Connect with us

Life&Style

Uskrs i podsjetnik na običaje, simboliku, zajedništvo

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje unutrašnjost špilje s kamenim stepenicama koje vode prema izlazu gdje dopire svjetlost. Desno od stepenica nalazi se kameni ležaj prekriven svijetlom tkaninom. Špilja je osvijetljena prirodnim svjetlom koje ulazi kroz otvor. Kontrast između tamne unutrašnjosti špilje i svijetlog izlaza, zajedno s detaljima poput teksture stijena i tkanine na ležaju, daje ovoj slici posebnu atmosferu.
Foto: Pixabay

Kroz simboliku pisanica, svjetlosti, proljetnog buđenja i zajedničkog stola, Uskrs nas podsjeća na snagu nade, obnove i ljubavi – temeljnih vrijednosti koje nas povezuju i obogaćuju

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, a u Hrvatskoj se slavi s velikim poštovanjem i bogatom tradicijom. Osim vjerskog značenja, Uskrs je i vrijeme zajedništva, obnove i nade, što se ogleda u brojnim običajima koji se s ljubavlju prenose kroz generacije.

Pripreme za Uskrs započinju 40 dana ranije – tijekom korizme, razdoblja posta, odricanja i duhovne priprave. Vrhunac priprema dolazi u Velikom tjednu, osobito na Veliki četvrtak, petak i subotu, kada se vjernici okupljaju na misnim slavljima i obredima koji simboliziraju posljednje dane Isusova života.

Veliki petak je dan posta i tišine – mnogi se tada odriču mesa, a u brojnim krajevima Hrvatske tradicionalno se priprema bakalar ili drugo riblje jelo.

Jedan od najprepoznatljivijih uskrsnih običaja je bojenje i ukrašavanje pisanica, koje simboliziraju novi život i uskrsnuće. Tradicionalno se jaja boje prirodnim bojama – ljuskom crvenog luka, ciklom ili špinatom, a ukrašavaju se voskom i raznim ornamentima.

Uskrsni zec ili kunić ima korijene u poganskoj tradiciji i simbolizira plodnost, novi život i dolazak proljeća. U germanskoj mitologiji bio je pratilac božice proljeća Ostare. Danas je neizostavan dio uskrsne simbolike, osobito u obliku čokoladnih figura i ukrasa za djecu.

Na Veliku subotu, vjernici nose košarice s hranom na blagoslov. U njima se najčešće nalaze šunka, kuhana jaja, kruh, sir, mladi luk, hren i kolači, sve pokriveno ukrašenim ubrusom. Blagoslovljena hrana jede se na uskrsno jutro, često u krugu obitelji.

Na Uskrsnu nedjelju, slavi se svečana misa Uskrsnuća, a potom slijedi svečani obiteljski ručak. Tradicionalno se poslužuju juha, pečena janjetina ili teletina, francuska salata i kolači poput pince, orehnjače i makovnjače.

Hrvatska uskrsna tradicija bogata je i crkvenim pjesmama koje slave Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Među najpoznatijima su ‘Kraljice neba’, ‘Gospodin slavno uskrsnu’ i ‘Na nebu zora rudi’. Od 1979. godine održava se i Uskrs fest, najstariji festival hrvatske popularne kršćanske glazbe, koji okuplja mlade u glazbeno-duhovnom stvaralaštvu.

Poput božićnog drvca, uskrsno drvce simbolizira obnovu i novi život. Riječ je o grančici zimzelenog stabla (poput masline ili čempresa) koja se postavlja u vazu i ukrašava cvjetnim dekoracijama i svijećama, te se stavlja na vidljivo mjesto u domu.

Djeca se u mnogim dijelovima Hrvatske daruju čokoladnim jajima, zečićima i malim poklonima. Popularna je i igra tucanja jajima, gdje se dvoje natjecatelja pokušava razbiti jaje drugog – pobjeđuje onaj čije jaje ostane cijelo.

Običaj paljenja uskrsnoga krijesa, poznat i kao vuzmica, proširen je diljem sjeverozapadne Hrvatske. Iako potječe iz poganske tradicije, Crkva ga nije osudila jer simbolizira svjetlo Kristovo – oganj koji grije, prosvjetljuje i preobražava. Okupljanje oko vatre, pjesma i zajedništvo stvorili su od ovog običaja snažan simbol proslave Uskrsa.

Uskrs u Hrvatskoj slavi se bogatim i raznolikim običajima koji spajaju vjeru, obitelj i zajednicu. Kroz simboliku pisanica, svjetlosti, proljetnog buđenja i zajedničkog stola, Uskrs nas podsjeća na snagu nade, obnove i ljubavi – temeljnih vrijednosti koje nas povezuju i obogaćuju.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Gastro kutak

Tjestenina s kozicama u kremastom umaku od češnjaka i limuna

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi tanjur tjestenine s kozicama. Tjestenina je prekrivena kremastim umakom, a na vrhu se nalazi nekoliko kozica. Kozice su ravnomjerno raspoređene po tjestenini, a umak izgleda bogato i kremasto. Na lijevoj strani fotografije vidi se mali dio zdjelice s nasjeckanim svježim peršinom.
Foto: DALL·E

Tjestenina s kozicama u kremastom umaku od češnjaka i limuna je elegantno i ukusno jelo koje spaja svježinu mora s bogatim, aromatičnim umakom. Tjestenina, najčešće fettuccine ili linguine, kuha se al dente i zatim se miješa s kremastim umakom napravljenim od maslaca, slatkog vrhnja, svježe iscijeđenog limunovog soka, naribane limunove korice i protisnutog češnjaka

Sastojci (za 2 osobe):

  • 200 g tjestenine (otprilike 2 šalice suhe tjestenine)
  • 1 šalica očišćenih kozica (oko 200–250 g)
  • 2 žlice maslinovog ulja
  • 1 žlica maslaca
  • 3 režnja češnjaka (sitno sjeckana ili protisnuta)
  • pola šalice vrhnja za kuhanje
  • sok pola limuna
  • 1 žličica limunove korice
  • sol i papar po ukusu
  • 2 žlice ribanog parmezana (po želji)
  • svježi peršin za posipanje

Priprema:

Skuhajte tjesteninu prema uputama na pakiranju. Ocijedite i sačuvajte malo vode od kuhanja (oko četvrtina šalice).

U tavi zagrijte maslinovo ulje i maslac. Dodajte češnjak i pirjajte 30 sekundi, pazeći da ne zagori.

Dodajte kozice, posolite i popaprite. Pecite ih 2–3 minute sa svake strane, dok ne postanu ružičaste i kuhane.

Ulijte vrhnje za kuhanje i sok od limuna, dodajte limunovu koricu. Kuhajte još 2 minute, lagano miješajući.

Umiješajte kuhanu tjesteninu u umak. Po potrebi dodajte malo vode od kuhanja da se sve lijepo poveže.

Po želji dodajte parmezan i nasjeckani peršin. Poslužite toplo s kriškom limuna sa strane.

Nastavite čitati

Zdravlje i ljepota

Namirnice koje podižu energiju na prirodan način

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalaze dva drvena pladnja s hranom. Na svakom pladnju su dva sendviča s prženim jajima, šunkom, sirom i začinima. Pored sendviča su kriške rajčice i listovi zelene salate. Na desnoj strani fotografije nalazi se mala bijela zdjelica s kiselim krastavcima. Na pladnjevima su također postavljeni noževi i vilice s crnim drškama. Fotografija prikazuje ukusno pripremljene sendviče koji mogu biti zanimljivi zbog svoje prezentacije i kombinacije sastojaka.
Foto: Pixabay

Pokušajte kombinirati nekoliko od ovih namirnica tijekom dana – na primjer, zobene pahuljice s bananom za doručak, šaku badema za međuobrok, jaja i špinat za ručak. Tako ćete tijelu osigurati stalni dotok energije i poboljšati koncentraciju, produktivnost i opće blagostanje

Osjećaj umora i iscrpljenosti može biti posljedica užurbanog načina života, stresa, neredovite prehrane ili nedostatka sna.

No, umjesto da posegnemo za kofeinom ili šećerima koji pružaju kratkotrajan ‘boost’, dugoročno rješenje leži u kvalitetnim i nutritivno bogatim namirnicama koje tijelu daju stabilnu i održivu energiju.

Evo nekoliko namirnica koje prirodno podižu razinu energije.

Prva na popisu neka bude zob jer je izvrstan izvor složenih ugljikohidrata koji se polako razgrađuju, pružajući tijelu dugotrajnu energiju. Osim toga, bogata je vlaknima, magnezijem i vitaminima B skupine koji dodatno podržavaju metabolizam energije.

Nemojte zanemariti ni banane koje su prirodni izvor šećera, vlakana i kalija. Idealne su za brzi ‘snack’ prije ili nakon fizičke aktivnosti jer brzo vraćaju energiju i sprečavaju pad šećera u krvi.

Pri ruci vam trebaju biti bademi, orasi, lješnjaci te sjemenke poput chia, lana i suncokreta zbog zdravih masti, proteina i minerala poput magnezija i željeza. Daju osjećaj sitosti i postepeno otpuštaju energiju kroz dan.

Jaja su bogata proteinima i esencijalnim aminokiselinama, a uz to sadrže kolin – nutrijent važan za rad mozga i živčanog sustava. Odličan su izbor za doručak ili međuobrok.

U umjerenim količinama, tamna čokolada (s visokim udjelom kakaa) može poboljšati raspoloženje i razinu energije. Kakao sadrži teobromin, prirodni stimulans sličan kofeinu, ali blažeg djelovanja.

Grahorice (leća, slanutak, grah) sadrže kombinaciju proteina, složenih ugljikohidrata i željeza – ključnih za izgradnju mišića i održavanje razine energije. Zbog visokog udjela vlakana, energiju otpuštaju polagano i ravnomjerno.

Špinat i lisnato povrće odličan su izvor željeza, kalcija i vitamina C. Željezo pomaže u prijenosu kisika kroz tijelo, a njegov manjak često uzrokuje umor i slabost.

Hidratacija je ključna za energiju. Dehidracija može dovesti do osjećaja tromosti. Osim vode, zeleni čaj sadrži kofein i antioksidanse koji potiču budnost bez naglog ‘pada’ kao kod kave.

Pokušajte kombinirati nekoliko od ovih namirnica tijekom dana – na primjer, zobene pahuljice s bananom za doručak, šaku badema za međuobrok, jaja i špinat za ručak. Tako ćete tijelu osigurati stalni dotok energije i poboljšati koncentraciju, produktivnost i opće blagostanje.

Nastavite čitati

Gastro kutak

Uskrsna pita sa šunkom i sirom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi quiche, slana pita s nadjevom od sira i šunke. Quiche je zlatno-smeđe boje s hrskavom korom, a na vrhu su vidljivi mjehurići od pečenja. Jedan trokutasti komad quichea izrezan je i postavljen na tanjur, dok ostatak pite ostaje na većem tanjuru. Oko quichea su raspoređeni listići peršina kao dekoracija. Fotografija prikazuje ukusno pripremljeno jelo koje može poslužiti kao inspiracija za kuhanje ili prezentaciju hrane.
Foto: DALL·E

Uskrsna pita sa šunkom i sirom je tradicionalno slano jelo koje se često priprema za Uskrs u mnogim domaćinstvima. Ova pita je bogata, sočna i mirisna, savršena kao dio uskrsnog doručka ili laganog ručka

Sastojci:

  • 1 šalica naribane šunke (ili sjeckane na kockice)
  • jedna i pol šalice svježeg sira (može i posni)
  • pola šalice kiselog vrhnja
  • pola šalice naribanog sira (gouda, edamer, trapist)
  • 3 jaja
  • 4 žlice brašna
  • 1 žličica praška za pecivo
  • 2 žlice ulja
  • sol i papar po ukusu
  • 1 žlica sjeckanog peršina ili vlasca

Priprema:

U velikoj zdjeli pomiješajte jaja, svježi sir, kiselo vrhnje i ulje. Dodajte naribanu šunku i sir, potom umiješajte brašno pomiješano s praškom za pecivo. Posolite i popaprite po ukusu, a ako želite, ubacite i malo svježeg peršina ili vlasca.

Smjesu izlijte u manji namašćen i pobrašnjen kalup (npr. četvrtasti 20×20 cm ili okrugli promjera 24 cm). Poravnajte površinu žlicom.

Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 35 minuta, dok pita ne dobije zlatno-smeđu koricu.

Pustite da se pita malo ohladi, zatim je narežite na kocke i poslužite uz kuhana jaja, rotkvice, hren ili mladi luk.

Nastavite čitati

U trendu