U Bruxellesu je napravljen veliki korak naprijed u samozastupanju i uključivanju osoba s sindromom Down u Europi. Domaćin događanja bile je udruga EU za trisomiju 21 i dva člana parlamenta
Poslušaj članak
U događanju su sudjelovale udruge European Down Syndrome Association (EDSA), Udruga znanstvenika cijelog svijeta za sindrom Down Trisomy 21 Research Society (T21RS), Institut Jerome Lejeune.
Predsjednica EDSA-e Dinka Vuković iz Hrvatske, koja je i predsjednica Hrvatske zajednice za Down sindrom, održala je inspirativan pregled desetljećima dugog rada EDSA-e, ističući snagu međunarodne mreže udruga članica, koja sada povezuje više od 40 udruga i institucija diljem Europe.
Hrvatska zajednica za Down sindrom je članica EDSA od 2009. godine. Izmjena iskustava i dobre prakse s drugim udrugama članicama EDSA-e otvorile su i vrtiće i škole u Hrvatskoj zahvaljujući upornosti djece i mladih sa sindromom Down i njihovih roditelja.
Konferenciji su iz Hrvatske zajednice za Down sidrom prisustvali Ivan Kos, mladić sa sindromom Down iz Zagreba i Tonia Klarin, djevojka sa sindromom Down, isto iz Zagreba, sa svojim majkama. Ivan i Tonia završili su redovne osnovne škole i ostvarili srednjoškolsko strukovno obrazovanje. Nakon završetka školovanja oboje su zaposleni, rade četverosatno radno vrijeme i jako vole svoj posao.
Tijekom prvog dijela konferencije u kojem je naglasak bio na samozaustupanju i uključivanju osoba sa sindromom Down, Ivan je bio voditelj programa zajedno s Antoniom Rosiqueom, predsjednikom udruge EU for Trisomy 21. Konferencija je bila na engleskom jeziku uz prijevod na francuski i njemački te je Ivan cijelo vrijeme govorio na engleskom jeziku. Ivan pored materinjeg i engleskog jezika govori i turski jezik.
Svoja iskustva podijelila je i djevojka sa sindromom Down iz Njemačke, Fiona, koja je bila edukator u Europskom programu samozastupanja, dokazujući da osobe sa sindromom Down mogu biti učitelji, govornici i pokretači promjena.
U drugom dijelu konferencije, u kojoj su sudjelovali znanstevnici koji godinama sudjeluju i rade znanstvena istraživanja kako bi se našli najbolji načini podrške osobama sa sindromom Down, izneseni su zadnji rezultati istraživanja o teškoćama spavanja i utjecaja na razvoj djeteta i povećanju kongnitivnih mogućnosti osoba sa sindromom Down.
Na kraju je potpredsjednik EDSA-e, José Gutiérrez iz Španjolske udruge za sindrom Down, uputio snažnu poruku u Europskom parlamentu, predstavljajući ključne nalaze EDSA međunarodnog istraživanja ‘Što trebamo od Europe?’. Ova inicijativa pojačava glasove osoba sa sindromom Down i njihovih obitelji, zalažući se za politike koje doista čine razliku.
Tijekom dopodneva u restoranima u EU Parlamentu radili su mladi sa sindromom Down iz udruge iz Belgije. Predsjednica EU Parlamenta Roberta Metsola se družila i razgovarala s mladima sa sindromom Down. Zastupnice iz Hrvatske, Sunčana Glavak i Romana Jerković, dale su podršku našem timu iz Hrvatske kako i inicijativama WDSD2025 događaja.
Od Inicijative za podizanje svijesti o sindromu Down, druženju uz kavu i šarenim čarapama do ključnih rasprava sa zastupnicima u Europskom parlamentu i kreatorima politika, WDSD 2025 događaj istaknuo je kako možemo prijeći s kratkoročnih projekata na trajne politike -osiguravanje zapošljavanja, zdravstvene skrbi i punog sudjelovanja u društvu za pojedince sa sindromom Down.
Zabrinjavajuća je to vijest za Europljane s invaliditetom. Ravnopravnost je na čekanju, diskriminacija na startnoj poziciji
Poslušaj članak
Zakon protiv diskriminacije, poznat i kao direktiva EU o jednakom postupanju, neće biti izglasan ni ove godine u parlamentu u Bruxellesu.
Zabrinjavajuća je to vijest za Europljane s invaliditetom, ali i sve one koji mogu postati žrtvama diskriminacije na temelju vjere, ideoloških uvjerenja ili seksualne orijentacije. Zakon protiv diskriminacije, koji je prvi put predložen još 2008. godine, ostao je zaglavljen u Europskom vijeću s 27 država članica EU-a, koje godinama nije moglo postići konsenzus oko najbitnijih zakonodavnih mjera.
– Dok velika većina delegacija već dugo podržava Zakon, neke druge su izrazile zabrinutost i zatražile pojašnjenja u vezi s uočenim nedostatkom pravne sigurnosti, podjelom nadležnosti i usklađenošću s načelom supsidijarnosti te utjecajem prijedloga, posebno u smislu potencijalnih financijskih implikacija – navodi se u dokumentu Vijeća, a koji prenosi portal Euronews (euronews.com.).
Konkretno, tri države članice – Češka, Njemačka i Italija – i dalje se protive nacrtu kompromisnog teksta Direktive o jednakom postupanju, a bez njihove podrške ne mogu čak ni započeti pregovori s EU parlamentom i komisijom radi finalizacije zakona.
Nekoliko je diplomata EU-a opisalo potragu za kompromisom kao trnovitu i napornu, izražavajući opravdanu sumnju da će Direktiva o jednakom postupanju biti usvojena i sljedeće godine. Umjesto toga, Komisija planira usredotočiti se na nezakonodavne inicijative u 2025., poput već predstavljenog plana za prava žena i strategija o pravima LGBTQ+ osoba i antirasizmu, no to je izazvalo lavinu kritika organizacija civilnog društva. Ravnopravnost je na čekanju, diskriminacija na startnoj poziciji.
Što se to zaboga događa s europskim vrijednostima, gdje je zapela izgradnja Europe jednakih mogućnosti, pa umjesto zakona imamo inicijative? Bruxelles kao da vozi u rikvercu!
Dijalog o novom dugoročnom proračunu za predstavnike ministarstava, komora, instituta, poslovnog i javnog sektora organizirao je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
– Novi europski dugoročni proračun neće biti samo fiskalni dokument nego prijelomna točka koja će testirati sposobnost Europe da pretoči svoje političke prioritete u konkretna sredstva i održive politike – poručio je, među ostalim, zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP) tijekom razgovora s dionicima hrvatskog javnog i privatnog sektora kojima je, kao član Odbora za proračune, predstavio parlamentarna očekivanja vezana uz višegodišnji financijski okvir (VFO).
Parlament je svoje zahtjeve usvojio u svibnju kako bi ih Komisija uzela u obzir pri oblikovanju službenog prijedloga koji se očekuje sredinom srpnja.
– Riječ je, bez ikakvog pretjerivanja, o političkim odlukama koje će odrediti smjer Europe u desetljeću pred nama – istaknuo je Ressler te dodao da će nadolazeći pregovori o proračunu pokazati ima li Europa snage djelovati kao ozbiljna i konkurentna zajednica.
Parlament smatra da novi proračun Uniji mora omogućiti žurno djelovanje u krizama, bolju zaštitu građana, snažnija ulaganja i potporu konkurentnijem gospodarstvu. Stoga se zalaže za veći budžet (iznad samonametnute trenutačne gornje granice od 1% bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a), smanjenje nepotrebne birokracija za korisnike te kontinuirani parlamentarni demokratski nadzor.
– Uspjeh novog proračuna ovisit će o sposobnosti da uspostavimo ravnotežu između ulaganja u sigurnost, industrijski razvoj i smanjivanje tehnološkog jaza, te u koheziju, poljoprivredu i ravnomjerni razvoj. Europa ne može biti sigurna i stabilna ako zanemari bilo koji od tih stupova – rekao je zastupnik Ressler.
U parlamentarnoj rezoluciji o dugoročnom proračunu ističe se kako je zajednički budžet prvenstveno investicijski alat koji ostvaruje vidljivu dodanu vrijednost u odnosu na nacionalnu potrošnju. Parlament je odbacio ideju o ponavljanju modela Mehanizma za oporavak i otpornost i pristupa ‘jedan nacionalni plan po državi članici’ kao osnove za potrošnju.
– Parlament neće moći podržati ideju dugoročnog proračuna koja bi se temeljila isključivo na centraliziranim nacionalnim planovima, bez istinske europske vizije i bez stvarnog uključivanja lokalnih i regionalnih razina vlasti. Europska sredstva mogu imati puni učinak samo ako prate stvarne potrebe na terenu. Zbog toga ćemo, osim o strukturi i obujmu proračuna, inzistirati i na pojednostavljenju pravila te punom priznanju uloge lokalnih i regionalnih aktera koji najbolje razumiju konkretne izazove i razvojne potencijale svojih zajednica – poručio je Ressler.
Zastupnik Karlo Ressler u Odboru za proračune je koordinator Pučana, najbrojnijeg kluba zastupnika u Europskom parlamentu.
Nakon što bude predstavljen prijedlog Komisije, Parlament priprema svoje stajalište za pregovore s Vijećem kako bi se postigao dogovor o prioritetima, strukturi i veličini sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a. Parlament ne može predlagati izmjene na konačnu verziju prijedloga, no potrebno je da ga odobri glasanjem na plenarnoj sjednici apsolutnom većinom svih zastupnika.
Pozivaju se gradovi diljem Europske unije s više od 50.000 stanovnika da se prijave za Nagradu za pristupačnost gradova 2026., kojom se nagrađuju gradovi koji su učinili značajne iskorake u poboljšanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom
Nagradu dodjeljuje Europska komisija u suradnji s Europskim forumom osoba s invaliditetom. Grad koji osvoji prvo mjesto primit će financijsku potporu u iznosu od 150.000 eura, drugoplasirani grad 120.000 eura, a trećeplasirani 80.000 eura. Ova potpora prepoznaje postignuća i potiče daljnji razvoj pristupačnih rješenja.
U sklopu šireg angažmana Komisije u području stanovanja, ove godine bit će dodijeljena i posebna nagrada za pristupačnost stanovanja. Priznanje će dobiti grad koji pokaže iznimnu predanost u stvaranju jednakog pristupa kvalitetnim i povoljnim uvjetima stanovanja za osobe s invaliditetom i starije građane.
Dodatne posebne nagrade mogu biti uručene gradovima koji pokažu izvrsnost u područjima poput uređenja javnog prostora i izgrađenog okoliša, prometne i povezane infrastrukture, komunikacije i informiranja – uključujući informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) – te u pružanju javnih usluga i objekata.
Europska povjerenica za pripravnost i ravnopravnost Hadja Lahbib izjavila je: „Pristupačnost nije privilegij, već pravo koje omogućuje osobama s invaliditetom potpuno sudjelovanje u društvu. Gradovi, kao središta kulturnog, društvenog i gospodarskog života, imaju važnu ulogu u oblikovanju svakodnevice svojih građana i posjetitelja. Zato upravo oni mogu predvoditi izgradnju uključivijih zajednica.“
Dobitnici će biti proglašeni na svečanoj dodjeli nagrada koja će se održati 4. i 5. prosinca 2025. u Bruxellesu, u sklopu konferencije povodom Europskog dana osoba s invaliditetom. Prijave su otvorene do 9. rujna 2025. u 23:59 po srednjoeuropskom vremenu.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.