Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Centar je od početka izlazio izvan vlastitih zidova, koristeći park Maksimir, trgove, škole, i vrtiće kao pozornice, galerije i mjesta susreta

Poslušaj članak

Centar za kulturu Maksimir slavi velikih pola stoljeća rada pa je tim povodom za subotu 3. listopada pripremio veliku rođendansku proslavu, uz iznimno bogat cjelodnevni program prepun radionica, koncerata, cirkusa, izložbi i zabave za sve generacije.

Centar za kulturu i informacije Maksimir s radom je započeo davne 1977., s namjerom da bude jezgra kulturnog stvaralaštva, obrazovanja i susreta građana na području Maksimira.

Od skromnih početaka u dvjema prostorijama izrastao je u važnu zagrebačku kulturnu ustanovu, a njegovu su povijest obilježile manifestacije „Ljeto u Maksimiru”, „Maskarada”, „Praznik kestena”, „Solsticijske svečanosti”, „Trka na prstenac”, „Od poklada do jeseni”, „Kazališni kotao”, „Nedjeljna košnica”, „Mali kvadrat” i „Raspjevani Maksimir”. Njihova dugovječnost svjedoči o temeljnoj ideji Centra – ne stvarati samo kulturu za građane, nego zajedno s njima.

Centar je od početka izlazio izvan vlastitih zidova, koristeći park Maksimir, trgove, škole, i vrtiće kao pozornice, galerije i mjesta susreta.

Poseban trag ostavile su umjetničke intervencije Julija Knifera, Zlatana Vrkljana, Krešimira Bauera, Vladimira Dodiga Trokuta, Milene Lah, Ivana Briskog i drugih autora, čime je javni prostor postao mjesto neposrednog susreta građana i suvremene umjetnosti. Važan dio djelovanja bilo je poticanje kulturnog amaterizma. Razvijale su se likovne, plesne, glazbene i dramske skupine, a alternativnu kazališnu scenu obilježila su kazališta Aruša, Penso+, Šipak, ARS i akrobatsko kazalište Triko. Informativnu ulogu imao je lokalni list Maksimir, pokrenut 1981., a poslije obnovljen kao Maksimir moj kvart.

Preseljenje u Dom na Kozjaku donijelo je bolje uvjete za rad, a objedinjavanje svih aktivnosti u Švarcovoj 18 tijekom 2013. otvorilo je novo razdoblje programskog razvoja. U posljednjem desetljeću Centar istodobno čuva tu tradiciju i prilagođava je suvremenim kulturnim potrebama. Galerija Crta sustavno predstavlja crteže i crtačke koncepcije umjetnika mlađe generacije, a Izložba na cesti i Kultura ulice likovnu umjetnost ponovno iznose u javni prostor.

Film u kvartu vraća zajedničko gledanje filmova, dok Q’ART u tvom KVARTU, programi tolerancije, permakulturni sadržaji, škola mjuzikla, koncerti školskih bendova, prikupljanje sjećanja građana o Maksimiru i druge aktivnosti u zajednici povezuju kulturu sa svakodnevnim životom kvarta. Radionice novih medija i podcast Kulturni maksimalac otvaraju Centar digitalnim formatima i novim publikama, a Kuća Nahero, Empiria Teatar i Suvremeni glazbeni ansambl donose prostor suradnje s nezavisnom umjetničkom scenom.

Pola stoljeća Centra za kulturu Maksimir obilježit će se u subotu 3. listopada brojnim besplatnim programima u parku Otti Berger te koncertom Ricarda Luquea i prijatelja u velikoj dvorani.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Premijerom predstavom „Coprnica Dragica” započela je nova sezona u Žar ptici. Iako je smještena u srednji vijek, točnije u godinu 1362., priča progovara o temama s kojima se mogu poistovjetiti i najnovije generacije

Poslušaj članak

Srećom, zbog lažnih optužbi danas nikome ne prijeti lomača, ali digitalno nasilje kojemu su mnoga djeca i mladi izloženi itekako zna peći.

Ipak, kao i u stvarnosti tako i u „Coprnici Dragici“, uvijek postoji i glas razuma poput odvjetnika kojeg je sjajno odigrao Ante Krstulović. S druge strane postoje zlobnici i prevrtljivice u kakvu se u predstavi odlično preobrazila Ana Marija Vrdoljak.

No „Coprnica Dragica” nije samo priča o ljudskim manama i uvijek aktualnoj borbi dobra i zla već je ujedno i priča o starom Zagrebu. Prilika je to i da djeca više saznaju o hrvatskoj metropoli, o sukobima biskupskog Kaptola i svjetovnog Gradeca te potoku koji ih je razdvajao.

U taj drugi svijet, kada je potok tekao Tkalčićevom, a ispod današnjeg Trga bana Jelačića su bili polja, vrtovi i močvare, na sat vremena odvest će ih uigrana glumačka ekipa koju čine Ana Dora Bajto, Jurica Marčec, Veronika Mach i Berislav Tomičić.

Predstavu, koja je nastala prema povijesnoj slikovnici Marijane Jelić, režirala je Aida Bukvić, dok dramatizaciju potpisuje Marijana Fumić.

A za one koje to zanima, prva predstava za koje se ulaznice mogu kupiti na rasporedu je 25. listopada.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

U javnozdravstvenoj akciji „Zdravlje na duge staze” krvni tlak i glukozu u krvi provjerio je 281 građanin. Rezultati nisu dijagnoza niti predstavljaju stanje u općoj populaciji, a osobama kod kojih su uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola

Poslušaj članak

Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u subotu, 26. rujna, održana je javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze”, posvećena prevenciji i ranom otkrivanju kroničnih bolesti. Tijekom trosatne akcije krvni tlak i glukozu u krvi izmjerio je 281 građanin. Kod 45 posto sudionika izmjerena je vrijednost krvnog tlaka viša od 140 mmHg, dok je kod 5,5 posto glukoza u krvi bila viša od 10 mmol/L.

Akciju je organiziralo Hrvatsko društvo za kronične bolesti u suradnji s partnerima Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba. Građanima je omogućena provjera važnih pokazatelja zdravlja i razgovor sa stručnjacima, uz naglasak na prevenciju, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija.

Među osobama koje su pristupile mjerenju indeksa tjelesne mase (ITM) i analizi sastava tijela, 58 posto imalo je ITM viši od 25 kg/m², a 23 posto viši od 30 kg/m². Organizatori naglašavaju da rezultati nisu dobiveni na reprezentativnom uzorku te se ne mogu preslikavati na hrvatsku populaciju.

Većina sudionika kod kojih je izmjerena glukoza u krvi viša od 10 mmol/L već je znala da ima šećernu bolest. Osobama kod kojih su tijekom akcije uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola, pri čemu organizatori podsjećaju da cilj ovakvih mjerenja nije postavljanje dijagnoze, nego prepoznavanje vrijednosti koje zahtijevaju dodatnu provjeru.

Dijelu sudionika obavljen je i EKG probir, pri kojem nisu zabilježena odstupanja koja bi zahtijevala daljnje postupanje tijekom same akcije. Građani su mogli izmjeriti i snagu stiska šake dinamometrom.

Uz mjerenja, velik interes vladao je za edukativne materijale. Građani su posebno tražili zdrave recepte, letke o predijabetesu, materijale iz kampanje „Ne zaboravi na bubrege”, informacije o kroničnim nezaraznim bolestima te „Zdravi tanjur”. Prema riječima organizatora, interes za praktične informacije pokazao je da građani žele znati i što mogu učiniti za očuvanje zdravlja.

– Zdravlje na duge staze znači brinuti o zdravlju tijekom cijelog života. U zdravlje ulažemo dok smo zdravi, ali o njemu nastavljamo brinuti i kada se pojavi kronična bolest. Današnji velik odaziv pokazuje da građani žele provjeriti svoje zdravlje i dobiti konkretne informacije o tome što mogu učiniti za sebe – istaknula je dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.

Naglasila je da su prevencija, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija dijelovi istog puta te da građane žele potaknuti da o zdravlju razmišljaju i prije pojave simptoma.

Akciji se pridružila prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb. Posjetila ju je i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Ovom akcijom započelo je ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira ga drugu godinu zaredom, a program pod sloganom „Zdravlje na duge staze” traje od 26. rujna do 13. listopada.

Program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju”, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima, odnosno KOPB-u i astmi, te metaboličkom zdravlju. Bit će predstavljeni i rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti o stavovima prema debljini kao kroničnoj bolesti, dostupnosti liječenja, preprekama i financiranju farmakološkog liječenja.

Obilježavanje završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera”, koja će otvoriti pitanje zašto žene kasnije prepoznaju signale svojeg tijela.