Moderna vremena
Osmišljena nova usluga za pomoć osobama s demencijom
Pomoću dobivenih podataka sa senzora, oboljelom se može adekvatno pomoći da što samostalnije funkcionira usprkos demenciji
Većina ljudi starije životne dobi susretne se s nekim oblikom demencije ili Alzheimerove bolesti, a to stanje im nepovratno sroza kvalitetu života.
Prema posljednjim informacijama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 50 milijuna ljudi pati od ove bolesti. Nagađa se kako bi broj oboljelih do 2050. godine mogao narasti na 115 milijuna ljudi. Lijeka nema, ali pomoći se može.
Iako se od ove bolesti ne umire, ona nikako nije zanemariva. Simptomi bolesti su takvi da osoba krene naglo zaboravljati stvari, trajno izgubi pamćenje ili se počne ‘vraćati’ u dane svog djetinjstva.
Osim gubitka pamćenja, u kasnijoj fazi ove bolesti može doći, kako do fizičkog, tako i do psihičkog propadanja oboljele osobe. Nerijetko ova bolest može biti popraćena i s agresivnim ispadima pogođene osobe.
Britanska organizacija za zdravstvenu njegu Imperial College Healthcare osmislila je način kako da prati stanje oboljelih, a sve to iz udobnosti njihova vlastitog doma.
Radi se o mreži senzora postavljenih u domu, a služe za slanje podataka o stanju osobe specijaliziranim liječnicima za to područje. Informacije se koriste u svrhu boljeg razumijevanja funkcioniranja oboljelog u vlastitim aktivnostima.
Osoba s demencijom ima pristup mreži pametnih kućnih uređaja koji su povezani putem interneta i instalirani u njihovom domu. To uključuje senzore za vrata, uređaje i pokrete, koji mogu uhvatiti naviku dnevnog kretanja po kući tijekom obavljanja osnovnih kućanskih zadataka.
Također, postoji i prostirka koja se stavi ispod madraca te prati otkucaje srca, disanje ili pokrete tijekom spavanja.
MinderCare medicinski tim nalazi se u virtualnoj bolnici St. Charles u sjeverozapadnom Londonu. Članovi tima svakodnevno pregledavaju podatke, koji se šalju iz kućnog sustava pojedinca izravno na Minder platformu. Ovi integrirani podaci pomažu timu za praćenje da identificira sve obrasce koji bi mogli ukazivati na potrebu za zdravstvenom njegom te se sukladno tome osoba šalje na dodatne pretrage i poduzimaju se potrebni koraci u liječenju ili olakšavanju svakodnevnog funkcioniranja oboljele osobe.
Ova usluga ima za cilj poboljšati kvalitetu života osoba s demencijom i njihovih obitelji. Pomoću dobivenih podataka sa senzora, oboljelom se može adekvatno pomoći da što samostalnije funkcionira usprkos demenciji.
– Dosadašnji odaziv nas je jako ohrabrio. Uputnice su stigle od liječnika opće prakse, gerijatara i drugih zdravstvenih djelatnika. Već smo uspjeli ponuditi kontaktnu pomoć mnogim pacijentima i njihovim obiteljima – kazala je Jan Amade Cassimo, specijalizirana medicinska sestra za demenciju.
Broj korisnika MinderCare usluge iz dana u dan raste, a cilj je da uslugu počne koristi barem 100 ljudi do rujna 2025. godine kako bi se procijenila učinkovitost ove usluge, te da bi se ista mogla nastaviti koristiti i dalje.
Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama
Poslušaj članak
Može li umjetna inteligencija (UI) biti alat kojim će se, u ne tako dalekoj budućnosti, povećati diskriminacija osoba s invaliditetom u društvenom životu i na tržištu rada?
Ne treba biti pesimist, ali svakako da može. Bez inkluzivnog dizajna, umjetna inteligencija može drugačije, pogrešno čitati govor tijela ili kontakt očima te na taj način označiti osobu kao nesposobnu za određeni posao za koji se natječe na tržištu rada.
Riječ je, dakako, o diskriminaciji jer se za traženi posao i nije tražila osoba koja savršeno barata s tipkovnicom računala. Usto, pri kontaktu očima umjetna inteligencija kod neke intelektualno zdrave osobe, posve krivo, može prepoznati mentalnu nestabilnost ili neku devijaciju u ponašanju. Takvi bi se slučajevi, primjerice, mogli događati slijepim i slabovidnim osobama.
No u vrijeme nevjerojatno brzog razvoja umjetne inteligencije poseban izazov predstavlja povećana izloženost osoba s invaliditetom online prijevarama i dezinformacijama.
Zabrinjavajući porast te vrste internetskog kriminala bilježe organizacije osoba s invaliditetom diljem svijeta. Zločinačke organizacije sigurno ne koriste UI u humanitarne i plemenite svrhe, i pritom ne razmišljaju o tome imaju li njihove žrtve invaliditet ili ne.
Na ove je opasnosti koje dolaze s umjetnom inteligencijom, među svim ostalim, upozorio i Europski forum osoba s invaliditetom (EDF), napominjući kako programeri imaju potencijal to promijeniti.
– Umjetna inteligencija funkcionira bolje i pravednije kada su raznolikost i uključivost dio dizajna, podataka i razvojnog tima od samog početka – poručili su iz EDF-a.
– Pristupačnost i uključivost nisu opcionalne. Moraju biti ugrađene od samog početka procesa razvoja umjetne inteligencije. To znači suradnju s osobama s invaliditetom i njihovim predstavničkim organizacijama, razmatranje različitih potreba u svakoj fazi razvoja te kontinuirano praćenje sustava kako bi se spriječile pristranost i diskriminacija. Pozivamo tehnološke tvrtke da testiraju sve sustave umjetne inteligencije s osobama s invaliditetom prije implementacije.
– Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama. Također pozivamo vlade da u potpunosti provedu Zakon EU o umjetnoj inteligenciji. To može pomoći u osiguravanju da su sustavi umjetne inteligencije pristupačni, sigurni i nediskriminirajući. Pristupačnost, uključivanje i prava osoba s invaliditetom su zakonske obveze, a ne opcionalne značajke – zaključuju iz EDF-a.
S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole, kažu iz Netflixa
Čini se kako čelni ljudi streaming platforme Netflix nisu davali prazna obećanja kada su najavili da će televizijske serije i filmove učiniti pristupačnijim osobama s invaliditetom.
Netflix je naime već počeo dodavati slojeve s tumačima znakovnog jezika koji prevode za više od sedamdeset naslova, a ta kolekcija uključuje televizijske emisije i filmove poput ‘The Magic School Bus Rides Again’, ‘Pokémon Horizons’ te Pinocchio’.
– U Netflixu vjerujemo da bi izvrsno pripovijedanje trebalo biti dostupno svima – rekla je Elisa Beniero, viša menadžerica za strategiju i inovacije u Netflixu.
– S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole.
Netflix je na ovom inkluzivnom projektu Streaming surađivao s tvrtkom SignUp Media koja pruža prevođenje na znakovni jezik. Njihova je djelatnost posebno značajna za gluhu i nagluhu djecu koja još ne čitaju dovoljno dobro da bi se oslanjala na titlove i koja često ovise o roditeljima koji im tumače dijaloge na ekranu.
– Kad sam pokrenula SignUp Media, vjerovala sam da zajednica gluhih zaslužuje pristup zabavi na svom jeziku u istoj mjeri koju svi ostali uzimaju zdravo za gotovo – rekla je Mariella Satow, osnivačica SignUp Media.
– Partnerstvom s Netflixom za isporuku 200 sati dječjeg i obiteljskog sadržaja ta je vizija ostvarena, a to je samo početak. Hollywood počinje shvaćati da znakovni jezik nije prilagodba, već jezik, a mi gradimo infrastrukturu za njegovu isporuku – zaključila je Satow.
Piše: Bernard Čavar
Britanska agencija za borbu protiv kriminala (NCA) upozorila je roditelje da ne objavljuju fotografije djece na internetu jer ih se pomoću umjetne inteligencije (AI) može pretvoriti u pornografski materijal
Poslušaj članak
NCA i Zaklada za nadzor interneta (IWF) objavili su nove smjernice za zaštitu djece od sve češće pojave korištenja AI-ja za izradu pedofilskog sadržaja.
Do toga je došlo nakon što je škola u Britaniji bila meta kriminalnih skupina koje su iskoristile javno dostupne fotografije učenika da bi pomoću AI-a stvorile pornografski materijal i zatim prijetile da će ih objaviti ako im se ne plati.
Analitičari IWF-a su u 2025. otkrili 3400 video snimki generiranih AI-om, golemi rast u odnosu na 13 u 2024.
– Prijetnja je uznemirujuća – rekao je izvršni direktor IWF-a Kerry Smith.
– Ne govorimo o tome da fotografije djece ne bi trebalo dijeliti s ljudima koje volite i kojima vjerujete, nego želimo da ljudi budu svjesni potencijalnih rizika i da donose informirane odluke imajući na umu sve činjenice.
Smith kaže da posljednice takvih fotografija mogu biti razorne.
– Šteta je vrlo stvarna. I potencijal za dugoročne posljedice je nešto što vjerujem svaki roditelj želi spriječiti.
Pedofilski sadržaj s napretkom tehnologije postaje sve rašireniji i realističniji, upozorile su organizacije.
Osim toga, fotografije i video snimke sve su nasilnije, pa je tako 65 posto od 3443 umjetno generiranih videa u 2025. klasificirano u kategoriju A prema britanskom kaznenom zakonu, što znači da prikazuju najteža kaznena djela poput silovanja i seksualnog mučenja.
Nove smjernice savjetuju roditeljima da na društvenim mrežama otvore ‘prijateljske’ grupe u kojima dijele fotografije svoje djece ili da prilagode postavke o privatnosti kako bi ih mogli vidjeti samo ograničeni broj ljudi.
IWF je također pozvao tehnološke kompanije da dobro zaštite svoje modele AI-a prije nego što ih ponude korisnicima kako ih kriminalci ne bi mogli zloupotrijebiti za proizvodnju pedofilskog sadržaja.
Tko su Purger i Purgerica?
Udruga iz Istre osvojila DOVU 2026
Jednaki uvjeti za sve osobne asistente
Hoće li umjetna inteligencija diskriminirati osobe s invaliditetom?
-
Anita bez cenzurePrije 6 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Civilno društvoPrije 2 danaInkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
-
in MREŽAPrije 6 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
in MREŽAPrije 7 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 7 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 6 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
Osobe s invaliditetomPrije 17 satiJednaki uvjeti za sve osobne asistente
-
in MREŽAPrije 17 satiUdruga iz Istre osvojila DOVU 2026