in MREŽA
URIHO-vci testirali turistički proizvod za OSI
Oko 15 zaposlenika najveće zaštitne radionice za osobe s invaliditetom, zagrebačkog URIHO-a, 27. i 28. siječnja boravilo je u slovenskim Brežicama kako bi testirali prvi turistički proizvod za osobe s invaliditetom u regiji, u sklopu projekta ENVIRO
Poslušaj članak
Radi se o razvoju turističkog proizvoda, odnosno razvoju zajedničke turističke destinacije Zaprešić-Brežice kojeg je osmislio Zavod za poduzetništvo, turizam i mlade Brežice, te s kojim se naglašava važnost dugoročnog i međunarodnog partnerstva između Slovenije i Hrvatske.
U sklopu ovog projekta koji je sufinanciran iz Europskih fondova preko programa Interreg Slovenija-Hrvatska, uspostavit će se dva interpretacijska centra, jedan u Zaprešiću u kući Marof i jedan u Brežicama u staroj Kušljanovoj vili, više od 100 godina staroj kući koja je obnovljena, a u kojoj će se nalaziti interpretacijski centar nazvan Vila Envira.
U Kušljanovoj vili će se nalaziti MSOE – turistički proizvod temeljen na inovativnom konceptu povezivanja turizma, okoliša i energetike, dok će u Zaprešiću ponuda obuhvatiti razgledavanje kompleksa Novih Jelačićevih dvora.
Centri će biti međusobno povezani te nadopunjeni edukativnim i promotivnim sadržajima dostupnima i osobama s različitim vrstama invaliditeta.
Prilagođenost i pristupačnost tog turističkog paketa osobama s invaliditetom otišli su provjeriti radnici Ustanove URIHO.
Neposredno nakon dolaska u Brežice sudionicima je predstavljen projekt, a gostima iz Zagreba obratio se voditelj projekta kazavši kako su ljudi dovedeni kako bi testirali turističku ponudu te dali povratne informacije o tome koliko je ista pristupačna za osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Brežički župan Ivan Molan zahvalio je prisutnima što su se uključili u ovaj hvalevrijedan projekt.
– Napravili smo dosta projekata za koje smo dobili međunarodna sredstva. U sklopu ovog projekta otvorit će se dva interpretacijska centra, jedan kod nas u Brežicama i onaj u Zaprešiću. Projekt je usmjeren na održivi razvoj, turizam i učenje o ekologiji kao i o očuvanju voda, a usmjeren je na pristupačnost osoba s invaliditetom – istaknuo je Molan.
Nakon kratkog predstavljanja projekta sudionici su se zaputili u hidroelektranu Brežice gdje im je objašnjen princip rada hidroelektrane i solarne elektrane te prikazan sam proces izgradnje pojedinih pogona.
Po završetku obilaska hidroelektrane sudionici su se zaputili na razgledavanje Dvorca Brežice koji se nalazi u sklopu Posavskog Muzeja Brežice. Ondje su, između ostalog, mogli vidjeti slavnu Vitešku dvoranu čija im je povijest nastanka detaljno objašnjena. Posebnu pozornost posjetitelja privukao je strop Viteške dvorane koji je u potpunosti oslikan motivima antičke mitologije.
Muzej u okviru Dvorca Brežice je prilagođen osobama u kolicima u vidu premještajuće rampe. Isto tako, u sklopu dvorca postoji i lift za osobe s invaliditetom. Na taj način im je omogućeno da uživaju u ljepotama dvorca, te da istraže bogatu povijest Brežica koju ovaj dvorac i muzej skrivaju.
U podrumu dvorca, do kojeg također vozi lift, nalazi se Grajska klet – vinski podrum u kojem su sudionici mogli uživati u degustaciji lokalnih vina nekoliko poznatih slovenskih vinara. Uz vrhunsko vino, također je poslužena i plata domaćih suhomesnatih proizvoda i ostalih narezaka iz proizvodnje jedne od vinarija čije su vino sudionici probali.
Nakon napornog dana, uslijedilo je opuštanje u termama Paradiso, gdje su sudionici bili smješteni i mogli se kuptati u bazenu ili koristiti saunu. Mala zamjerka u hotelu Paradiso bila je ta što tuševi nemaju zidni držač, što predstavlja opasnost od pada za osobu s invaliditetom.
Drugi dan sudionici su se zaputili u Zaprešić gdje su obišli Nove dvore Jelačićeve u kojima će se nalaziti Zaprešićki interpretacijski centar.
Prvo su obišli Vršilnicu gdje se nekada davno na imanju bana Jelačića vršilo žito. Ovaj povijesni objekt je nakon potpune obnove 2018. godine pretvoren u moderan multimedijalni i izložbeni prostor. Danas služi kao prostor za koncerte, predstave, izložbe, poslovne skupove i vjenčanja. Tu se mogla vidjeti maketa cijelog imanja, kao i izložba Udruženja arhitekata Zagrebačke županije koji su izgradili idejno rješenje za zaprešićki bazen.
Osim toga, svi prisutni obišli su i Muzej Matije Skurjenija u kojem su mogli vidjeti slike, predmete i tekstove iz života Bana Josipa Jelačića. Na prvom katu muzeja mogla se pogledati gostujuća izložba Gonzi, dok se na drugom katu mogao vidjeti stalni postav Matije Skurjenija, nadrealističnog slikara koji je većinu svojih slika sanjao, a potom skicirao.
U sklopu muzeja trenutno se nalazi i turistički informativni centar koji će biti u kući Marof kada se ista obnovi. Isto tako, obišli su i Kuružnjak koji je obnovljen te će se u njemu održavati koncerti i predstave.
Tu je također i gospodarska zgrada u kojoj će nakon obnove biti OPG-ovi sa zaprešićkog područja te će se tamo prodavati njihovi proizvodi.
Samo imanje Bana Josipa Jelačića proteže se 20 hektara. Nešto dalje od spomeničkog kompleksa Novih dvora nalazi se dvorac koji će se obnoviti sredstvima koja su osigurana provedbom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja.
U obnovljenom dvorcu nalazit će se spomen soba bana Josipa Jelačića u kojoj će se nalaziti vrijedna zbirka predmeta koju je Grad Zaprešić otkupio. Između ostalog, među tom zbirkom predmeta nalazi se i Povelja o ukidanju kmetstva iz 1948. godine.
Nedaleko do dvorca nalazi se i neogotička kapelica Svetog Josipa koju je ban Josip Jelačić sagradio sam, a malo dalje nalazi se i grobnica obitelji Jelačić koja je djelo arhitekta Hermanna Bolléa, a djelomično je napravljena od kamena sa Zagrebačke katedrale.
Obilaskom perivoja, odnosno parka, testirana je pristupačnost staze na tom području.
Nakon obilaska Novih dvora Jelačićevih posjetitelji su otišli razgledati Dvorac Lužnicu gdje je prisutnima ispričana cijela povijest tog mjesta koje je od 1924. godine u vlasništvu sestara Milosrdnica.
Sudionici su obišli samostan kao i predivan park te jezero koji se nalaze u predvorju dvorca.
Tu je isto tako testirana pristupačnost za osobe s invaliditetom. Po nekim dijelovima parka, gdje je bio šljunak, osoba u invalidskim kolicima nije mogla proći stoga bi se na tome trebalo poraditi.
– Ovaj projekt šalje poruku da više nema granica niti barijera bilo kakve vrste. Sada se možemo povezivati više, pogotovo Brežice i Zaprešić koje su susjedne općine. Tu ima puno potencijala za iskoristiti kako turistički, tako i gospodarski. Prekogranična suradnja također će povećati otpornost regije te istovremeno povećati konkurentnost područja i turističke ponude na međunarodnoj razini, a istodobno će imati i pozitivan učinak na prateće usluge. Vila Envira bit će prilagođena osobama s invaliditetom kako infrastrukturno tako i sadržajem – rekao je Damjan Radanovič, predstavnik organizatora projekta.
Zbog loših vremenskih uvjeta, zadnja etapa testiranja, odlazak na jezero Zajarki, nije bio moguć.
Prijevoz osoba s invaliditetom koje su sudjelovale u testiranju osiguran je električnim kombijem koji je prilagođen njihovim potrebama, a kupljen je uz sufinanciranje iz ESRR-a u okviru programa Interreg Slovenija-Hrvatska i projekta ENVIRO.
Uz to, u okviru ovog projekta kupljena je i rampa za osobe s invaliditetom te indukcijski uređaj za osobe oštećena sluha.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Tko su Purger i Purgerica?
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
Projekt 3P III pružio pomoć za 132 osobe
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 24 sataStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji