Vijesti
Utrka Terry Fox Run nosi nadu u borbi za izliječenje raka
Misiju koju je prije 45 godina započeo Terry nastavljaju danas ljudi velikog srca u mnogim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj
Mladi Kanađanin Terry Fox hrabrošću i odlučnošću u borbi protiv raka inspirirao je ljude diljem svijeta. Unatoč amputaciji noge kroz Kanadu je trčao 5 kilometara dugu utrku pod nazivom ‘Maraton nade’ s ciljem podizanja svijesti o raku i prikupljanja sredstava za liječenje ove bolesti.
Misiju koju je prije 45 godina započeo Terry nastavljaju danas ljudi velikog srca u mnogim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.
S plemenitim ciljem na zagrebačkom Jarunu 26. put po redu održana je najpoznatija svjetska humanitarna utrka Terry Fox Run. Prikupljena sredstva ove godine namijenjena su Institutu Ruđer Bošković za istraživanje novih modela ranog otkrivanja znakova i terapija za lobularni rak dojke. Utrku su tradicionalno organizirali agencija MPG, Hrvatska liga protiv raka i Veleposlanstvo Kanade u RH u suorganizaciji s Gradom Zagrebom.
Predsjednik Hrvatske lige protiv raka Damir Eljuga zahvalio je brojnim građanima koji svojim sudjelovanjem u utrci Terry Fox Run daju doprinos u borbi protiv zloćudne bolesti.
– Kada bismo znali što uzrokuje rak, učinkovitija bi bila dijagnostika i učinkovitije liječenje. Tijekom 26 godina utrke Terry Fox Run prikupljeno je oko milijun eura, a time smo dali značajan doprinos u znanstvenom istraživanju zloćudne bolesti, ali i u liječenju djece – rekao je Eljuga.
Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Matthew Smith rekao je da donacija od sjajne humanitarne akcije ide za istraživanje raka u laboratorij za nastajanje raka koji je u sklopu Zavoda za nuklearnu medicinu Instituta Ruđer Bošković. Zahvalio je na donaciji te istaknuo kako se time potvrđuje vrijednost rada znanstvenika na Institutu Ruđer Bošković.
Kanadska veleposlanica Jessica Blitt izrazila je zadovoljstvo što se utrka Terry Fox Run održava po 26. put u Zagrebu. Naglasila je da je Terry Fox postao kanadski heroj zbog svoje vizije i nastojanja da pobijedi rak.
Marta Kiš iz Gradske skupštine Grada Zagreba istaknula je da je u utrci Terry Fox Run važno zajedništvo i plemenit cilj, a ne natjecanje.
– Nadam se da ćemo uz Terry Fox Run, a onda i svakodnevno, raditi na tome da živimo u boljem, pravednijem i zdravijem društvu – poručila je Kiš.
Utrku Terry Fox Run svečano je otvorila ministrica zdravstva Irena Hrstić. Naglasila je da Terry Fox Run nije utrka nego maraton nade, a svake godine kroz zajedništvo nosi novi početak, odnosno dodatnu stepenicu za oboljele u napretku istraživanja raka.
U utrci su građani sudjelovali trčanjem, hodanjem, vožnjom bicikla i rolanjem, a svoj doprinos dali su također doniranjem sredstava kupnjom majici s likom Terryja Foxa.
Među sudionicima utrke bila je i Marija Čaleta sa svojim bratom Markom i majkom Jacqueline.
– Drago mi je da se utrka Terry Fox Run i dalje održava u Hrvatskoj, da nije zaboravljena kao što se događa s nekim humanitarnim akcijama. Sudjelujem s obitelji već godinama u utrci Terry Fox Run, a i danas trčim. Sviđa mi se poruka pokojnog Terryja kojom se podržavaju istraživanja u cilju izliječenja raka – rekla je Marija.
Njezina majka Jacqueline je rođena Kanađanka koja ovogodišnju utrku podržava hodanjem.
– U Kanadi sam imala priliku podržati Terryjev ‘Maraton nade’ tijekom njegovog života. Bio je predivan osjećaj upoznati Terryja i trčati njegov maraton – rekla je Jacqueline.
Utrku Terry Fox Run podržala je s kćerkom Mateom i Kanađanka Maggy Marić koja živi u Zagrebu.
– Rodom sam iz Toronta i kao učenica sam sa školom svakog rujna sudjelovala u utrci u spomen na preminulog Terryja koji je bio hrabra osoba. Za Kanađane je ova utrka nešto veliko, a sretni su i kad vide da ljudi u svijetu sudjeluju u njoj. Svoje sudjelovanje u utrci nastavila sam u Hrvatskoj. Ova utrka mi puno znači, nažalost moj brat je umro prije godinu dana od raka. Stoga mi još i više znači njezin plemeniti cilj – ispričala je Maggy.
Svake godine u utrci Terry Fox Run uglavnom vožnjom bicikla sudjeluje Nenad Dančuo. Naglasio je da je Terry Fox unatoč svom invaliditetu činio nemoguće stvari kako bi nesebično pomogao drugima. Poručio je da je u današnjem svijetu koji se brzo mijenja na gore utrka Terry Fox Run svjetlo u tunelu.
Željka Godec svake godine s obitelji podržava Terry Fox Run, a ove godine je svoj doprinos dala kupnjom majice. Naglasila je da je ova utrka hvalevrijedna te puno znači oboljelima i njihovim obiteljima jer im netko želi pomoći.
Već deset godina u utrci sudjeluje Vjekoslav Drempetić i sretan je što može doprinijeti ostvarenju plemenitog cilja. Spomenuo je da mu je supruga preminula od raka, a smatra da je Terry Fox velika inspiracija kao i drugi ljudi koji se bore sa zloćudnom bolešću.
U utrci sa suprugom Danijelom sudjelovala je paraolimpijka Sandra Paović.
– Prošle godine sudjelovali smo prvi put u utrci. Ovo je najinspirativnija priča ikada ispričana. Svojom borbom protiv raka Terry Fox je pomogao mnogima u svijetu. Drago mi je da smo u Hrvatskoj prepoznali koliko je utrka Terry Fox važna, koliko pomaže ljudima koji se bore s rakom. Utrka je jedna od najljepših humanitarnih akcija – rekla je Sandra.
Njezin suprug Danijel pohvalio je održavanje hvalevrijedne utrke u Hrvatskoj te je pozvao građane da sudjeluju u njoj i svojim donacijama pomognu u liječenju teške bolesti.
U utrci Terry Fox Run Iva Bačić prvi je put sudjelovala 2006. godine. Naglasila je da je lijep osjećaj pomoći drugima kroz neku humanitarnu akciju. Smatra da je Terry Fox pokazao neizmjernu volju i puno hrabrosti kada je svojim Maratonom nade odlučio pomoći oboljelima.
Amaterski trkač Mario Lovrić izrazio je zadovoljstvo što sudjeluje u utrci Terry Fox Run. Naglasio je da mu je u trčanju Terry Fox uzor, a u djetinjstvu ga je inspirirao Terryjev Maraton nade, odnosno njegova upornost.
– Unatoč bolesti Terry je pokazao svojom utrkom koliko je njegov duh neslomljiv. Nažalost, smrt ga je spriječila da nastavi dalje. No svi mi danas sudjelujemo na utrci s ciljem da nastavimo njegovu misiju koja je za mene inspirirajuća – rekao je Lovrić.
Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije
Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.
Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i
mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju
Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne
Nisu tako rijetki slučajevi da su neki stanovnici Zagreba kupovali stanove u zgradama s četiri ili pet katova, bez lifotva, a u međuvremenu stekli invaliditet i počeli se kretati u invalidskim kolicima ili uz pomoć štaka. Za te je ljude ugradnja dizala postalo pitanje od ključne važnosti, nešto bez čega je njihov društveni život sveden na minimum, a izolacija postala tegobna svakodnevica.
Svjesna ovog gorućeg problema, zagrebačka je Gradska uprava osmislila pet programa revitalizacije metropole, među koje spada i ugradnja liftova u zgradama u kojima žive osobe s invaliditetom i teže pokretljivi građani u trećoj životnoj dobi.
Riječ je ovdje o državnom programu, Vlada RH ugradnju liftova sufinancira s 33 posto, Grad Zagreb na sebe je preuzeo pokrivanje troškova od 50 posto, a ostatak plaćaju suvlasnici zgrada. Ovog trenutka u tu je svrhu Grad iz proračuna osigurao milijun eura, koji su predviđeni za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova te stručni nadzor. Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne. Javni poziv za ugradnju dizala otvoren je do 31. kolovoza.
Rečeno je to na konferenciji za medije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta koji su, jučer u Gradskoj upravi, predstavili svih pet programa za revitalizaciju Zagreba.
Kako je rekao gradonačelnik Tomašević, programi su osmišljeni kako bi podigli kvalitetu života građana, brinuli o kulturnoj baštini i razvijali otpornost grada na klimatske promjene te poticali nova ulaganja u komunalne projekte.
– Ulažemo i u ovakve projekte jer želimo da naš grad izgleda ljepše, da budemo ponosniji na Zagreb, da posjetitelji više uživaju u njemu, a prije svega da građani imaju ugodnije okruženje za život. Najvažnije nam je da ljudi u svom gradu imaju bolju kvalitetu života – kazao je gradonačelnik Tomašević.
Najveći dio ulaganja odnosi se na obnovu pročelja višestambenih zgrada, a u gradskom je proračunu za tu namjenu osigurano 6,3 milijuna eura.
Kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama
Aktualni ciklus programa Zaželi, koji je usmjeren na sprječavanje institucionalizacije starijih osoba i osoba s invaliditetom, u finalnoj je fazi provedbe, a Ministarstvo rada najavilo je da se period do novog EU financiranja planira premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao kontinuitet.
Program se trenutačno financira iz Europskog socijalnog fonda + putem Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. te je u finalnoj fazi provedbe.
– Budući da se približava završetak financiranja iz sredstava Europske unije, razdoblje do novog EU financiranja planira se premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao puni kontinuitet jednog od najvrjednijih programa skrbi o našim građanima, bez prekida u pružanju usluga korisnicima – odgovorili su iz Ministarstva na upit Hine.
Naime, upravo je sama projektna narav i ovisnost o europskim fondovima jedna od glavnih kritika tog projekta za kojeg iz Vlade ističu da je jedan od najboljih programa socijalne politike i hrvatska invencija, a koji kroz zapošljavanje teže zapošljivih skupina pruža skrb za starije osobe i osobe s invaliditetom.
Program Zaželi, pokrenut 2017. godine, u prvim je fazama bio usmjeren ponajprije na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, dok je aktualni ciklus fokus prebacio na pružanje usluga potpore u zajednici radi odgađanja ili izbjegavanja smještaja starijih osoba u domove.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika nedavno je pozvao na reformu programa Zaželi.
– Umjesto da postane trajna, sustavno integrirana socijalna usluga, skrb za starije svodi se na vremenski ograničene cikluse. Između faza projekata redovito nastaju duži prekidi, ostavljajući najranjivije korisnike preko noći prepuštene samima sebi, a radnice bez prihoda – naveo je.
Upitao je zašto program još nije evoluirao iz ‘socijalnog eksperimenta’ u trajan sustav, koji bi podrazumijevao uvođenje mješovitih timova, stabilno financiranje iz proračuna neovisno o sredstvima EU, uz proširenje usluga na tehničku pomoć u kući?
Iz Ministarstva su pak poručili kako je program Zaželi u svojim prvim fazama prvenstveno bio usmjeren na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, ali da se tijekom godina program razvijao i prilagođavao potrebama društva.
– Aktualni ciklus stavlja naglasak na sprječavanje institucionalizacije, odnosno odgađanje ili izbjegavanje smještaja osoba starije životne dobi u domove, omogućujući im da što dulje ostanu živjeti u vlastitim domovima uz potrebnu podršku – naveli su.
Projekti iz aktualnog programa provode se od prosinca 2023. godine i traju od 30 do 36 mjeseci, a završavaju najkasnije do svibnja 2027. godine.
Do sada je na njima ukupno angažirano 9633 pružatelja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za 76.459 starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Drugim riječima, prema informacijama sa službene mrežne stranice koja pruža sveobuhvatan pregled programa Zaželi, u aktualnom pozivu nisu propisana ograničenja vezana uz dob, spol ili stupanj obrazovanja osoba koje rade na projektnim aktivnostima kao što je to bilo u prethodnim fazama, s obzirom da se želi povećati socijalna uključenost i prevenirati institucionalizacije ranjivih skupina.
Također je istaknuto kako kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama.
To pokazuju i podaci prema kojima se oko 14 posto primatelja usluga u “Zaželi” projektima iz aktualnog ciklusa nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija.
Korisnici usluge su većinom žene, njih oko 67 posto, a sveukupni korisnici pretežno imaju 64 godine ili više.
Od ukupnog broja primatelja usluge, više od 40 tisuća ih je iz ruralnog područja, a među korisnicima su i pripadnici nacionalnih manjina, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima te državljani trećih zemalja.
Što se tiče razine završenog obrazovanja primatelja usluge, najčešće je riječ o završenoj srednjoj i osnovnoj školi te o završenim nižim razredima osnovne škole.
Kada je riječ o pružateljima usluge, pretežito je riječ o ženama – oko 97 posto, najčešće u dobi od 40 do 64 godine, no ima i znatno mlađih.
Podrška koju pružaju uključuje pomoć u pripremi obroka i nabavci hrane, obavljanju kućanskih poslova te svakodnevnih aktivnosti.
Program Zaželi prvi put je pokrenut u prosincu 2017., a od početka njegove provedbe ukupno je zaposleno 32.233 pružatelja usluga podrške i pomoći za ukupno 205.282 korisnika te je do sada isplaćeno ukupno 619,6 milijuna eura, naveli su iz Ministarstva.
Na pitanje o mogućem širenju sadržaja i usluga, iz Ministarstva su poručili kako će se ovo prijelazno razdoblje iskoristiti za temeljitu pripremu novog programa, u skladu s demografskim promjenama, ali i širim društvenim trendovima i potrebama.
Također, razmatra se i uvođenje programa Zaželi za djecu.
– Iako je taj projekt još u fazi pripreme, smatramo da predstavlja kvalitetan iskorak u razvoju socijalnih usluga te vjerujemo da ima velike izglede biti prihvaćen u konačnoj verziji novog programskog okvira – najavili su iz Ministarstva.
Piše: Marina Hudoletnjak
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 8 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom