Connect with us

in MREŽA

ZAGREB Održan okrugli stol na temu asistivna tehnologija za gluhe i nagluhe osobe

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazano sedam osoba. Šest ih sjedi za stolom dok jedna osoba stoji i pokazuje nešto rukama. Iza osobe koja stoji nalazi se baner.
Foto: Borna Ferdo Vukojević

Doneseni su zaključci kako treba nastaviti djelovati u istom smjeru kako bi se dogodile pozitivne promjene u životima gluhih i nagluhih osoba

Jučer je u prostorima zagrebačke knjižnice Bogdana Ogrizovića, povodom tjedna gluhih i nagluhih osoba, održan okrugli stol na temu ‘Asistivna tehnologija za gluhe i nagluhe osobe’.

Program okruglog stola vodila je Marina Škrabalo, a panelisti su bili pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek, predsjednica SOIH-a Marica Mirić, doktorica, specijalistica otorinolaringologije i članica Udruge audiologa Ivana Marinac, dok je ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorio doktor Tomislav Benjak, te pomoćnica ravnatelja hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tea Strbad.

Svi oni bili su pozvani govoriti i tako pomoći u rješavanju problematike asistivne tehnologije u životu gluhih i nagluhih osoba kojima je ona prijeko potrebna, ali do nje, nažalost, ne mogu svi, a i oni koji mogu, na nju dugo čekaju.

Na okruglom stolu ‘Asistivna tehnologija za gluhe i nagluhe osobe’, panelisti su zajedno s auditorijem pokušli doći do nekih zajedničkih rješenja, na koji bi se način gluhim i nagluhim osobama olakšao pristup asistivnoj tehnologiji koja im život znači.

Prva je riječ dobila Marina Škrabalo koja je kazala kako je pitanje asistivne tehnologije za osobe s oštećenim sluhom životno pitanje i pitanje ostvarenja ljudskih prava.

Doktorica Marinac je s medicinske strane objasnila koji su to preduvjeti za uključivanje osoba s oštećenim sluhom u društvo.

– Ja nisam samo doktorica otorinolaringologije, član stručnog društva za audiologiju i fonijatriju, ja sam također i osoba oštećenog sluha. Stoga sam cjelokupno svoje školovanje bila također ovisna o asistivnoj tehnologiji. Asistivna tehnologija uključuje pužnice, slušne aparate i slično. Međutim, postoje ljudi koji zbog značajnog oštećenja sluha iste ne mogu koristiti. Nekome može pomoći slušni aparat, nekome pužnica, a nekome znakovni jezik. Stvar je u tome da, kako bismo osobu s oštećenim sluhom uključili u društvo, mora joj se moći omogućiti asistivna tehnologija.

HZZO iz godine u godinu spušta participaciju nabavke slušnih pomagala, ali i produžuje rok dobivanja novog slušnog pomagala. To je problem jer se osobe s oštećenjem sluha, ukoliko im se aparat pokvari ili im iz nekog razloga više ne paše, ne mogu nikome javiti za nabavku novog aparata prije isteka doznake. Takve osobe zbog toga ne mogu participirati u našem društvu.

Ukoliko ne pružimo osobama s oštećenjem sluha mogućnost da se mogu sporazumijevati s osobama zdravog sluha, mi im onda onemogućujemo inkluziju u društvo – istaknula je doktorica Marinac koja tvrdi da kao društvo moramo poraditi na tome da budemo otvorena uma za neka nova rješenja.

Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek dotaknula se pravilnika o dobivanju asistivne tehnologije i kontradiktornosti koja je prisutna u sustavu kada je riječ o gluhim i nagluhim osobama.

– S obzirom na to da se rok uporabe pomagala iz godine u godinu povećava, točnije produžuje se vremenski rok kada osoba s oštećenjem sluha može dobiti novo pomagalo, to povećava barijere u komunikaciji i smanjuje dostupnost informacija nama gluhima. Isto tako sve gluhe i nagluhe osobe nisu ravnopravne. Ako postoje dvije osobe koje koriste različito pomagalo, jedna će osoba moći dobiti besplatno to pomagalo, dok će druga biti primorana svoje pomagalo platiti.

Nadalje, novi vibracijski ili svjetlosni alarm možemo dobiti svakih 10 godina, a mi ga koristimo svaki dan. Ako se uređaj pokvari, nikom ništa. Starije nagluhe osobe nemaju pravo na taj uređaj. To je prava diskriminacija. I oni imaju pravo na aktivan život u zajednici.

Također bih istaknula problem dostupnosti uređaja za bebe gluhim i nagluhim majkama. Majke koje su gluhe ili nagluhe ne mogu dobiti taj uređaj prije nego što se dijete rodi, a nakon rođenja još dva mjeseca moraju skupljati dokumentaciju za to dijete. Tih prvih dva mjeseca majka uopće ne može čuti plač svog djeteta.

Gluhe osobe mogu dobiti doznakom telefax, ali oni s njim ne mogu ni sa kim komunicirati. Predlažem da se ova stavka promijeni te da se poprate novije tehnologije. Gluhe i nagluhe osobe koriste video poziv kao način komunikacije, preko mobitela ili tableta. To bi svakako poboljšalo kvalitetu života gluhih i nagluhih osoba – istaknula je Vincek.

Marica Mirić kazala je kako se situacija za gluhe i nagluhe popravlja, ali i naglasila što bi se još trebalo promijeniti.

– Naš Savez gluhih razvio je jedan program koji će uistinu promijeniti živote i mladih i starijih gluhih, to je program Slavica koji je u suštini velika, velika podrška. Pravilnik je zastario i treba ga mijenjati.

Postoje veliki sustavi u kojima se osoba može registrirati pa tražiti podatke, gdje su posebno prikazani vizualni podaci da se osoba može snaći. Isto tako i u prijevoznim sredstvima. U Hrvatskoj to nije dostupno, to je to što želimo.

Mirić kaže kako gluhe i nagluhe osobe kod nas nisu pripremljene za krizne situacije. Naime, trebala bi postojati vidljiva oznaka da se radi o gluhoj osobi kako bi se istoj moglo pomoći ako se nađe u kriznoj situaciji.

– Mi moramo preko sustava ciljnih organizacija djelovati na državu, tako da ukazujemo na ono što je potrebno, na ono što osobama s oštećenjem sluha služi. Moramo pokušati osuvremeniti i javne površine, javne terminale, javna sredstva, kao i napraviti pametne kuće, da ih stavimo u neke centre izvrsnosti – kazala je Mirić.

Tomislav Benjak osvrnuo se na izradu interaktivnih karti za osobe oštećenog sluha.

– U Hrvatskoj je trenutno registrirano 19.200 osoba s oštećenjem sluha. Pomoću podataka koje imamo u sustavu HZJZ-a širimo priču, te pokazujemo da nismo samo zdravstvena ustanova nego zahvaljujući podatcima koje imamo u sustavu, radimo na unaprjeđenju kvalitete života osoba s invaliditetom. Trenutno radimo interaktivne karte sa sustavom civilne zaštite. One će koristiti podatke iz registra osoba s invaliditetom.

Civilna zaštita bi temeljem podataka iz registra točno znala na kojoj adresi živi osoba oštećena sluha i na taj način bi u slučaju kriznih stanja mogli pomoći toj osobi. To je jedan od aspekata u budućnosti kada ćemo, naravno, vrlo skoro podatke iz registra primjenjivati za tu potrebu.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo već skoro 10 godina radi na edukaciji zdravstvenih djelatnika o načinima ostvarivanja kontakata sa osobama s invaliditetom. Trenutno radimo na provedbi projekta Slavica. Zajedno sa Hrvatskim savezom gluhih organiziramo edukacije diljem Hrvatske unutar domova zdravlja gdje upoznajemo zdravstvene i nezdravstvene djelatnike sa ‘Slavicom’ i njezinim mogućnostima – istaknuo je Benjak iznijevši konkretne vidove pomoći gluhim osobama.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić referirao se na pomoć djeci s oštećenjem sluha.

– Govorimo o djeci s teškoćama u razvoju,  zato što su važni kao element rane intervencije. Mi znamo da su prve tri godine života zapravo najvažnije. Tada možemo najviše toga učiniti da bismo omogućili veću samostalnost djeteta. Zato nam je jako važna kvaliteta, dostupnost i trajnost slušnih pomagala koja postoje na tržištu.

Kad govorimo o slušnim aparatima, kao pomagalima, moramo znati da su neophodni za funkcioniranje gluhih i nagluhih osoba. Činjenica je da su pomagala s liste pomagala zastarjela, kao i da inovacije i asistivne moderne tehnologije našim korisnicima, nažalost, uvijek nisu dostupne.

Kao društvo moramo učiniti jedan dodatni iskorak. Mislim da moramo pojednostaviti procedure, te čuti mišljenje korisnika – zaključio je Jurišić.

Nakon pravobranitelja, riječ je dobila pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Lora Vidović koja je kazala kako je Grad Zagreb, kroz program unapređenja prava osoba s invaliditetom, spreman napraviti sve kako bi se poboljšala situacija kad su u pitanju gluhe i nagluhe osobe.

– Mogu najaviti unapređenje aplikacije ‘Pristupačni Zagreb’ koja uvelike može pomoći u prilagodbi gluhim i nagluhim osobama. U našem društvu uglavnom se priča o fizičkoj i arhitektonskoj pristupačnosti, a mi bismo htjeli napraviti iskorak u ostalim oblicima pristupačnosti – naglasila je Vidović.

Doktorica Strbad za kraj je objasnila na koji način pomagala dolaze na listu HZZO-a te koje je procedure potrebno provesti kako bi se to ostvarilo.

Pred kraj rasprave, riječ je dana i publici koja je također iznijela neke od problema s kojima se susreću kao osobe oštećenog sluha.

Pri završetku okruglog stola doneseni su zaključci kako treba nastaviti djelovati u istom smjeru kako bi se dogodile pozitivne promjene u životima gluhih i nagluhih osoba.

in MREŽA

Sveti Jeronim i Grad Kaštela zajedno za osi

Objavljeno

/

Foto: Arhiva

Udruga planira uvesti uslugu fizioterapeuta, čime bi se pridonijelo očuvanju i poboljšanju fizičkih i kognitivnih funkcija korisnika

Proteklu srijedu u splitskom hotelu Cornaro, uručeni su i potpisani ugovori u okviru Poziva Europskog socijalnog fonda plus „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici”.

 Za financiranje je odabrano 125 projekata, dok je posredničko tijelo 1. razine programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.”,.  

Među mnogobrojnim projektima izabran je projekt Udruge Sveti Jeronim iz Grada Kaštela koji nosi naziv ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’.

Projekt je usmjeren na pružanje podrške starijim osobama te osobama s invaliditetom kroz psihosocijalnu pomoć i pomoć pri ostvarivanju različitih prava korisnika.

Isto tako, Udruga planira uvesti uslugu fizioterapeuta, čime bi se pridonijelo očuvanju i poboljšanju fizičkih i kognitivnih funkcija korisnika. Na taj će se način nastojati podići kvaliteta života korisnika usluga. 

Projektni partner na ovom projektu je Grad Kaštela čija će uloga biti pružanje podrške udruzi u upravljanju projektom i izvještavanju, dok će Udruga Sveti Jeronim biti zadužena za provedbu projektnih aktivnosti.

Kroz ovaj program Udruga Sveti Jeronim proširit će opseg pružanja socijalnih usluga, pojačati kapacitete Udruge, te razviti kvalitetne programe kako bi se podigla kvaliteta pružanja usluga, te omogućila lakša dostupnost istima.

Ovaj hvalevrijedan projekt vrijedan je 298.530,37 eura, a provodit će se kroz 36 mjeseci. Projekt se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus (85%) i Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%).

Nastavite čitati

in MREŽA

Osobe s invaliditetom planinarile na Okić

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu planinara koji hodaju uzbrdo po planinskom putu. Okruženi su golim drvećem i planinskim krajolikom. U pozadini se vide brežuljci i doline, a u daljini se mogu primijetiti planine. Planinari su obučeni u šarenu planinarsku opremu, nose ruksake i koriste štapove za hodanje. Fotografija prikazuje prirodnu ljepotu planinskog pejzaža i aktivnosti na otvorenom, što može biti zanimljivo za ljubitelje prirode i planinarenja.
Foto: HPS.hr

Sudionici su tijekom planinarenja imali podršku prevoditeljice za gluhe, ali i pratitelje za sve sudionike koji nisu došli uz osobnu pratnju

Protekle su subote Planinarsko društvo Pinklec u suradnji s Radnom skupinom za osobe s invaliditetom Hrvatskog planinarskog saveza, organizirao inkluzivni planinarski izlet za osobe s invaliditetom i druge planinare na Okić.

Planinari su se okupili i krenuli na ovaj lijep inkluzivni izlet, iz Svetog Martina na Muri pod Okićem, a hodali su rutom koja je vodila do planinarskog doma  ‘dr. Maks Plotnikov’ i natrag.

Na ovaj planinarski pothvat odvažilo se 98 planinarskih entuzijasta, a među njima bilo je i 30 planinara iz susjedne Slovenije, koji su dio IN Planinaca – odbora za planinarenje osoba s invaliditetom Slovenije. Ova skupina dio je Planinarskog zavoda Slovenije i promiču uključivanje osoba s invaliditetom u planinarske aktivnosti. Njihova prisutnost, ovom je izletu dala međunarodni karakter. 

Od ukupnog broja planinara, na ovaj planinarski pohod krenulo je 43 osobe s različitim vrstama invaliditeta. Među njima bilo je osoba oštećena vida, oštećenog sluha, osoba smanjene pokretljivosti, osoba s neurodegenerativnim bolestima, te osoba s multiplom sklerozom i ostalim težim zdravstvenim problemima.

Planinari s invaliditetom  tijekom izleta imali su odgovarajuću podršku u vidu prevoditeljice za gluhe, pratitelja za osobe koje nisu imale odgovarajuću pratnju, kao i prijevoz u slučaju da neka osoba ne može pratiti tempo, odnosno nastaviti dalje.

Ovaj planinarski izlet protekao je u prijateljskoj atmosferi, zajedništvu, međusobnoj podršci i pomaganju. Sudionici su s puno entuzijazma koračali stazom, a oduševljenje je raslo sa svakim sljedećim korakom.

Nakon što su sudionici uspješno stigli na odredište, umor se kod nikog nije osjećao. Naprotiv , svi prisutni ispred planinarskog doma opustili su se uz pjesmu i ples. Sve je odisalo zajedništvom i veseljem.     

Kako bi izlet protekao na visokoj razini u njegovoj pripremi i realizaciji sudjelovalo je velik broj članova i vodiča Planinarskog društva Pinklec.

Osim njih, veliki obol ovom inkluzivnom izletu na Okić dali su i slovenski Inplaninci, HGSS Stanice Samobor te vodstvo planinarskog doma dr. Maks Plotnikov’.

Zahvaljujući njihovoj dobroj međusobnoj suradnji, planinarski inkluzivni izlet za osobe s invaliditetom prošao je u najboljem redu, a sudionici izleta  su s Okića otišli puni dojmova koje će zasigurno još dugo prepričavati.

Nastavite čitati

in MREŽA

HSUTI Konferencija za voditelje udruga osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) jučer je u zagrebačkom Hotelu Diplomat upriličio završnu konferenciju za voditelje udruga osoba s invaliditetom. Konferencija je organizirana u sklopu treće godine provedbe trogodišnjeg programa ‘Podrška prava – inkluziju olakšava’, koji Savez provodi uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Konferenciju je otvorila Jozefina Kranjčec, predsjednica Saveza, koja je u svom govoru istaknula važnost zajedničkog djelovanja u stvaranju inkluzivnog društva i osiguravanju jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom.

Neizostavno pitanje za predsjednicu Kranjčec, u kratkom razgovoru za In Portal, bilo je vezano za probleme u financiranju stručnih suradnika unutar udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, te na šlamperaj oko isplate inkluzivnih naknada.

– Znate zašto imamo taj problem u financiranju? Zato što su se osobni dohodci znatno povećali u državnim ustanovima i institucijama, a mi nismo sposobni našim djelatnicima s tim financijskim sredstvima koje dobivamo ponuditi jednaku plaću. I zato naši stručni suradnici odlaze, naime na bolje plaćena mjesta. Nisu ljudi krivi, naprosto traže bolji život – kaže nam predsjednica Kranjčec.

Na pitanje kako tumači najavu uvođenja tzv. socijalnih iskaznica za korisnike inkluzivnog dodatka, predsjednica Kranjčec kaže kako ne podržava taj prijedlog jer ljudi naprosto imaju pravo trošiti novac, koji im zakonski pripada, onako kako oni najbolje znaju.

– No problem s inkluzivnim dodatkom je pretrpanost

Zavoda za vještačenje zahtjevima za priznanje prava na dodatak. Ako žele profesionalno odraditi posao, njihovi stručnjaci  mogu obraditi pet ili šest slučajeva, a Zavod za vještačenje dnevno primi i po petsto zahtjeva za inkluzivni dodatak! Ljudi traže inkluzivni dodatak i za liječenje karijesa na zubu i slične gluposti, i tako su zakrčili sustav. Ja sam ogorčena! Jasno je zašto se taj kaos, dakle, događa. Imamo nelojalne građane koji samo brinu o svojim interesima – kategorična je predsjednica HSTUI-ja.

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom.

Kako je to objavio HSUTI, rečena je konferencija okupila predstavnike udruga i saveza, stručnjake i relevantne institucije s ciljem razmjene iskustava, informiranja i zajedničkog traženja rješenja za aktualne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i organizacije koje ih zastupaju. Doprinos ugodnoj atmosferi dao je i stand-up nastup komičara Vlatka Štampara, koji je svojim humorom zaokružio program i nasmijao okupljene sudionike.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu