Connect with us

Kutak za stručnjake

Volite svoju kožu i onda kad se crveni

Objavljeno

/

Na slici se vidi dio ženskog lica u krupnom planu — fokus je na obrazima, usnama i nosu. Koža na obrazu pokazuje crvenilo i nekoliko sitnih pjega. Usne su prirodno ružičaste i blago otvorene, a smeđa kosa pada niz desnu stranu. Svjetlost naglašava teksturu kože, čineći fotografiju vrlo izražajnom i intimnom.
Foto: Pexels

Posebno izazovno razdoblje za osobe s rozaceom je ljeto. Visoke temperature, pojačano znojenje, sunce i vlaga u zraku mogu uzrokovati pogoršanje simptoma

Rozacea je kronična, upalna bolest kože koja se najčešće pojavljuje na licu – osobito na obrazima, nosu, čelu i bradi – i karakterizira je stalno ili povremeno crvenilo, osjetljivost, osjećaj žarenja te često i pojava sitnih prištića nalik aknama.

Iako se na prvi pogled može zamijeniti s aknama, rozacea je posve drukčije stanje koje zahtijeva poseban, nježan pristup i pažljivo osmišljenu njegu. S vremenom se simptomi mogu pogoršavati ako se ne liječe i ako se ne uklone faktori koji je potiču.

Najčešće pogađa odrasle osobe između 30. i 50. godine života, osobito one svjetlije puti. Žene su nešto sklonije ovom stanju, no kod muškaraca rozacea često ima izraženije i teže oblike, posebno kada dođe do zadebljanja kože na nosu – stanja poznatog kao rinofima.

Iako se uzroci rozacee još uvijek u potpunosti ne razumiju, smatra se da veliku ulogu igra kombinacija genetske predispozicije, imunološke reakcije i čimbenika iz okoliša. Stres, sunce, visoke i niske temperature, vruća hrana, alkohol, začini, kava i određeni sastojci u kozmetici mogu biti okidači koji pogoršavaju stanje kože i izazivaju ‘flare-up’ – naglo pogoršanje simptoma.

Kod nekih osoba simptomi ostaju blagi – samo povremeno crvenilo koje se povuče. No kod drugih rozacea može postati izražena, s trajnim crvenilom, vidljivim kapilarama, osjetljivošću, svrbežom, peckanjem i upalnim promjenama.

U nekim slučajevima može zahvatiti i oči, uzrokujući osjećaj suhoće, iritaciju, crvenilo i zamagljen vid. Ta se vrsta naziva okularna rozacea i često prođe neprepoznata.

Iako rozacea nije izlječiva, može se uspješno držati pod kontrolom uz odgovarajuću njegu, prilagodbu načina života i redovite konzultacije s dermatologom. Ključ je u razumijevanju vlastite kože, pažljivom promatranju što joj smeta, a što joj odgovara.

Nježno čišćenje lica blagim preparatima, izbjegavanje agresivnih pilinga i alkohola u kozmetici, te redovita hidratacija i obavezna zaštita od sunca temelj su svakodnevne rutine za osobe s rozaceom.

Važno je napomenuti da zaštita od UV zraka mora biti svakodnevna, i zimi i ljeti, jer sunce spada među najčešće i najjače okidače. Preporučuje se korištenje mineralnih (fizičkih) krema sa zaštitnim faktorom jer su nježnije za osjetljivu kožu.

Dermatolozi, ovisno o težini simptoma, mogu preporučiti topičke tretmane (poput metronidazola, azelaične kiseline ili ivermektina), oralne antibiotike ili u nekim slučajevima i laserske tretmane koji uklanjaju proširene kapilare i ublažavaju crvenilo. Kod teže forme rozacee važno je liječenje započeti na vrijeme kako bi se spriječile trajne promjene na koži.

Ono što je zanimljivo i često nepoznato široj javnosti jest da su i mnoge poznate osobe živjele s rozaceom. Princeza Diana često je imala blago crvenilo obraza, a Bill Clinton je javno govorio o svojoj borbi s ovim stanjem. To samo pokazuje da rozacea ne bira i da se, uz pravilnu njegu i samopouzdanje, može sasvim normalno živjeti, raditi i biti pred kamerama.

U prošlosti se rozacea znala pogrešno povezivati s pretjeranim konzumiranjem alkohola zbog crvenila lica, što je stvaralo dodatnu stigmu oko ovog stanja. Danas znamo da alkohol može biti jedan od okidača, ali nije uzrok, niti je svaka osoba s rozaceom sklona alkoholu.

Zanimljivo je i to da postoji više oblika rozacee – od blagog crvenila s vidljivim kapilarama, do upalnog oblika s prištićima, pa sve do zadebljane kože i zahvaćenosti očiju. Mnogi ljudi imaju kombinaciju više simptoma koji se vremenom mijenjaju. Također, promjene su često ciklične – razdoblja poboljšanja izmjenjuju se s pogoršanjima, što zna biti frustrirajuće za oboljele.

Posebno izazovno razdoblje za osobe s rozaceom je ljeto. Visoke temperature, pojačano znojenje, sunce i vlaga u zraku mogu uzrokovati pogoršanje simptoma, pa je u tom periodu ključno pojačati njegu, izbjegavati direktno sunce, nositi šešire širokog oboda i birati lagane, mineralne proizvode za zaštitu.

Život s rozaceom može biti emotivno iscrpljujuć, osobito kada je u pitanju samopouzdanje i doživljaj vlastitog izgleda. Mnogi oboljeli razviju nesigurnost, izbjegavaju društvene situacije ili se osjećaju neshvaćeno. No važno je znati da rozacea ne definira osobu. To je stanje koje zahtijeva pažnju, ali ne mora biti prepreka za ispunjen, lijep život.

Ključ je u edukaciji, empatiji i prihvaćanju vlastite kože. Ljepota ne dolazi iz savršenstva, već iz autentičnosti i brige o sebi – a upravo to nas rozacea često i uči.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Zapošljavanje osoba s invaliditetom i pravo na obiteljsku mirovinu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je žena koja sjedi u invalidskim kolicima za stolom uz veliki prozor. Okrenuta je bočno i gleda prema van, dok ispred sebe ima otvoreno prijenosno računalo. Odjevena je u tamnocrveni sako, a prostor djeluje moderno i mirno, nalik uredu ili coworking prostoru. Kroz velike prozore ulazi mnogo prirodnog svjetla koje osvjetljava prostoriju, dok se u pozadini naziru visoke zgrade. Na stolu se nalazi mala biljka u tegli i šalica, što prostoru daje toplinu i ugodnu atmosferu. Fotografija ostavlja dojam profesionalnog radnog okruženja i prikazuje uključivanje osobe s invaliditetom u svakodnevni poslovni život.
Foto: Arhiva

Iz Ministarstva poručuju kako povremeno ili ranije zaposlenje osobe s invaliditetom samo po sebi ne dovodi do gubitka prava na obiteljsku mirovinu. Svaki slučaj ovisi o utvrđenom statusu radne sposobnosti i ispunjavanju zakonskih uvjeta

Poslušaj članak

Redakciji In Portala javilo se dvoje čitatelja s invaliditetom koji su dobili priliku za zaposlenje, ali istovremeno ih brine hoće li zbog rada jednog dana izgubiti pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja. Riječ je o pitanju koje vjerojatno brine još osoba s invaliditetom i njihove obitelji jer se često u javnosti mogu čuti različite informacije i tumačenja zakona.

Kako bismo razjasnili situaciju, odgovor smo zatražili od nadležne institucije, a iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pojasnili su da samo zaposlenje osobe s invaliditetom ne znači automatski gubitak prava na obiteljsku mirovinu.

Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, dijete kojem je utvrđen status osobe s invaliditetom uz preostalu radnu sposobnost može se zaposliti i prije i nakon smrti roditelja, a da pritom ne izgubi pravo na obiteljsku mirovinu. Drugim riječima, mogućnost rada i ostvarivanja prihoda ne isključuje automatski pravo na ovu vrstu mirovine.

Štoviše, iz Ministarstva naglašavaju kako osoba može i nakon ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu raditi do polovice punog radnog vremena, pri čemu se mirovina i dalje isplaćuje u punom iznosu. To je važna informacija za mnoge osobe s invaliditetom koje žele biti aktivne na tržištu rada, steći radno iskustvo i povećati svoju financijsku sigurnost bez straha da će ostati bez prava koja im pripadaju.

Ipak, postoje određene razlike ovisno o vrsti utvrđenog invaliditeta i radne sposobnosti. Drugačiji uvjeti primjenjuju se kada se pravo na obiteljsku mirovinu priznaje na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti. U takvim slučajevima pravo može ovisiti o tome je li roditelj uzdržavao dijete te koliki su vlastiti prihodi osobe koja ostvaruje pravo.

Iz Ministarstva zato poručuju kako povremeno ili ranije zaposlenje osobe s invaliditetom samo po sebi ne dovodi do gubitka prava na obiteljsku mirovinu. Svaki slučaj ovisi o utvrđenom statusu radne sposobnosti i ispunjavanju zakonskih uvjeta.

Ova pojašnjenja mogla bi ohrabriti brojne osobe s invaliditetom koje zbog straha od gubitka budućih prava odustaju od zaposlenja ili ga odgađaju.

Nastavite čitati

Kutak za stručnjake

Upute za nasljednike o ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazan detalj osobe u invalidskim kolicima. Fokus je na ruci koja drži kotač, što sugerira kretanje ili upravljanje kolicima. Osoba nosi dug rukav, a na ruci se vidi prsten. Invalidska kolica su moderna, s vidljivim metalnim dijelovima i kotačem s gumom, dok se na naslonu nalazi oznaka proizvođača. Pozadina je zamućena i djeluje kao vanjski prostor, moguće prirodni krajolik, što dodatno naglašava motiv mobilnosti i svakodnevnog života osobe koja koristi kolica.
Foto: Arhiva

Ključni dokument za pokretanje postupka je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili, u slučajevima kada ostavinski postupak nije proveden, dokaz o njegovu pokretanju

Poslušaj članak

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je nedavno upute za nasljednike osoba koje su za života podnijele zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, ali su preminule prije donošenja konačne odluke.

 Nasljednicima je omogućeno da zatraže nastavak ili obnovu postupka kako bi se utvrdilo je li preminula osoba ostvarivala pravo na navedeni dodatak.

Ključni dokument za pokretanje postupka je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili, u slučajevima kada ostavinski postupak nije proveden, dokaz o njegovu pokretanju. Budući da Hrvatski zavod za socijalni rad nema podatke o nasljednicima preminulih osoba, postupak se ne može pokrenuti bez odgovarajuće dokumentacije.

Nasljednici se potom obraćaju nadležnom područnom uredu Zavoda prema mjestu prebivališta preminule osobe, pri čemu rješenje o nasljeđivanju služi kao dokaz pravnog interesa i statusa nasljednika.

Zakonom o općem upravnom postupku propisani su i rokovi za pokretanje postupka. Subjektivni rok iznosi 30 dana od trenutka kada je nasljednik saznao za mogućnost nastavka ili obnove postupka, dok objektivni rok iznosi najviše tri godine od početka postupka.

Postupak se dovršava na temelju postojeće medicinske dokumentacije kako bi se utvrdilo je li preminula osoba ispunjavala uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak.

Ako se utvrdi da je pravo postojalo, donosi se rješenje kojim se priznaje inkluzivni dodatak za razdoblje od podnošenja zahtjeva do dana smrti osobe. Nasljednici potom to rješenje prijavljuju kao naknadno pronađenu imovinu ako je ostavinski postupak već proveden, odnosno kao dio ostavinske mase ako postupak još nije dovršen. Nakon toga, s pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju obraćaju se nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi isplate potraživanja.

U slučaju nezadovoljstva donesenim rješenjem, nasljednici imaju pravo na žalbu. Postupci se odnose na situacije u kojima je zahtjev bio predan, ali nije riješen prije smrti podnositelja, kao i na slučajeve u kojima nisu podnesene žalbe niti pokrenuti upravni sporovi, uključujući i one u tijeku pred Upravnim sudom.

Radi bolje dostupnosti informacija građanima, uspostavljen je besplatni info telefon Hrvatskog zavoda za socijalni rad 0800 200 090 koji je dostupan radnim danom od 8 do 15 sati.

Ministarstvo je najavilo i da će kroz provedbu postupaka prikupljati iskustva iz prakse kako bi se, prema potrebi, dodatno unaprijedilo postupanje i kvaliteta usluga, nastavljajući pritom politiku otvorenosti i suradnje s korisnicima.

Više doznajte ovdje.

Nastavite čitati

Kutak za stručnjake

Donosimo nekoliko učinkovitih trikova za poboljšanje pamćenja

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Pokušajte koristiti neku od ovih tehnika i s vremenom ćete uvidjeti kako brže i bolje usvajate nova znanja

Poslušaj članak

Kako naše tijelo stari, usporedno s tim i naš mozak slabije počinje pamtiti informacije koje dolaze do njega. To je logično jer neuronske veze postaju sporije, a procesi prisjećanja zahtijevaju više vremena. Međutim, i za problem zvan zaborav postoji rješenje, odnosno nekoliko njih, i to jako jednostavnih rješenja za poboljšanje pamćenja.

Postoje tri različite vrste pamćenja – senzorna memorija, radno (kratkoročno pamćenje), te dugoročno pamćenje.

Senzorna memorija, koja traje samo nekoliko milisekundi, registrira sirove informacije poput vida, zvukova i mirisa. Njih prvo obrađuje pet primarnih senzornih korteksa mozga.

Radno ili kratkoročno pamćenje služi za pohranjivanje i obrađivanje male količine informacija u trajanju od nekoliko sekundi ili više. Radi se o mentalnom radnom prostoru mozga. Taj prostor u mozgu omogućuje računanje, praćenje uputa, kao i razumijevanje pročitanog teksta. Za ovu vrstu pamćenja koristi se prefrontalni korteks, odnosno prednji dio mozga koji podržava pažnju, donošenje odluka i rasuđivanje.

Nadalje, dugoročno pamćenje služi za pohranjivanje dugoročnih informacija koje čovjek pamti od nekoliko minuta pa sve do kraja života. Ono uključuje više vrsta sjećanja kao što su eksplicitna i implicitna sjećanja.

Eksplicitna sjećanja obuhvaćaju činjenice i životne događaje, dok implicitna služe za pamćenje vještina, navika i emocionalne asocijacije.

Za dugoročna sjećanja zaslužni su hipokampus i temporalni režnjevi oni pomažu da se čovjek sjeća činjenica i životnih događaja, dok amigdala potiče emocionalna ili proceduralna sjećanja.

Radno pamćenje često može pomoći pri dugoročnom pamćenju, međutim njegovi kapaciteti pamćenja informacija su ograničeni što dovodi do smanjenja učinkovitosti pamćenja.

No postoji nekoliko načina, odnosno radnji koje čovjek može preventivno napraviti da bi bolje pamtio.

Kako tvrde znanstvenici, jedan od načina da učinkovitije pamtimo je taj da od sebe maknemo svoj mobitel. Naime, kada je blizu nas, nebitno je li stišan ili nije, on itekako ometa pažnju i smanjuje produktivnost. To se događa jer jednim dijelom mozga nesvjesno čovjek i dalje prati što se događa u mobitelu. Čak i odupiranje želji da mobitel uzmete u ruke troši mentalnu snagu (resurse) pa čovjek ne može biti potpuno koncentriran na ono što radi. Preporuča se da se mobitel odnese u drugu prostoriju ako je čovjeku potrebno da se fokusira.

Nadalje, ako je osoba pod stresom ili je zbog određenog razloga anksiozna, to također može izazvati mentalni napor. To je zbog toga što, ako čovjek ima previše misli u glavi, njegova radna memorija već je u pogonu.

Taj problem može se riješiti vježbama svjesnosti te vježbama opuštanja jer smanjenjem razine stresa mozak bolje funkcionira. Jedna od vježbi je cikličko disanje kroz nos, a izdisaj na usta. Ta vježba pomaže otpuštanju stresa i smirivanju moždanih stanica što u konačnici može dovesti do boljeg pamćenja.

Isto tako, čovjekova radna memorija se može proširiti tehnikom grupiranja. Radi se o prikupljanju informacija u male grupe kako bi ih se mozak lakše prisjetio. Organiziranjem informacija u smislene obrasce smanjuje se kognitivno opterećenje te se informacije lakše pamte.

Još jedna od metoda je i pronalaženje informacija. Tu se radi o tome da mozak funkcionira na asocijacije. Koristite kartice, odgovorite na pitanja ili pokušajte objasniti gradivo naglas bez bilješki.

Pamćenje funkcionira putem asocijacija. Svaki put kada uspješno prizovete informacije, povezujete materijal s novim poticajima, primjerima i kontekstima. To stvara više znakova za pristup informacijama i jača svaki put pamćenja.

Isto tako, potrebna je pauza. Zna se da čovjek bolje pamti kada si rasporedi vrijeme učenja. Studije su pokazale da rasporedom učenja, odnosno uzimanjem odmora od učenja u intervalima, čovjek može bolje zapamtiti informacije.

Pokušajte koristiti neku od ovih tehnika i s vremenom ćete uvidjeti kako brže i bolje pamtite.   

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu