Poveži se s nama

Vijesti

Vlada povećava minimalne socijalne naknade za najugroženije

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana ruka koja drži više novčanica od 100,50, 20 i 10 eura.
Foto: Pexels

Vlada je, osim udomiteljima, naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura

Poslušaj članak

S novom 2025. godinom dolazi i nova nada da će biti bolje. Tome se najviše nadaju oni čija mjesečna primanja nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Hrvatska Vlada, na prijedlog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, doskočila je tom problemu i odlučila povećati socijalne naknade za one najugroženije.

Naime, od nove godine Vlada je odlučila povećati socijalne naknade za obitelji koje imaju veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, starijim osobama, osobama s invaliditetom te roditeljima djece s teškoćama u razvoju, roditeljima njegovateljima te udomiteljima.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike povećalo je osnovicu za izračun zajamčene minimalne naknade te za izračun naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 10 eura. Tako će iduće godine osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznositi 160 eura, a za udomitelje 90 eura.

Pojam zajamčena minimalna naknada oblik je socijalne pomoći koji se dodjeljuje onima koji svojim primanjima – zbog nezaposlenosti, bolesti, starosti, invaliditeta ili socijalne ugroženosti – nisu u mogućnosti sami sebi osigurati sredstva za osnovne životne potrebe. Cilj ove naknade je osigurati osnovne uvjete za život osobama koje su u teškoj materijalnoj situaciji.

Iznos minimalne naknade gleda se po broju članova kućanstva i po njihovim prilikama/potrebama (djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom). Novčana naknada koja će pripasti kućanstvu određuje se prema propisanoj osnovici te množi s odgovarajućim koeficijentima.

Za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada će 2025. biti povećana za 26 posto (s 420 na 528 eura). Za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete naknada će porasti za 32 posto (s 315 na 416 eura), dok će za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada biti uvećana za 50 posto (s 400 na 600 eura).

Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom naknada će sa 632 eura porasti na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.

– Nastavljamo već nekoliko godina podizati te iznose socijalnih naknada obiteljima i osobama u riziku od siromaštva, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i djeci s teškoćama u razvoju, njihovim roditeljima, starijim osobama te osobama s invaliditetom – istaknuo je Piletić, dodavši da je za povećanje tih naknada u državnom proračunu za iduću godinu osigurano 258 milijuna eura.

Vlada je osim udomiteljima naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura.

Isti iznos naknade, za vlastite potrebe, dobiti će osobe koje žive u ustanovama socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima ili drugim organiziranim oblicima smještaja.

Identičan iznos naknade zagarantiran je i studentima koji redovno studiraju.

Nadalje, Vlada je usvojila i odluku o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2025. godinu, prema kojoj su lokalne jedinice dužne u proračunima osigurati sredstva za podmirenje troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade u visini od najmanje 30 posto iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu.

Spomenute naknade trebale bi, barem malo, olakšati život najugroženijim građanima ove zemlje.

Vijesti

Usvojen Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama

Objavljeno

/

Prazna učionica s drvenim stolovima i stolicama, velikim zelenim pločama u pozadini i prirodnim svjetlom koje ulazi kroz prozore.
Foto: Pixabay

Školske ustanove uskladit će svoje interne dokumente poput kućnog reda školske ustanove i internih protokola o postupanju u slučaju kriznih situacija s ovim Protokolom

Poslušaj članak

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je 2. siječnja Protokol  o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama, koji je izrađen s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama, odnosno osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima, zaštite učenika i svih radnika u školskim ustanovama te prevencije mogućih situacija povećanog rizika.

Školske ustanove uskladit će svoje interne dokumente poput kućnog reda školske ustanove i internih protokola o postupanju u slučaju kriznih situacija s ovim Protokolom.

Napomenuto je da ako škola djeluje na više lokacija i/ili dijeli prostor sa subjektima kao što su fakulteti ili druge institucije, upravljanje sigurnošću ulaza i izlaza zahtijeva dodatnu koordinaciju i prilagodbu koja će omogućiti dosljedno i sigurno provođenje Protokola na svim lokacijama i u specifičnim situacijama.

Protokol je 2. siječnja 2025. dostavljen svim školskim ustanovama diljem Republike Hrvatske.

Nastavi čitati

Vijesti

U osječkom KBC-u rođena prva beba u Hrvatskoj u 2025.

Objavljeno

/

By

Bliska fotografija nježno rozih stopala novorođenčeta na bijeloj pozadini, simbolizira nježnost i početak života.
Foto: Pixabay

Prva beba u Osijeku, ali i u Hrvatskoj, u Novoj 2025. godini, rođena je točno u ponoć u osječkom Kliničkom bolničkom centru, a prvu bebu u srijedu je posjetio osječki gradonačelnik Ivan Radić

Predstojnik Klinike za ginekologiju i opstetriciju Siniša Šijanović izvijestio je da je prva beba rođena točno u ponoć, i to dječak Noa Zečević, težak 3,8 kilograma i dugačak 52 centimetra.

Dodao je da su na Silvestrovo u toj Klinici imali deset poroda, od ponoći 1. siječnja imali su dva poroda, a svi porodi su protekli uredno.

Šijanović je kazao da su u osječkom KBC-u tijekom 2024. imali ukupno 1747 poroda, što je 88 poroda manje nego 2023. 

– Slučaj je htio da imamo prvu bebu u Hrvatskoj, a bitno je da su beba i mama dobro, kao i svi ostali porodi, koji su protekli uredno. Klinike za ginekologiju i pedijatriju uvijek će imati posebno mjesto u KBC-u i trudimo se da sve što radimo bude na najvišoj razini – poručio je ravnatelj KBC-a Osijek Krunoslav Šego.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić poželio je građanima te novorođenoj djeci i njihovim roditeljima puno zdravlja i sreće u 2025. godini, u koju, kako kaže, Grad Osijek ulazi s povećanom naknadom za novorođeno dijete – dosad je bila  350 eura, a sada je udvostručena na 700 eura, za što je u proračunu osigurano 150 tisuća eura.

– Tu skrb za djecu i obitelji ne prestaje – u našem mandatu napravili smo pet novih vrtića i upisali 777 djece više, nego 2021. godine kada sam postao gradonačelnik. Uskoro kreće i veliki projekt energetske obnove i nadogradnje osnovnih škola, jer želimo stvoriti uvjete za jednosmjensku nastavu za svu djecu – istaknuo je Radić.

Nastavi čitati

Vijesti

Novogodišnje odluke i želje radnika u Hrvatskoj

Objavljeno

/

Zatvoreni kadar ljudske ruke koja drži nalivpero i piše na bijelom papiru na drvenom stolu. U pozadini se vidi kalendar i prozor s prirodnim svjetlom.
Foto: DALL-E

Pronalazak boljeg posla i rast plaće najpopularnije novogodišnje želje povezane s karijerom

Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, provela je istraživanje na više od 1000 ispitanika kako bi otkrila s kojim željama i novogodišnjim odlukama planiramo zakoračiti u 2025. godinu.

Sve više odluka, sve više poslovnih ambicija

Istraživanje je pokazalo da novogodišnje odluke izazivaju podijeljena mišljenja – dok ih 34% ljudi smatra besmislenima, većina (66%) ih vidi kao priliku za ostvarenje dugoročnih želja i planova.

Ove godine 60% ispitanika planira donijeti novogodišnju odluku, što je blago povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 58%. Istodobno, odluke sve češće odražavaju profesionalne ciljeve – 65% onih koji planiraju novogodišnje odluke usmjerava ih prema poslu i karijeri.

Najviše mladih do 25 godina (46%) povezuje novogodišnje odluke s poslovnim ciljevima. Slijede ispitanici u dobi od 26 do 30 godina, gdje je taj udio 38%, dok u skupini od 31 do 40 godina iznosi 41%. Najmanji interes za donošenje odluka vezanih uz karijeru primjetan je među osobama starijim od 41 godine, s udjelom od 33%.

Najpopularnije novogodišnje odluke

Među novogodišnjim odlukama vezanim uz karijeru najpopularnija je pronalazak (boljeg) posla, što planira 48% ispitanika. Slijedi povećanje prihoda, koje je cilj za 43% sudionika istraživanja. Profesionalno usavršavanje i pohađanje edukacija planira 25% ispitanika, dok 19% nastoji postići bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

S druge strane, pada interes za umrežavanje i stvaranje novih poslovnih kontakata. Ove godine to planira samo 10% ispitanika, što je značajno manje u odnosu na 16% prošle godine.

Odluke se donose, ali rijetko ostvaruju

Na pitanje jesu li ostvarili prošlogodišnju novogodišnju odluku vezanu uz karijeru, 41% ispitanika izjavilo je da su svoj cilj uspješno ostvarili, što je pad u odnosu na prošlogodišnjih 46%. S druge strane, 29% priznaje da odluku nisu ispunili, dok 30% vjeruje da još uvijek imaju vremena i planiraju je ostvariti u budućnosti.

Kao što vidimo, novogodišnje odluke često ne budu ispunjene, a razlozi za to su raznoliki.

Najčešće ljudi shvate da odluka, iako im se u početku činila važnom, zapravo nije imala toliku težinu u njihovim životima. Mnogi se suočavaju s problemima zbog nedostatka jasnog plana ili zbog nepredviđenih prepreka na putu. Osim toga, dio ispitanika naglašava kako im je nedostatak podrške okoline otežao ostvarenje željenih promjena, a neki priznaju da su jednostavno zaboravili na odluku koju su donijeli, zbog čega je nikada nisu ni pokušali ostvariti.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

U trendu