Vijesti
Utječe li plaća na naš osjećaj sreće?
Najplaćeniji radnici su ujedno i najsretniji, zaposleni u državnim tvrtkama su sretniji od kolega u privatnim firmama
Najviše zadovoljnih zaposlenika živi u Istri i na Kvarneru te radi u marketingu, PR-u i ljudskim potencijalima, pokazuje najnovije istraživanje tvrtke Alma Career Croatia.
Kažu da ako radimo ono što volimo, u životu nećemo morati raditi niti dana. Zvuči sjajno, zar ne? Jer tko ne bi želio da mu posao istovremeno bude i izvor zadovoljstva, a ne samo nešto čime se bavi kroz tridesetak ili više godina karijere? U teoriji, najsretniji su upravo oni radnici koji rade ono što vole. No, koliki utjecaj na našu sreću ima plaća?
Upravo se to pitanje našlo u fokusu istraživanja koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija u Hrvatskoj po portalu MojPosao. U istraživanju je sudjelovalo više od 3000 ispitanika, a rezultati otkrivaju jesu li veća primanja doista ključ sretnijeg života.
Što su veća primanja, to je više osmijeha
Svaka druga osoba u Hrvatskoj, točnije 50% ispitanika, izjavila je da se smatra sretnom. S druge strane, 16% otvoreno priznaje da su nesretni, dok se trećina (34%) nalazi ‘negdje između’ i nisu sigurni trebaju li svoju svakodnevicu opisati kao sretnu ili nesretnu.
No, što kažu brojke kad u jednadžbu ubacimo plaću? Iako se sreća ne može kupiti, istraživanje ipak potvrđuje poznatu tezu kako s rastom primanja raste i osjećaj zadovoljstva.
Drugim riječima, novac možda ne donosi sreću sam po sebi, ali očito pomaže.
Najviše sretnih i jako sretnih radnika pronalazimo među onima koji su u samom vrhu po plaći, u gornjih 10% primanja. Tamo se nalazi čak 65% sretnih, dok je nesretnih tek 7%. Suprotna je slika kod onih na dnu ljestvice, u donjih 10% plaća – tu se sretno osjeća 40% zaposlenih, dok ih je 28% nesretno, što je i najveći postotak nesretnih u cijelom istraživanju.
Drugim riječima, među onima u samom vrhu zarade, nesretnih je gotovo četiri puta manje nego među onima s najmanjim plaćama.
Najsretniji smo u srednjoj dobi
Kad je riječ o sreći, čini se da godine ipak igraju određenu ulogu. Najsretniji smo, vjerovali ili ne, u srednjoj dobi. Među onima između 25 i 45 godina, više od polovice ispitanika (53%, odnosno 52%) kaže da su sretni ili čak jako sretni. Zvuči odlično, ali postoji i ‘kvaka’. Upravo u toj dobi, kao i nakon 55. godine, pronalazimo i najviše onih koji priznaju da su nesretni – njih 17%. Najopušteniji su, izgleda, najmlađi. U skupini do 25 godina nesretnih je tek 13%, što je najmanji udio u cijelom istraživanju.
A što je sa spolom? Tu nema velikih iznenađenja pa su tako muškarci i žene jednako su skloni sreći, ali i nesreći, pokazuje istraživanje.
Najviše zadovoljnih u marketingu, HR-u i medicini
A u kojim se to poslovima kriju najsretniji zaposlenici? Ako je suditi prema istraživanju, u kreativnim i ‘ljudskim’ industrijama. Najviše sretnih radnika pronalazimo u marketingu, oglašavanju i PR-u, gdje gotovo dvije trećine ispitanika (64%) kaže da su zadovoljni. Slijede ih kolege iz ljudskih potencijala (60%) te oni zaposleni u sektorima osiguranja, zaštite i sigurnosti (59%). Ništa manje važno, sreću često pronalaze i oni koji pomažu drugima. U medicini i socijalnoj skrbi sretnih je 55%, a slično je i u obrazovanju i znanosti (52%).
Najmanje zadovoljnih ima u prometu i logistici, gdje je sretno samo 40% ispitanika. Nešto bolji, ali i dalje ispodprosječni rezultati bilježe se u građevini (41%), strojarsvu (43%) te u često izazovnom sektoru turizma i ugostiteljstva (43%).
Kad pogledamo vrstu poduzeća, slika je nešto složenija. Zaposleni u državnim firmama u prosjeku su zadovoljniji, 56% njih se smatra sretnima, dok je u privatnim poduzećima u hrvatskom vlasništvu taj udio nešto manji, 48%.
No, postoji ‘ali’. U državnim tvrtkama istovremeno nalazimo i više nesretnih radnika – čak 20%, dok je u privatnim firmama taj udio nešto manji, 17%.
Razina obrazovanja kao faktor sreće
Prema istraživanju, ispitanici s višim stupnjem obrazovanja u prosjeku su zadovoljniji. Najsretniji su magistri struke, među kojima 55% kaže da su sretni, a nesretnih je tek 13%. Slična je situacija i kod prvostupnika – 53% njih je zadovoljno, iako se u toj skupini bilježi i nešto veći postotak nesretnih (16%).
Malo niže na ljestvici zadovoljstva nalaze se ispitanici sa višom stručnom spremom – 51% ih se osjeća sretnima, a nesretnih je svega 10%. Najgore, čini se, prolaze oni sa srednjom stručnom spremom sa svega 46% sretnih i 18% nesretnih.
Najsretniji radnici žive u Istri i na Kvarneru
A gdje u Hrvatskoj žive najsretniji radnici? Prema istraživanju, Istra i Kvarner predvode listu, tamo čak 54% ljudi kaže da su sretni, dok je nesretnih tek 14%. Slijedi Grad Zagreb i Zagrebačka županija, s 52% zadovoljnih, te istočna Hrvatska, gdje sreću osjeća 51% ispitanika.
U Dalmaciji je sreća malo niža, s 49% zadovoljnih, dok se na dnu ljestvice nalaze Sjeverna i Središnja Hrvatska (41% sretnih). Posebno je zanimljivo da u Središnjoj Hrvatskoj nesretnih ima znatno više (24%), dok je u Sjevernoj Hrvatskoj taj udio 17%.
Izvor: MojPosao
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja
U organizaciji Općine Ston i udruge „Djeca Pelješca“, te uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 11. studenog u Zagrebu održana je Nacionalna konferencija o terapijskom jahanju i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju pod nazivom „ Hipoterapija u fokusu“.
Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici institucija i udruga te roditelji i korisnici raspravljali o dostupnosti i budućnosti hipoterapije u Hrvatskoj. Tom prigodom predstavljen je projekt izgradnje Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja kao što su: neurofeedback, logopedska i radna terapija, kreativni i radno-okupacijski programi usmjereni na razvoj sposobnosti i samostalnost. Također pružala bi se stručna podrška roditeljima.
Nositelj projekta je Općina Ston, a partneri su Dubrovačko-neretvanska županija i udruga „Djeca Pelješca.“
U prigodnom govoru načelnik Općine Ston Vedran Antunica zahvalio je resornom ministarstvu što je prepoznalo važnost terapije pomoću konja u rehabilitaciji i iskazalo potporu projektu izgradnje budućeg Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
– Općina Ston je prepoznala potrebe lokalne zajednice i pokrenula projekt izgradnje Centra kako bi djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji mogli dobiti stručnu podršku na jednom mjestu, bliže vlastitom domu – rekao je Antunica.
Naglasio je da na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire trenutno nedostaje mogućnosti za terapiju pomoću konja, za koju postoji veliki interes korisnika.
Predsjednica udruge „Djeca Pelješca“ Ivana Kalafatović istaknula je da život u manjim i udaljenim sredinama nosi dodatne izazove, osobito kad je riječ o dostupnosti stručnih i rehabilitacijskih usluga. Ova udruga pruža pruža između drugih usluga dva puta godišnje terapije konjem.
– Iako smo ponosni na ono što smo dosad postigli, svjesni smo da povremena organizacija terapija nije dugoročno rješenje. Potrebe naše djece ne postoje samo nekoliko dana godišnje, nego svakodnevno -zaključila je Kalafatović.
U svom obraćanju Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva istaknula je da vrijednost hipoterapije osobito dolazi do izražaja u radu s djecom s različitim teškoćama.
-Osim razvoja motoričkih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, može pridonijeti i samopouzdanju, psihosocijalnoj dobrobiti i većoj uključenosti u zajednicu. Projekt Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac predstavlja vrijedan primjer nastojanja da se djeci s teškoćama osiguraju dodatne mogućnosti rehabilitacijske podrške, a inicijativa Općine Ston, uz uključivanje regionalnih institucija i organizacija civilnog društva, pokazuje koliko je važno povezivanje različitih dionika u stvaranju boljih uvjeta za korisnike i njihove obitelji i izvan urbanih sredina – zaključila je Kramarić.
Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Ministarstvo na hipoterapiju gleda kao nadogradnju na postojeći sustav skrbi.
-Ova terapija može poboljšati psihofizičko stanje djece s teškoćama u razvoju te na temelju stručnih podataka zainteresirani smo da razmotirmo institucionaliziranje ove usluge i damo zamah razvoju hipoterapije u Hrvatskoj – rekao je Vidiš.
Cilj je da nijedna obitelj ne ostane sama u traženju pomoći za svoje dijete. Dostupna stručna podrška, pravovremena reakcija i suradnja roditelja i stručnjaka temelj su rane intervencije, a novi Dispanzer trebao bi biti važna podrška upravo na tom putu
Poslušaj članak
Otvaranje Dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije važan je korak u pružanju stručne i pravovremene pomoći djeci s teškoćama u razvoju i djeci kod koje postoje razvojni rizici. Njegov je cilj omogućiti obiteljima lakši pristup potrebnim uslugama, bolju povezanost stručnjaka i kontinuiranu podršku od prvog prepoznavanja razvojnih potreba do praćenja djetetova napretka.
Rana intervencija posebno je važna jer pravovremeno prepoznavanje teškoća i uključivanje u odgovarajuće terapijske postupke mogu imati velik utjecaj na djetetov daljnji razvoj.
U Dispanzeru će se provoditi timska procjena razvojnih potreba, individualni terapijski rad s djecom, savjetovanje roditelja, izrada individualnih planova podrške te redovito praćenje napretka i prilagodba terapijskih postupaka.
Put djeteta do uključivanja u rad Dispanzera započinje kod izabranog pedijatra, koji ispunjava odgovarajuću uputnicu, odnosno obrazac za uključivanje u postupak rane intervencije. Nakon toga prikupljaju se informacije o djetetovu razvoju i dosadašnjim oblicima stručne pomoći, a zatim slijedi procjena multidisciplinarnog tima. Na temelju nje određuju se potrebe djeteta i planiraju odgovarajući oblici podrške.
U radu Dispanzera sudjelovat će logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i radni terapeuti. Upravo je suradnja različitih stručnjaka jedna od njegovih najvećih prednosti. Zajedničkim radom mogu bolje sagledati djetetove potrebe, uskladiti ciljeve i odrediti najprimjerenije oblike pomoći.
Važnu ulogu u cijelom procesu imaju i roditelji. Oni nisu samo korisnici usluga, nego aktivni sudionici u poticanju djetetova razvoja. Zato će, uz terapijski rad s djecom, posebno mjesto imati savjetovanje i podrška roditeljima kako bi lakše razumjeli djetetove potrebe i znali kako mu pomoći u svakodnevnim situacijama.
Točan broj djece koja će moći koristiti usluge ovisit će o potrebama na području Splitsko-dalmatinske županije, raspoloživim stručnim kapacitetima i organizaciji rada. Ipak, očekuje se da će ovakav način rada pridonijeti boljoj dostupnosti stručne pomoći i smanjenju dugotrajnog čekanja na procjene i terapije.
Jedan od važnih ciljeva je i povezivanje zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih službi kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje postupaka i osigurao kontinuitet podrške svakom djetetu.
Za roditelje koji su dosad često morali tražiti pomoć izvan Splita, obilaziti različite ustanove ili dugo čekati na potrebne usluge, otvaranje Dispanzera predstavlja značajno olakšanje. Umjesto da sami pokušavaju pronaći odgovarajuće stručnjake i povežu različite oblike pomoći, obitelji će imati jasniji put kroz sustav, od prve procjene do terapije i praćenja napretka.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi
Poslušaj članak
U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.
Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.
Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.
Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.
Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.
Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije.
Tko su Purger i Purgerica?
Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi
Stigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
Vujčić i Vuljanić državni prvaci u šahu za gluhe
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 1 danPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 11 satiStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Osobe s invaliditetomPrije 11 satiPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom