Ususret novoj turističkoj sezoni od 26. do 28. veljače u Areni Zagreb pod sloganom ‘Brojimo prijatelje, ne godine’ održava se jubilarni 30. međunarodni GAST sajam
Poslušaj članak
Riječ je o najvećem i najznačajnijem događaju HoReCa sektora u ovom dijelu Europe. Na trodnevnom sajmu gastronomske novitete i suvremenu ugostiteljsku opremu predstavljaju izlagači iz Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Litve, Poljske, Mađarske i Bugarske.
Uz prezentacije i degustacije tijekom trajanja sajma održat će se okrugli stol ‘Ima li hrvatska gastronomija identitet ili samo jelovnik’ i kulinarsko natjecanje Caputo Pizza Cup Croatia u organizaciji Mainardi Fooda. Sajam ima i humanitarni karakter. Ove godine poznata imena iz svijeta gastronomije kuhaju za Udrugu Skip – školu rukometa i sportske aktivnosti za djecu i mlade s teškoćama kako bi se podržao njezin rad.
Po drugi put na GAST sajmu izlagač je i URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na štandu 9 ustanova se predstavlja radno-zaštitnom odjećom za kuhare, konobare, djelatnike u wellnessu i kozmetičkoj industriji te bogatim asortimanom kartonaže i tiska, kao što su kalendari, podmetači za čaše, razni formati kataloga, časopisa i brošura.
– Imamo veliki izbor radne odjeće, to su bluze, hlače, tunike, pregače, kape. Radi se o odjeći modernog dizajna u crno-bijeloj kombinaciji ili s pepita uzorkom. Odjeća je rađena od stopostotnog pamuka ili mješavine materijala – pojasnila je voditeljica marketinga u URIHO-u Ana Gospočić.
Naglasila je da je URIHO već prije dvije godine predstavio svoje proizvode na GAST sajmu i da nastup na ovom sajmu ima veliki značaj za ustanovu. Uvjerena je da će ovogodišnji GAST sajam omogućiti URIHO-u da sklopi nove poslovne ugovore te očekuje da će pogotovo biti interes za radnu odjeću za ugostiteljstvo.
– Već imamo stalne kupce, a na ovom sajmu nam se dodatno otvara prostor za plasiranje naših proizvoda. Interes za naše proizvode inače je uvijek dobar, pogotovo tvrtki koje su društveno odgovorne i koje kupnjom naših proizvoda čuvaju radna mjesta osoba s invaliditetom – objasnila je Gospočić.
URIHO ove godine obilježava 80 godina svog postojanja.
U najvećoj zaštitnoj radionici na području Republike Hrvatske od petstotinjak zaposlenih oko 60 posto su osobe s invaliditetom. Cilj URIHO-a je osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih teže zapošljivih osoba te iznalaženje novih mogućnosti njihova zapošljavanja, stvarajući pritom ugodno i poticajno radno okruženje.
– Radi se o 80 godina tradicije, kvalitete i inkluzije osoba s invaliditetom. Kroz ovu ustanovu prošlo je na tisuće osoba s invaliditetom. Ovim osobama tijekom svih ovih godina URIHO je pružio egzistenciju, ali i omogućio edukaciju za određene poslove – objasnila je Gospočić.
Naglasila je da je opstanak ove ustanove neupitan jer je ona nužna u državi.
– URIHO će se prilagođavati promjenama trendova na tržištu i vjerujem da će imati svijetlu budućnost – poručila je Gospočić.
Na prodaju radne odjeće URIHO-a osvrnula se referentica prodaje Matea Modec. Naglasila je da je veliki interes za radnu odjeću u graditeljstvu, ali među kupcima radne odjeće su i zagrebačke bolnice, pogotovo se kupuje radna odjeća za bolničke kuhinje.
– Kupci naše radne odjeće su neki hoteli na području Dubrovačke županije te manji restorani u Zagrebu, kao i poznati ‘Veliki batak’ koji se nalazi po cijeloj Hrvatskoj – pojasnila je Modec.
Naglasila je da je velika potražnja za radnom odjećom proizvedenom u URIHO-u zbog unikatnog dizajna i dobre kvalitete.
Ove godine URIHO je izradio i promotivne vrećice za GAST sajam. Međutim, suradnja URIHO-a i organizatora sajma je dugogodišnja.
– Tijekom naše suradnje URIHO je vrlo profesionalno odradio svoj posao. Za GAST sajam su u URIHO-u radili reklamne materijale, primjerice majice, ukrasne vrećice za vino… Njihovim uslugama smo prezadovoljni zbog kvalitete i profesionalnosti – rekao je direktor GAST sajma Bogdan Šarić.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
Iz SvijetaPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
In MetropolaPrije 6 dana