I ništa ljepše za ove dane od poruke američke spisateljice i glazbenice Agnes M. Pharo: ‘Što je Božić? To je nježnost prošlosti, hrabrost sadašnjosti i nada za budućnost’
Preživjeli najkraći dan u godini. Sutra će već biti dulji za ‘pijetlov zijev’, kako nam naši stari govorili. A preživjet ćemo ih mi još – i kraćih i duljih, i lošijih i boljih, i kišovitijih i sunčanijih, i hladnijih, a bome i toplijih (oko srca)…
Zapalili do sada tri adventske svijeće zazivajući nadu, mir i radost, a ove adventske nedjelje ljubav nam se smiješi…
Iščekivanje Božića svake godine iznova u nama dijete budi, dječju naivnost i optimizam okrepljujući. A toga nikad dosta pa bi ih i za mjesece koji dolaze pohraniti trebalo, duh Božića u staklenke staviti, onako nek’ se nađe za mjesece koji dolaze, da malodušnost odagna i optimizam p(r)obudi.
I ništa ljepše za ove dane od poruke američke spisateljice i glazbenice Agnes M. Pharo: ‘Što je Božić? To je nježnost prošlosti, hrabrost sadašnjosti i nada za budućnost’.
Svijetli primjer inkluzije je Noela Vincek, učenica šestog razreda koja je o svom iskustvu progovorila na panel raspravi pod nazivom ‘Glasovi koje treba čuti’
Poslušaj članak
U prostorima ‘Wespa Spaces’ na Zavrtnici u ponedjeljak je održana konferencija pod nazivom ‘Je li inkluzija konfuzija?’ Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba (SGINGZ).
Svrha konferencije koja je okupila stručnjake, korisnike usluga te ostale dionike bila je razmjena međusobnih iskustava i primjera dobre prakse u području inkluzije djece s oštećenjem sluha u odgojno-obrazovni sustav.
Konferenciju je otvorila Ivana Trupina, predsjednica SGINGZ naglašavajući važnost sustavne prilagodbe i podrške u odgoju i obrazovanju gluhe i nagluhe djece u nadi kako će ova konferencija doprinijeti još snažnijoj inkluziji.
Projekt ‘Znak po znak’ koji je pokrenuo Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba predstavila je voditeljica Žana Ćurić naglašavajući njegove pozitivne učinke u praksi i to u zagrebačkim vrtićima Prečko i Zrno te Osnovnoj školi Ivana Gundulića. Financiran je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a njegova ukupna vrijednost je 13.194,53 eura.
– Djeca s oštećenjem sluha imaju jednako pravo na kvalitetno obrazovanje i socijalizaciju, a uključivanje u redovni obrazovni sustav pomaže u razvijanju njihovih potencijala, interesa i talenata. Osim edukacije za djecu i zaposlenike, u navedenim ustanovama održane su i radionice te smo na taj način okupili sve relevantne aktere u procesu inkluzije – djecu, odgojitelje i nastavnike – rekla je Ćurić naglasivši kako je ovo prvi projekt ovakve vrste.
U sklopu projekta napravljena je brošura koja omogućuje učenje osnovnih riječi na hrvatskom znakovnom jeziku, savladavanje dvoručne abecede te razumijevanje različitih načina komunikacije.
O praznini između smjernica, prakse i rezultata progovorila je Sara Kovačević u predavanju pod nazivom ‘Inkluzija djece s oštećenjem sluha u odgojno obrazovni sustav’ naglasivši kako je potrebna sustavna podrška i jasnije smjernice kod uključivanje djece u vrtiće i škole.
Panel raspravu ‘Na prvoj liniji inkluzije’ obilježila je izjava profesorice matematike iz OŠ Špansko Oranice Tamare Nemeth koja je naglasila kako resorno ministarstvo ne radi apsolutno ništa kako bi djeci s teškoćama osiguralo sustavnu podršku u obrazovanju.
– Sve se bazira na entuzijazmu pojedinca u obrazovnom sustavu. Mi smo u školi sami tražili edukaciju te smo na taj način nešto naučili o kulturi gluhe zajednice jer nastavnici ne mogu učiti na djetetu – rekla je Nemeth.
Odgajateljica iz Dječjeg vrtića Prečko, Jelena Krčelić progovorila je o iskustvu u svojoj skupini gdje se našla dosta nepripremljena za rad s gluhim dječakom, no ipak se nekako snalaze.
Inače, za stručne komunikacijske posrednike ne postoji formalno obrazovanje. Naime, osnovni tečaj traje dvije godine te se i tu sve svodi na osobni entuzijazam i angažman pojedinca. Tako da i kod pronalaska ovakve vrste podrške za djecu s teškoćama postoje problemi.
Svijetli primjer inkluzije ipak je Noela Vincek, učenica šestog razreda koja je o svom iskustvu progovorila na drugoj panel raspravi pod nazivom ‘Glasovi koje treba čuti’. Naime, njezin je razred dobitnik nagrade ‘Ponos Hrvatske’ jer ovdje skoro svi znaju znakovni jezik. Njezina majka, Dijana Vincek naglasila je kako je inkluzija u slučaju njezine kćerke bila uspješna, no smatra kako u obrazovnom sustavu ona nije potpuna i to je zapravo propust.
Na konferenciji je zaključeno kako je važno da gluha osoba ima stručnog komunikacijskog posrednika. Dokaz tome je Mirana Relata koja je uz njihovu pomoć uspjela završiti fakultet. Poručila je kako su važni pojedinci i suradnja te da gluhi mogu sve osim čuti.
U New Yorku je 12. lipnja na 18. konferenciji država potpisnica UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom održan skup na kojem je najavljeno proglašenje Međunarodnog dana gluhosljepoće
Poslušaj članak
Prema rezoluciji koju priprema UN, Međunarodni dan gluhosljepoće obilježavat će se na rođendan najpoznatije gluhoslijepe osobe Helen Keller 27. lipnja.
Sanja Tarczay, predsjednica Svjetske federacije gluhoslijepih, je u govoru na skupu istaknula da proglašenje međunarodnog dana gluhoslijepihih osoba potiče države da prepoznaju gluhosljepoću kao posebnu vrstu invaliditeta i prepoznaju gluhoslijepe osobe kao jednu od najranjivijih skupina osoba s invaliditetom.
Time će se unaprijediti vidljivost i uključenost gluhoslijepih osoba, ali i osigurati pristup potrebnim uslugama podrške prvenstveno kroz osiguranje prevoditelja i komunikacijskih posrednika. Osigurat će se i da buduće generacije gluhoslijepe zajednice žive u pravednijem društvu.
Stalna misija Hrvatske pri UN-u bila je predvodnica u donošenju UN-ove rezolucije kojom će se 27. lipnja, rođendan Helen Keller proglasiti Međunarodnim danom gluhoslijepih. Na skupu koji je organiziran u zgradi UN-a govorila je i Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, socijalne politike i mladih.
Skup su organizirali Stalna misija Hrvatske pri UN-u, Svjetska federacija gluhoslijepih i Međunarodni savez osoba s invaliditetom uz podršku stalne misije Jordana i Tanzanije.
Na skupu su svoju podršku proglašenju Međunarodnog dana gluhosljepoće izrazili i zamjenik stalnog predstavnika Hrvatske pri UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić, Jarrod Clyne, zamjenik izvršnog direktora Međunarodnog saveza osoba s invaliditetom (IDA) i posebna UN-ova izvjestiteljica za prava osoba s invaliditetom Heba Hagrass.
U subotu, 14. lipnja 2025., na zagrebačkom Jarunu, Otok Trešnjevka, održan je međunarodni događaj ‘Sports Harmony’ u sklopu programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021.-2027., s ciljem jačanja prekograničnog povjerenja i povezivanja
Poslušaj članak
U suradnji s Plivačkim klubom Slovenske Konjice i Zajednicom spinalno ozlijeđenih (SOZ), okupljenima su predstavljene brojne sportsko-rekreativne aktivnosti. Održani su turniri u pikadu i visećoj kuglani, a sudionici su imali priliku okušati se i u gađanju lukom i strijelom, zahvaljujući Streličarskom klubu ‘Tigar’ iz Zagreba.
Posebnu pažnju privukla je prezentacija ronilačke opreme i dobrobiti ronjenja za osobe s invaliditetom, koju su održali predstavnici Plivačkog kluba Slovenske Konjice.
Sudionici su pozvani na novi susret 4. srpnja 2025. u Sloveniji, gdje će imati priliku i sami zaroniti s bocama u bazenu u Slovenskim Konjicama.
Događaj je okupio više od 70 sudionika, među kojima su bili i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić te Sandra Čirkinagić, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.