iz Luga Samoborskog iznijela je svoje iskustvo s moždanim udarom, koji je doživjela na poslu prije devet godina.
– Prvi simptomi bili su zbog živciranja, tlak je porastao i počeo oduzimati lijevu stranu. U roku od nekih deset minuta uspjela sam doći do svojeg liječnika opće prakse, koji mi je dao lijekove i spasio do dolaska hitne pomoći, koja me je potom iz Samobora odvela do Vinogradske bolnice u Zagrebu. Kada sam došla do liječnika, tlak je bio 280 s 220, došlo je do puknuća krvne žilice u mozgu i nastala je aneurizma, a do Vinogradske se tlak normalizirao, ali sam postala potpuno nepokretna i morala sam ostati na liječenju devet dana. Potom je uslijedila rehabilitacija, a ja sam prohodala nakon 40 dana nepokretnosti. Sama vježbam kod kuće, jer nemam pravo na rehabilitacije. Fizikalna terapija u kući je također uskraćena nakon nekoliko godina. Ostala je oduzetost lijeve strane tijela.
Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija.
Kao što smo već prethodno objavili, ova se akcija redovito održava diljem Europe i SAD-a, izazivajući interes stručnjaka i javnosti. Kampanja ističe specifičnosti moždanog udara u žena, teškoće u njegovoj prevenciji i liječenju te često zanemarivanje ove ozbiljne bolesti u ženskoj populaciji. Ciljevi kampanje su podizanje svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena, ukazivanje na opasne posljedice zanemarivanja simptoma te promicanje promjene načina života radi prevencije moždanog udara.
Drugi slučaj preživjelog moždanog udara podijelila je Željka Leljak Gracin iz Zagreba.
– Imala sam moždani udar 2. prosinca 2021. godine. Znala sam prepoznati znakove jer sam nažalost čula za jedan slučaj koji je završio smrću jedne mlade osobe od 28 godina. Meni je pozlilo u tramvaju, na putu do posla. Znači, nikakav stres nije bio u tom trenutku. Znala sam da se radi o moždanom udaru i da je potrebno što prije potražiti liječničku pomoć. Pomislila sam da se možda radi i o gladi pa sam ušla u pekarnicu, ali nisam mogla više ništa reći, međutim sam nekako uspjela pokazati. Otišla sam u ured u neposrednoj blizini, ali više nisam osjećala lijevu stranu i nisam više mogla govoriti, a kada mi je kolegica donijela vode, ista mi se slijevala niz lice. Nakon pola sata počeo se vraćati osjećaj, ali sam znala da se moram javiti na hitnu pomoć, što sam i učinila. Tamo su moždani udar okarakterizirali kao blaži, međutim u bolnici sam morala ostati 13 dana, jer su htjeli otkriti uzrok. Tada sam imala 45 godina, a spomenula sam liječnicima da sam imala prije 20 ili 25 godina sličnu epizodu na studiju, međutim tada je nitko nije znao prepoznati. Meni je spasilo život to što sam bila jako dobro informirana o toj bolesti.
Prema statističkim podacima, jedna od pet žena dobiti će moždani udar. Naime, svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke, dok će jedna od tri žene umrijeti od moždanog ili srčanog udara.
Završna svečanost javnozdravstveno-edukativne kampanje ‘Dan crvenih haljina 2025.’ održat će se u petak, 7. veljače 2025. godine, s početkom u 19:30 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu, Ulica Radoslava Cimermana 88. Zvijezde večeri bit će žene koje su preboljele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, a čija će iskustva biti prezentirana u kratkim dokumentarnim filmovima.
Pokrovitelji kampanje su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Gradonačelnik Zagreba.
Podupiratelji su Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb i Gradska ljekarna Zagreb.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je u utorak kako novi vizualni identitet Grada Zagreba, predstavljen u ponedjeljak, nije zamjena za prepoznatljiv Grb Zagreba koji ostaje i ne mijenja se, dodavši kako rješenje novog vizualnog identiteta tek ide u raspravu
Novi vizualni identitet Grada Zagreba, odabran putem javnog natječaja koji je provelo Hrvatsko dizajnersko društvo, predstavljen je u ponedjeljak, a prvu nagradu osvojio je koncept ‘Slobodan čovjek u slobodnom gradu’, čiji su autori Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić.
– Želim pojasniti ove dezinformacije koje se javljaju od nekih protukandidata da će ovaj vizualni identitet ili ovo grafičko idejno rješenje zamijeniti Grb Grada Zagreba, što je naravno potpuno netočno – izjavio je Tomašević na redovitoj konferenciji za novinare.
Pojasnio je da će se novi vizualni identitet Grada Zagreba prije svega upotrebljavati za digitalne alate, mobilne aplikacije.
Ponovio je da Grb Grada Zagreba ostaje i da se on nalazi u Statutu Grada isto kao i zastava.
Tomašević je napomenuo kako je prvonagrađeno rješenje za vizualni identitet idejno, i tek slijedi rasprava i dorada, kao i odluka u kojem kontekstu će se ono primjenjivati.
Osvrnuo se i na dolazak na liječenje dvoje ozlijeđenih iz požara u Sjevernoj Makedonije, koji su ranije jučer prevezeni u Kliniku za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice.
Tomašević je istaknuo kako je Grad kontaktirao makedonsko veleposlanstvo i ponudio obiteljima ozlijeđenih smještaj dok su njihovi bližnji u Zagrebu na liječenju.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet uoči pete godišnjice zagrebačkog potresa rekao je da je Grad imao 207 projekata obnove od potresa, od kojih je 189 trenutačno dovršeno. Ostale su, kaže, najkompleksnije, cjelovite obnove, od kojih su tri školske zgrade, zgrade u zdravstvu čija se obnova intenzivirala te zgrade u kulturi.
Korlaet je također rekao kako se obnova višestambenih privatnih zgrada intenzivirala, ali da su manje zadovoljni obnovom privatnih kuća u Gornjoj Dubravi i Podsljemenu. Dodao je da od 103 planirane zamjenske kuće izvedeno njih samo 33.
Najavio je da se Grad osim protupotresne, sprema i za urbanu obnovu te kako će za nekoliko dana donijeti javni poziv za obnovu pročelja zgrada iz sredstava spomeničke rente.
– Obnovu pročelja u Donjem gradu kao zaštićenoj povijesnoj cjelini, Grad će po novoj odluci financirati 100 posto, a dvorišna pročelja 60 posto i refundirati trošak izrade projektne dokumentacije – rekao je Korlaet.
Napominje i da je Grad počeo s masovnim skidanjem grafita s fasada za što se prijavilo čak 309 zgrada.
Gradonačelnik Tomašević je izvijestio i da nakon izbora izvođača radova na stadionu u Kranjčevićevoj ulici, trenutačno teče rok za žalbe. Ako ne bude problema, početak radova očekuje se u travnju.
– Novost je da smo nakon brojnih sastanak kako bismo zadovoljili najviše standarde kategorizacije UEFA-e, prihvatili njihovu preporuku da riješimo pristup prema stadionu i sa sjeverne strane, što je bolje za brže punjenje i pražnjenje stadiona te za sigurnost, i sada 27. ožujka idemo s tim na Gradsku skupštinu – rekao je Tomašević.
Grad Zagreb s velikim uspjehom zaključio je drugi javni poziv za financiranje pilot projekata sporta u školama čiji je cilj potaknuti učenike da se aktivno uključe u sportske aktivnosti te promicati važnosti i dobrobiti sporta među mladima
Kroz suradnju s 12 sportskih saveza, u provedbu sportskih projekata bit će uključeno čak 68 osnovnih i srednjih škola i gotovo 5000 učenika, od čega oko 300 učenika s teškoćama.
Grad Zagreb ove će godine u pilot projekte sporta u školama uložiti ukupno 300.000 eura, od čega je 160.000 eura osigurano kroz upravo provedeni javni poziv, a novi poziv, za sportske aktivnosti u prvom polugodištu sljedeće školske godine, bit će objavljen tijekom travnja. Sudjelovanje za učenike u svim aktivnostima je besplatno.
– Ulaganja u pilot projekte sporta u školama samo su jedna u nizu ulaganja Grada Zagreba u sport, od školske do one najviše, profesionalne razine. Utrostručili smo financiranje školskog i sveučilišnog sporta, što je samo dio kontinuiranih ulaganja u sportsku infrastrukturu i programe kako bismo svima, a posebno našim osnovnoškolcima i srednjoškolcima, osigurali besplatne sportske aktivnosti. Ovi projekti su prilika da djeca iz svih dijelova Zagreba aktivno sudjeluju u sportu i razvijaju ljubav prema tjelesnoj aktivnosti. Ovo nije samo ulaganje u sport, nego u budućnost djece i društva – rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba, komentirajući odličan odaziv na javni poziv.
Proračun za sport u mandatu gradonačelnika Tomaševića gotovo je utrostručen – s 59 milijuna eura u 2021. godini na 148 milijuna eura ove godine. Pritom, sredstva za školski i sveučilišni sport u ovoj godini iznose rekordnih 1,2 milijuna eura.
Pored pilot projekata sporta u školama, u čak 15 školskih sportskih dvorana uloženo je 25 milijuna eura u ovom mandatu, a od osam strateških projekata u mandatu, čak tri su kapitalna ulaganja u sportsku infrastrukturu: Dom sportova, bazen Špansko, te stadion Kranjčevićeva.
Sudjelovanje za učenike u svim aktivnostima je besplatno.
Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja
Svjetski dan bubrega obilježen je javnozdravstvenom akcijom 13. ožujka 2025. u Zagrebu, na Cvjetnom trgu, u organizaciji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplataciju Hrvatskog liječničkog zbora (HDNDT), Hrvatske udruge nefroloških medicinskih sestara i tehničara (HUNMST), KoHOM – koordinacije Hrvatske obiteljske medicine, Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara (HDND) i suorganizaciji Grada Zagreba, kako bi se ukazalo na opasnosti kroničnih bubrežnih bolesti (KBB) te upozorilo na važnost ranog prepoznavanja bolesti.
Građani su tijekom obilježavanja na Cvjetnom trgu imali mogućnost provjeriti tlak i razinu šećera, a mogli su i pitati nadležne doktore u vezi česte kronične bubrežne bolesti, koju se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca. Takvo stanje dovodi do situacije u kojoj bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Naime, nakupljanje otpadnih produkata i viška tekućine može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.
Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti peti vodeći uzrok smrtnosti do 2040. godine.
Na konferenciji za medije održanoj u četvrtak sudjelovali su predstavnici Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, HDNDT, HUNMST, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te predstavnica suorganizatora i pokrovitelja Grada Zagreba.
Moglo se saznati da je kronična bubrežna bolest (KBB) česta i opasna, da pogađa približno deset posto odrasle populacije, da ne daje simptome u ranim stajima te da je rizični čimbenik za nastanak srčanožilnih bolesti i preuranjenu smrt. Bolest otkriva na temelju jednostavnih nalaza iz krvi i mokraće.
Glavni rizični čimbenici za bubrežnu bolest su šećerna bolest (dijabetes), povišen arterijski tlak (hipertenzija), srčanožilna bolest, debljina, obiteljska anamneza bubrežne bolesti. Kako su pod većim rizikom od obolijevanja osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti, preporuka je da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika, kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Na konferenciji za medije je, između ostalog, naglašeno da se simptomi kronične bubrežne bolesti razvijaju polako i postupno pa ih u početnim stadijima često nema ili budu neprepoznati.
U takvoj ranoj fazi, nepravilna bubrežna funkcija može se otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, koja može pokazivati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
– Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža – pojašnjeno je na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja, a to su: važnost tjelesne aktivnosti; redovita kontroliranje krvnog tlaka; redovita kontrola šećeri u krvi; zdrava prehrana, smanjenje unosa soli i kontrola tjelesne težine; održavanje zdravog unosa tekućine; zabrana pušenja i boravka u pušačkim prostorima; štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjet s liječnikom oko lijekova.
Preporuka je da se ljudi odazovu jednostavnim, neinvazivnim i jeftinim testovima za osobe s velikim rizikom: mjerenje krvnog tlaka radi otkrivanja hipertenzije; indeks tjelesne mase (ITM), koji je procjena tjelesnih masti na temelju visine i mase (tjelesna masa u kilogramima / kvadrat tjelesne visine u metrima); analiza mokraće: određivanje bjelančevina u mokraći – albumina (albuminurija) radi procjene bubrežnog oštećenja.
Poželjno je odrediti omjer albumini/kreatinin u mokraći (uACR); krvni testovi – glikozilirani hemoglobin ili glukoza natašte ili u bilo koje vrijeme radi otkrivanja šećerne bolesti tipa 2, kao i serumski kreatinin zbog glomerulske filtracije (eGFR) te radi procjene bubrežne funkcije.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.