Connect with us

Life&Style

Uskrs i podsjetnik na običaje, simboliku, zajedništvo

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje unutrašnjost špilje s kamenim stepenicama koje vode prema izlazu gdje dopire svjetlost. Desno od stepenica nalazi se kameni ležaj prekriven svijetlom tkaninom. Špilja je osvijetljena prirodnim svjetlom koje ulazi kroz otvor. Kontrast između tamne unutrašnjosti špilje i svijetlog izlaza, zajedno s detaljima poput teksture stijena i tkanine na ležaju, daje ovoj slici posebnu atmosferu.
Foto: Pixabay

Kroz simboliku pisanica, svjetlosti, proljetnog buđenja i zajedničkog stola, Uskrs nas podsjeća na snagu nade, obnove i ljubavi – temeljnih vrijednosti koje nas povezuju i obogaćuju

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, a u Hrvatskoj se slavi s velikim poštovanjem i bogatom tradicijom. Osim vjerskog značenja, Uskrs je i vrijeme zajedništva, obnove i nade, što se ogleda u brojnim običajima koji se s ljubavlju prenose kroz generacije.

Pripreme za Uskrs započinju 40 dana ranije – tijekom korizme, razdoblja posta, odricanja i duhovne priprave. Vrhunac priprema dolazi u Velikom tjednu, osobito na Veliki četvrtak, petak i subotu, kada se vjernici okupljaju na misnim slavljima i obredima koji simboliziraju posljednje dane Isusova života.

Veliki petak je dan posta i tišine – mnogi se tada odriču mesa, a u brojnim krajevima Hrvatske tradicionalno se priprema bakalar ili drugo riblje jelo.

Jedan od najprepoznatljivijih uskrsnih običaja je bojenje i ukrašavanje pisanica, koje simboliziraju novi život i uskrsnuće. Tradicionalno se jaja boje prirodnim bojama – ljuskom crvenog luka, ciklom ili špinatom, a ukrašavaju se voskom i raznim ornamentima.

Uskrsni zec ili kunić ima korijene u poganskoj tradiciji i simbolizira plodnost, novi život i dolazak proljeća. U germanskoj mitologiji bio je pratilac božice proljeća Ostare. Danas je neizostavan dio uskrsne simbolike, osobito u obliku čokoladnih figura i ukrasa za djecu.

Na Veliku subotu, vjernici nose košarice s hranom na blagoslov. U njima se najčešće nalaze šunka, kuhana jaja, kruh, sir, mladi luk, hren i kolači, sve pokriveno ukrašenim ubrusom. Blagoslovljena hrana jede se na uskrsno jutro, često u krugu obitelji.

Na Uskrsnu nedjelju, slavi se svečana misa Uskrsnuća, a potom slijedi svečani obiteljski ručak. Tradicionalno se poslužuju juha, pečena janjetina ili teletina, francuska salata i kolači poput pince, orehnjače i makovnjače.

Hrvatska uskrsna tradicija bogata je i crkvenim pjesmama koje slave Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Među najpoznatijima su ‘Kraljice neba’, ‘Gospodin slavno uskrsnu’ i ‘Na nebu zora rudi’. Od 1979. godine održava se i Uskrs fest, najstariji festival hrvatske popularne kršćanske glazbe, koji okuplja mlade u glazbeno-duhovnom stvaralaštvu.

Poput božićnog drvca, uskrsno drvce simbolizira obnovu i novi život. Riječ je o grančici zimzelenog stabla (poput masline ili čempresa) koja se postavlja u vazu i ukrašava cvjetnim dekoracijama i svijećama, te se stavlja na vidljivo mjesto u domu.

Djeca se u mnogim dijelovima Hrvatske daruju čokoladnim jajima, zečićima i malim poklonima. Popularna je i igra tucanja jajima, gdje se dvoje natjecatelja pokušava razbiti jaje drugog – pobjeđuje onaj čije jaje ostane cijelo.

Običaj paljenja uskrsnoga krijesa, poznat i kao vuzmica, proširen je diljem sjeverozapadne Hrvatske. Iako potječe iz poganske tradicije, Crkva ga nije osudila jer simbolizira svjetlo Kristovo – oganj koji grije, prosvjetljuje i preobražava. Okupljanje oko vatre, pjesma i zajedništvo stvorili su od ovog običaja snažan simbol proslave Uskrsa.

Uskrs u Hrvatskoj slavi se bogatim i raznolikim običajima koji spajaju vjeru, obitelj i zajednicu. Kroz simboliku pisanica, svjetlosti, proljetnog buđenja i zajedničkog stola, Uskrs nas podsjeća na snagu nade, obnove i ljubavi – temeljnih vrijednosti koje nas povezuju i obogaćuju.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Gastro kutak

Krumpirovi vafli sa sirom i začinima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji su krumpirovi vafli pečeni do savršene zlatno-smeđe boje, s fino hrskavom vanjštinom i mekanom, pahuljastom unutrašnjošću. Preliveni su raskošnim slojem otopljenog sira koji se topi niz rubove, stvarajući primamljiv kontrast tekstura. U pozadini se možda vidi malo svježe zelenilo — poput peršina — za dekoraciju, a sve skupa izgleda kao prizor iz sna svakog ljubitelja udobne hrane. Priziva mirise domaće kuhinje i poziva na zaloga
Foto: Copilot

Svaki zalogaj pruža bogatu teksturu i aromu, a dodaci poput jogurta, svježeg vrhnja, jaja ili avokada još više naglašavaju njihovu svestranost. Idealni su kao slani doručak, lagani ručak ili zanimljiv prilog koji će svakako privući pažnju na stolu

Sastojci:

  • 2 šalice naribanog kuhanog krumpira (oko 2 veća kuhana krumpira)
  • 1 šalica naribanog sira (gouda, cheddar ili po želji)
  • 1 jaje
  • četvrtina šalice brašna
  • četvrtina šalice mlijeka
  • četvrtina žličice češnjaka u prahu
  • četvrtina žličice mljevene paprike (slatke ili dimljene)
  • sol i papar po ukusu
  • 2 žlice nasjeckanog svježeg peršina (po želji)
  • maslac ili ulje za premazivanje aparata za vafle

Priprema:

U velikoj zdjeli pomiješajte naribani kuhani krumpir, naribani sir, jaje, brašno i mlijeko.

Dodajte češnjak u prahu, papriku, sol, papar i peršin. Sve dobro izmiješajte dok se sastojci ne povežu.

Zagrijte aparat za vafle i premažite ga tankim slojem maslaca ili ulja.

Stavite nekoliko žlica smjese u aparat za vafle (ovisno o veličini) i pecite 4–6 minuta, dok ne postanu zlatno-smeđi i hrskavi.

Poslužite toplo uz jogurt, vrhnje, avokado ili jaja po želji.

Nastavite čitati

Life&Style

Slatka čarolija koja osvaja svijet i čuva zdravlje

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana čokoladna fontana iz koje teče bogata, glatka mliječna čokolada. U prvom planu desno, vidi se ruka muškarca u odijelu koji drži čačkalicu s komadićem banane umočenim u čokoladu, spremnim za konzumaciju. U drugoj ruci drži tanjurić na kojem se nalaze ostaci čokolade i komadići badema ili druge dekoracije. U pozadini se nazire još jedna fontana, najvjerojatnije s bijelom čokoladom, te nekoliko osoba koje stoje pored stola. Atmosfera na fotografiji djeluje svečano i elegantno, kao da se radi o nekoj proslavi ili događaju s ponudom slastica. Bogata tekstura tekuće čokolade i pažljivo pripremljeni zalogaji naglašavaju luksuz i užitak povezan s konzumacijom čokolade.
Foto: Pixabay

Najskuplja čokolada na svijetu, poput ‘La Madeline au Truffe’, može dostići cijenu od nekoliko tisuća dolara po kilogramu, što svjedoči o njezinoj globalnoj vrijednosti i statusu

Svjetski dan čokolade obilježava se svake godine 7. srpnja i posvećen je jednoj od najomiljenijih i najraširenijih slastica na svijetu.

Ovaj datum simbolično podsjeća na dolazak čokolade u Europu, što se dogodilo 1550. godine kada je prvi put uvezena iz Srednje Amerike, domovine kakaa.

Od tada pa sve do danas, čokolada je postala neizostavni dio mnogih kultura, gastronomije i svakodnevice, a njezina popularnost neprestano raste.

Čokolada, osobito tamna s visokim udjelom kakaa, nije samo slastica koja nas veseli svojim okusom, već i hrana s nizom dokazanih blagodati za zdravlje. Bogata je antioksidansima, posebice flavonoidima, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu, usporavaju starenje i smanjuju rizik od brojnih kroničnih bolesti.

Tamna čokolada povoljno djeluje na krvni tlak, poboljšava cirkulaciju i može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Osim toga, potiče lučenje serotonina i endorfina, takozvanih hormona sreće, zbog čega može pomoći u poboljšanju raspoloženja i smanjenju stresa. Istraživanja pokazuju i da čokolada može imati pozitivan utjecaj na mozak, poboljšavajući kognitivne funkcije, koncentraciju i pamćenje.

Čokolada ima bogatu povijest. U doba starih civilizacija Maja i Azteka kakao se smatrao svetim, a koristio se kao sredstvo plaćanja i u obredima.

Danas je dostupan u svim mogućim oblicima – od klasičnih čokoladnih pločica i pralina do napitaka, kolača i čak kozmetike.

Prva čokoladna pločica proizvedena je u Velikoj Britaniji u 19. stoljeću, a svjetska potrošnja čokolade danas premašuje sedam milijuna tona godišnje. Švicarska i Belgija poznate su kao zemlje koje proizvode najkvalitetniju čokoladu, dok su Švicarci među najvećim potrošačima – godišnje pojedu i do deset kilograma po osobi.

Zanimljivo je da se čokolada topi na temperaturi blizu tjelesne, oko 34 stupnja Celzija, zbog čega se tako glatko otapa u ustima i pruža poseban užitak.

Najskuplja čokolada na svijetu, poput ‘La Madeline au Truffe’, može dostići cijenu od nekoliko tisuća dolara po kilogramu, što svjedoči o njezinoj globalnoj vrijednosti i statusu.

Iako se često opisuje kao ‘slatki grijeh’, u umjerenim količinama čokolada može biti pravi saveznik zdravlja i dobrog raspoloženja.

Svjetski dan čokolade idealna je prilika da bez grižnje savjesti uživamo u toj maloj, slatkoj radosti. Bilo da je pojedemo sami, podijelimo s dragim ljudima ili ugradimo u neki domišljati recept, čokolada nas uvijek podsjeti koliko jednostavni užici mogu biti vrijedni.

Nastavite čitati

Gastro kutak

Čokoladni kolačići iz šalice – s bananom i maslacem od kikirikija

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi šalica u kojoj je pripremljen čokoladni kolačić. Kolačić izgleda sočno i mekano, s tamnom, čokoladnom teksturom. Na vrhu se vide komadići banane koji su lagano zapečeni, dodajući slatkoću i voćnu svježinu. Maslac od kikirikija je blago rastopljen i razmazan po površini — kremastog izgleda, stvarajući kontrast u boji i teksturi. Šalica je obična, neutralnog izgleda, što dodatno ističe sadržaj.
Foto: Copilot

Kad se lagano zagrije, ova slastica poprimi gotovo pudingastu konzistenciju s topljenim čokoladnim srcem koje se lijepo stapa s mekanim komadićima banane ili orašastih plodova ako ih dodaš. Okus je pun, bogat i zadovoljavajući – idealan za one trenutke kad ti treba nešto slatko

Sastojci:

  • 2 žlice maslaca od kikirikija
  • 2 žlice kakaa u prahu (ili otopljene tamne čokolade)
  • 1 zrela banana (srednje veličine)
  • 1 žlica meda ili šećera (po želji)
  • 1 žlica mlijeka (ili biljnog napitka)
  • 1 prstohvat soli
  • po želji: komadići čokolade, orašasti plodovi, kokos, cimet…

Priprema:

Bananu izgnječite vilicom u većoj šalici ili zdjelici. Dodajte maslac od kikirikija, kakao, med, mlijeko i sol.

Sve dobro izmiješajte žlicom dok smjesa ne postane glatka.

Ako želite, dodajte malo sjeckane čokolade ili orašastih plodova za dodatnu teksturu.

Smjesu možete jesti odmah kao čokoladni ‘mousse’, ali ako želite toplu verziju – zagrijte je u mikrovalnoj pećnici 30–60 sekundi (ovisno o snazi uređaja).

Pustite da se malo ohladi, a zatim uživajte.

Nastavite čitati

U trendu