Ususret novoj turističkoj sezoni od 26. do 28. veljače u Areni Zagreb pod sloganom ‘Brojimo prijatelje, ne godine’ održava se jubilarni 30. međunarodni GAST sajam
Poslušaj članak
Riječ je o najvećem i najznačajnijem događaju HoReCa sektora u ovom dijelu Europe. Na trodnevnom sajmu gastronomske novitete i suvremenu ugostiteljsku opremu predstavljaju izlagači iz Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Litve, Poljske, Mađarske i Bugarske.
Uz prezentacije i degustacije tijekom trajanja sajma održat će se okrugli stol ‘Ima li hrvatska gastronomija identitet ili samo jelovnik’ i kulinarsko natjecanje Caputo Pizza Cup Croatia u organizaciji Mainardi Fooda. Sajam ima i humanitarni karakter. Ove godine poznata imena iz svijeta gastronomije kuhaju za Udrugu Skip – školu rukometa i sportske aktivnosti za djecu i mlade s teškoćama kako bi se podržao njezin rad.
Po drugi put na GAST sajmu izlagač je i URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na štandu 9 ustanova se predstavlja radno-zaštitnom odjećom za kuhare, konobare, djelatnike u wellnessu i kozmetičkoj industriji te bogatim asortimanom kartonaže i tiska, kao što su kalendari, podmetači za čaše, razni formati kataloga, časopisa i brošura.
– Imamo veliki izbor radne odjeće, to su bluze, hlače, tunike, pregače, kape. Radi se o odjeći modernog dizajna u crno-bijeloj kombinaciji ili s pepita uzorkom. Odjeća je rađena od stopostotnog pamuka ili mješavine materijala – pojasnila je voditeljica marketinga u URIHO-u Ana Gospočić.
Naglasila je da je URIHO već prije dvije godine predstavio svoje proizvode na GAST sajmu i da nastup na ovom sajmu ima veliki značaj za ustanovu. Uvjerena je da će ovogodišnji GAST sajam omogućiti URIHO-u da sklopi nove poslovne ugovore te očekuje da će pogotovo biti interes za radnu odjeću za ugostiteljstvo.
– Već imamo stalne kupce, a na ovom sajmu nam se dodatno otvara prostor za plasiranje naših proizvoda. Interes za naše proizvode inače je uvijek dobar, pogotovo tvrtki koje su društveno odgovorne i koje kupnjom naših proizvoda čuvaju radna mjesta osoba s invaliditetom – objasnila je Gospočić.
URIHO ove godine obilježava 80 godina svog postojanja.
U najvećoj zaštitnoj radionici na području Republike Hrvatske od petstotinjak zaposlenih oko 60 posto su osobe s invaliditetom. Cilj URIHO-a je osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih teže zapošljivih osoba te iznalaženje novih mogućnosti njihova zapošljavanja, stvarajući pritom ugodno i poticajno radno okruženje.
– Radi se o 80 godina tradicije, kvalitete i inkluzije osoba s invaliditetom. Kroz ovu ustanovu prošlo je na tisuće osoba s invaliditetom. Ovim osobama tijekom svih ovih godina URIHO je pružio egzistenciju, ali i omogućio edukaciju za određene poslove – objasnila je Gospočić.
Naglasila je da je opstanak ove ustanove neupitan jer je ona nužna u državi.
– URIHO će se prilagođavati promjenama trendova na tržištu i vjerujem da će imati svijetlu budućnost – poručila je Gospočić.
Na prodaju radne odjeće URIHO-a osvrnula se referentica prodaje Matea Modec. Naglasila je da je veliki interes za radnu odjeću u graditeljstvu, ali među kupcima radne odjeće su i zagrebačke bolnice, pogotovo se kupuje radna odjeća za bolničke kuhinje.
– Kupci naše radne odjeće su neki hoteli na području Dubrovačke županije te manji restorani u Zagrebu, kao i poznati ‘Veliki batak’ koji se nalazi po cijeloj Hrvatskoj – pojasnila je Modec.
Naglasila je da je velika potražnja za radnom odjećom proizvedenom u URIHO-u zbog unikatnog dizajna i dobre kvalitete.
Ove godine URIHO je izradio i promotivne vrećice za GAST sajam. Međutim, suradnja URIHO-a i organizatora sajma je dugogodišnja.
– Tijekom naše suradnje URIHO je vrlo profesionalno odradio svoj posao. Za GAST sajam su u URIHO-u radili reklamne materijale, primjerice majice, ukrasne vrećice za vino… Njihovim uslugama smo prezadovoljni zbog kvalitete i profesionalnosti – rekao je direktor GAST sajma Bogdan Šarić.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo reagirao je na medijske navode prema kojima voda u Gospiću pet mjeseci nije bila kontrolirana na PFAS spojeve, ističući da su tijekom 2026. provedena uzorkovanja te da dosadašnji rezultati ne upućuju na njihovu povišenu prisutnost
Poslušaj članak
HZJZ navodi da je voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana na PFAS spojeve 28. travnja u sklopu državnog monitoringa. Rezultati svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije, zbog čega Zavod tvrdnju da voda na području Gospića tijekom posljednjih pet mjeseci nije kontrolirana smatra netočnom.
Prema Planu državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju za 2026. godinu, parametar ‘Zbroj PFAS-ova’ dio je monitoringa parametara skupine B u svim zonama opskrbe u Hrvatskoj. Za zonu opskrbe Mrđenovac, u kojoj se nalazi Gospić, predviđena su dva uzorka. Prvi je uzet 28. travnja u Bilaju, a rezultati za 20 analiziranih PFAS-ova, uključujući njihov zbroj, bili su manji od granice kvantifikacije od 0,0015 mikrograma po litri. Drugo uzorkovanje planirano je za rujan.
Dodatna uzorkovanja provedena su i ranije. Ličke vode 23. ožujka uzorkovale su vodu na izvorištu Mrđenovac, s kojeg se opskrbljuje Gospić, kao i vodu koja se distribuira potrošačima na lokaciji MRO centar. U oba slučaja rezultati za svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije.
Zbog zabrinutosti javnosti HZJZ je 11. kolovoza proveo i izvanredno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac te kod potrošača na području Gospića. Rezultati tog uzorkovanja još nisu objavljeni, a Zavod najavljuje da će ih podijeliti s javnošću.
Analize su tijekom godine provedene i na drugim crpilištima u Ličko-senjskoj županiji. Prema HZJZ-u, rezultati sirovih voda bili su ispravni prema praćenim kemijskim parametrima, dok su zabilježene mikrobiološke neispravnosti. Sirova voda s vodocrpilišta dezinficira se prije distribucije, a voda isporučena potrošačima bila je mikrobiološki ispravna.
Od početka godine do 10. kolovoza provedeno je i 159 analiza parametara skupine A na području županije, pri čemu su dva uzorka bila neispravna zbog samih izljevnih mjesta. Nakon poduzetih mjera ponovljeni uzorci bili su sukladni.
PFAS spojevi novi su parametar redovnog monitoringa od 2026. godine pa za njih još nije moguće pratiti dugogodišnje trendove. HZJZ navodi da dosadašnji rezultati 14 analiza provedenih tijekom ove godine pokazuju da su PFAS-ovi detektirani samo u jednom uzorku, na Tonkovića vrilu, i to u koncentracijama 20 puta nižima od maksimalno dopuštenih. Utvrđena koncentracija iznosila je 0,0052 mikrograma po litri.
Na temelju raspoloživih podataka o izvorištima javne vodoopskrbe te podataka o odlagalištu Rakitovac i nelegalnom odlagalištu Bilaj, vještaci Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članovi Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju pri Ministarstvu zdravstva zaključili su da nije utvrđena mogućnost utjecaja onečišćujućih tvari s tih lokacija na izvorišta koja služe javnoj vodoopskrbi Ličko-senjske županije.
HZJZ stoga navodi da rezultati monitoringa potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode u javnim vodoopskrbnim sustavima Ličko-senjske županije. Monitoring će se nastaviti, a rezultati državnog monitoringa bit će javno dostupni građanima. Zavod pritom poziva građane da nastave pratiti upute isporučitelja vode.
– Stručnjaci HZJZ-a u potpunosti razumiju zabrinutost stanovnika Ličko-senjske županije i žele jasno poručiti da građani nisu sami u zaštiti svojega zdravlja i okoliša – poručuju iz Zavoda, naglašavajući važnost kontinuiranog utvrđivanja činjenica, stručne interpretacije nalaza i odgovornog informiranja javnosti na temelju provjerenih podataka.
Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja
Poslušaj članak
Povodom slučaja u kojemu je policijski službenik sa službenog plovila bacio psa u otvoreno more kod mjesta Kraj na Pašmanu, što je zabilježeno na šokantnoj videosnimci koja kruži medijima i društvenim mrežama, udruga Prijatelji životinja podnijela je Ministarstvu unutarnjih poslova službenu prijavu i zahtjev za provođenje unutarnje istrage.
Kako navode u Udruzi, ovaj incident, oko kojega je sama policija naknadno redefinirala svoje službeno priopćenje, otvara ozbiljna pitanja o protokolima postupanja prema životinjama u kriznim situacijama.
Prijatelji životinja ukazuju da je na videosnimci koja je preplavila medije vidljivo postupanje policijskog službenika prema psu koje je izazvalo opravdano zgražanje brojnih građana. Ističu da su dodatnu zabrinutost unijele oprečne i zbunjujuće informacije o tome tko je i kada stvarno zbrinuo psa, pri čemu je policija tek pod pritiskom svjedočanstava građana i medijskih napisa priznala da su preplašenog psa iz mora zapravo prve izvukle i nahranile privatne osobe na plaži, dok je pas cijelu noć proveo sam na jedrilici.
– Želimo jasno naglasiti da ovo nipošto ne bi smjela biti slika policije u Hrvatskoj. Podsjećamo na brojne situacije u kojima upravo policijski službenici požrtvovno pomažu i spašavaju napuštene i ugrožene životinje na terenu. Također, podsjećamo i da psi u kriznim situacijama svakodnevno spašavaju ljudske živote, čega su u MUP-u itekako svjesni. Nadamo se da je ovdje riječ o izoliranom slučaju pojedinca, no upravo zbog očuvanja ugleda cjelokupnog policijskog sustava i povjerenja građana, ovaj događaj zahtijeva transparentan i profesionalan pravni epilog – poručuju iz Udruge.
Dodaju i da je pas živo, osjetilno biće, koje osjeća strah i bol, te da je zakonska i civilizacijska obaveza da se prema njemu tako i postupa. Pritom naglašavaju da životinja ni na koji način nije i ne može biti kriva za sudbinu, postupke ili način života svojeg skrbnika.
Slijedom svega navedenoga, Prijatelji životinja su u svojoj službenoj prijavi nadležnim službama MUP-a izričito zatražili hitno provođenje detaljne unutarnje istrage kako bi se utvrdile sve okolnosti postupanja navedenog policijskog službenika te, ako se istragom dokažu propusti i prekoračenje ovlasti, pokretanje odgovarajućih stegovnih postupka i sankcioniranje.
Također, traže utvrđivanje odgovornosti unutar policijske postaje zbog propusta u službenom protokolu zbrinjavanja životinje, kao i zbog plasiranja inicijalnih, pokazalo se, netočnih i zbunjujućih informacija u javnost o sudbini psa. Naposljetku, zatražili su službenu i provjerenu informaciju o tome gdje se pas sada točno nalazi i u kakvom je zdravstvenom i psihofizičkom stanju budući da javnost s pravom insistira na potvrdi da je životinja konačno na sigurnom i adekvatno zbrinuta.
Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja.
Alma Career Croatia provela je anketu, u kojoj je sudjelovalo više od 650 ljudi, o tome gdje završava poslovna pristojnost, a počinje potreba za mirom tijekom godišnjeg odmora
Poslušaj članak
Godišnji odmor vrijeme je za predah od poslovnih obveza, ali i ljudi s kojima ih dijelimo. No, ponekad nam se kolege nađu na putu i ondje gdje ih najmanje očekujemo, primjerice na plaži. A što ako među ručnicima, suncobranima i ležaljkama vidimo šefa?
Kako bi Hrvati reagirali u takvoj situaciji, bi li mu prišli, samo ga pozdravili ili pokušali ostati neprimijećeni, istražila je međunarodna tvrtka Alma Career Croatia, u Hrvatskoj prepoznatljiva po portalu MojPosao. U anketi je sudjelovalo više od 650 ispitanika.
Kratak razgovor ili samo pozdrav
Najveći dio Hrvata, njih 40%, tvrdi da bi šefu uljudno prišli i kratko s njim popričali. Smatraju kako je u pitanju osnovna kultura, no pritom ističu da razgovor ne bi imao veze s poslom. Zadržali bi se na ugodnom i kratkom čavrljanju, u opuštenoj atmosferi.
Gotovo podjednak broj građana (39%), šefa bi tek kratko pozdravio, bez zadržavanja, a zatim nastavio svojim putem. Takav znak pristojnosti smatraju sasvim dovoljnim, napominjući kako i nadređeni tijekom odmora imaju pravo na privatnost i vlastiti mir.
Neki bi ipak radije ostali neprimijećeni
Ipak, ne gledaju svi jednako blagonaklono na mogućnost susreta sa šefom izvan radnog okruženja. Tako 13% Hrvata priznaje da ne bi učinilo baš ništa, nadajući se da ih šef neće primijetiti. Kako objašnjavaju, s njim provode sasvim dovoljno vremena na poslu, pa druženje ne žele nastavljati i tijekom godišnjeg odmora.
Neki bi otišli i korak dalje. Naime, 8% ispitanika tvrdi kako ne bi čekalo da vidi hoće li ih šef primijetiti, već bi se odmah udaljilo, i to ‘glavom bez obzira’.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.