Vlada je, osim udomiteljima, naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura
Poslušaj članak
S novom 2025. godinom dolazi i nova nada da će biti bolje. Tome se najviše nadaju oni čija mjesečna primanja nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Hrvatska Vlada, na prijedlog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, doskočila je tom problemu i odlučila povećati socijalne naknade za one najugroženije.
Naime, od nove godine Vlada je odlučila povećati socijalne naknade za obitelji koje imaju veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, starijim osobama, osobama s invaliditetom te roditeljima djece s teškoćama u razvoju, roditeljima njegovateljima te udomiteljima.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike povećalo je osnovicu za izračun zajamčene minimalne naknade te za izračun naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 10 eura. Tako će iduće godine osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznositi 160 eura, a za udomitelje 90 eura.
Pojam zajamčena minimalna naknada oblik je socijalne pomoći koji se dodjeljuje onima koji svojim primanjima – zbog nezaposlenosti, bolesti, starosti, invaliditeta ili socijalne ugroženosti – nisu u mogućnosti sami sebi osigurati sredstva za osnovne životne potrebe. Cilj ove naknade je osigurati osnovne uvjete za život osobama koje su u teškoj materijalnoj situaciji.
Iznos minimalne naknade gleda se po broju članova kućanstva i po njihovim prilikama/potrebama (djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom). Novčana naknada koja će pripasti kućanstvu određuje se prema propisanoj osnovici te množi s odgovarajućim koeficijentima.
Za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada će 2025. biti povećana za 26 posto (s 420 na 528 eura). Za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete naknada će porasti za 32 posto (s 315 na 416 eura), dok će za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada biti uvećana za 50 posto (s 400 na 600 eura).
Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom naknada će sa 632 eura porasti na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.
– Nastavljamo već nekoliko godina podizati te iznose socijalnih naknada obiteljima i osobama u riziku od siromaštva, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i djeci s teškoćama u razvoju, njihovim roditeljima, starijim osobama te osobama s invaliditetom – istaknuo je Piletić, dodavši da je za povećanje tih naknada u državnom proračunu za iduću godinu osigurano 258 milijuna eura.
Vlada je osim udomiteljima naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura.
Isti iznos naknade, za vlastite potrebe, dobiti će osobe koje žive u ustanovama socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima ili drugim organiziranim oblicima smještaja.
Identičan iznos naknade zagarantiran je i studentima koji redovno studiraju.
Nadalje, Vlada je usvojila i odluku o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2025. godinu, prema kojoj su lokalne jedinice dužne u proračunima osigurati sredstva za podmirenje troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade u visini od najmanje 30 posto iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu.
Spomenute naknade trebale bi, barem malo, olakšati život najugroženijim građanima ove zemlje.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.
Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.
Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.
Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).
S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.
Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.
Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.
Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).
Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu
Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).
Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.
Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana