Ova inicijativa omogućuje majkama da anonimno i sigurno ostave neželjenu novorođenčad, pružajući im priliku za novi život

Poslušaj članak

Udruga Betlehem Zagreb otvorila je prvi ‘Prozor života’ u Hrvatskoj, smješten u sklopu Samostana Pohoda Marijina na zagrebačkoj Trešnjevci, uz kapelu Corpus Domini u Mošćeničkoj ulici.

Ova inicijativa omogućuje majkama da anonimno i sigurno ostave neželjenu novorođenčad, pružajući im priliku za novi život.

‘Prozor života’ opremljen je grijanim krevetićem i igračkama, a njegov sustav osigurava brzu reakciju – čim se dijete položi unutra, aktivira se alarm koji obavještava redovnice iz samostana i predsjednicu udruge Betlehem Zagreb, Albertu Vrdoljak. Nakon toga, dijete se preuzima i obavještavaju se nadležne službe.

Cilj ove inicijative nije poticanje majki na ostavljanje djece, već pružanje sigurne alternative u ekstremnim situacijama.

Nažalost, svake godine u Hrvatskoj bilježimo nekoliko slučajeva čedomorstva, kao i napuštanja djece na otvorenom, gdje su izložena hladnoći i drugim opasnostima. ‘Prozor života’ nastoji spriječiti takve tragične sudbine i omogućiti novorođenčadi siguran početak.

Slični ‘Prozori života’ već postoje u mnogim europskim zemljama, uključujući Njemačku, Poljsku, Češku, Italiju, Rusiju, Švicarsku, Belgiju i Litvu.

Udruga Betlehem Zagreb već desetak godina skrbi za majke i djecu u potrebi te pruža utočište žrtvama obiteljskog nasilja. Otvaranjem ‘Prozora života’ žele dodatno zaštititi najranjivije i osigurati im sigurnu budućnost.

Financijska potpora po projektu kreće se od minimalno 700 eura do maksimalno 55.000 eura, a prijavitelji mogu prijaviti i ugovoriti samo jedan projekt

Poslušaj članak

Zagrebačka županija raspisala je javni natječaj vrijedan 380 tisuća eura za financiranje programa i projekata od zdravstvenog, socijalnog i humanitarnog značaja u 2025. godini.

Prijave su otvorene do 28. veljače 2025. godine. U prethodnoj godini, zahvaljujući financijskoj podršci Zagrebačke županije, uspješno je realizirano 70 projekata udruga.

Cilj natječaja je provedba Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Zagrebačke županije u skladu s prioritetnim područjima u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

Podržani programi uključuju rano otkrivanje zloćudnih i kroničnih bolesti, unapređenje zdravlja djece i mladih, prevenciju i suzbijanje bolesti ovisnosti, zdravstvene programe i projekte usmjerene na očuvanje i poboljšanje zdravlja, socijalne i humanitarne projekte, psihosocijalnu pomoć i prevenciju neprihvatljivog ponašanja djece i mladih, projekte koji unapređuju kvalitetu života osoba s invaliditetom, programe usmjerene na promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, brigu o socijalnim potrebama članova umirovljeničkih udruga te poboljšanje kvalitete života umirovljenika, poticanje aktivnog življenja, resocijalizaciju i integraciju starijih osoba, organizaciju i provedbu pomoći djeci i odraslima – žrtvama nasilja u obitelji, savjetovališta za žrtve nasilja.

Prijaviti se mogu udruge i druge neprofitne organizacije registrirane u Registru neprofitnih organizacija, koje djeluju na području Zagrebačke županije i imaju kapacitete za provedbu programa javnih potreba i pružanje socijalnih usluga.

Projekt ili program mora obuhvaćati osobe s prebivalištem u Zagrebačkoj županiji, a njegovo provođenje traje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine.

Poseban naglasak stavlja se na projekte zaštite od nasilja u obitelji te brigu za umirovljenike i starije osobe.

Financijska potpora po projektu kreće se od minimalno 700 eura do maksimalno 55.000 eura, a prijavitelji mogu prijaviti i ugovoriti samo jedan projekt.

Upute za prijavitelje i potrebni obrasci dostupni su ovdje, a više informacija može se dobiti na i.paser@zagrebacka-zupanija.hr ili brojevima telefona 01/6009-485 i 01/6052-865.

Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima

Poslušaj članak

Kako bi se potaknulo doniranje hrane i smanjilo njezino bacanje, u Hrvatskoj su otvorene Banke hrane. Trenutno ih je devet, a osam ih vode društva Crvenoga križa: Zagreb, Osijek, Karlovac, Koprivnica, Virovitica, Požega, Čakovec te Krapinsko-zagorska županija.

Banke hrane su organizacije koje omogućuju prikupljanje i distribuciju hrane osobama u potrebi. Njihovo djelovanje uključuje suradnju s donatorima, upravljanje informacijskim sustavom za donacije, promociju doniranja hrane te koordinaciju distribucije. Donatori, poput proizvođača i trgovačkih lanaca, doniraju viškove hrane koji se zatim distribuiraju putem sustava Crvenoga križa. Ove aktivnosti ne samo da pomažu socijalno ugroženim skupinama, već i pridonose smanjenju otpada i promoviranju održivog upravljanja resursima.

Prva Banka hrane u Hrvatskoj otvorena je prije više od godinu dana u Zagrebu, pri Gradskom društvu Crvenoga križa Zagreb.

– Banka hrane je nadogradnja našeg postojećeg sustava Socijalnog dućana. Od otvaranja Banke hrane do danas prikupljeno je 225.641,57 kg hrane i neprehrambenih proizvoda, ukupne vrijednosti 616.892,72 eura. Trenutno skrbimo o 675 korisnika, odnosno 376 kućanstava. Paketi hrane korisnicima se dodjeljuju mjesečno, prema prethodno upućenom pozivu – pojasnio je Petar Penava, ravnatelj zagrebačkog Crvenog križa.

Banku hrane vodi i Gradsko društvo Crvenoga križa Osijek. Ravnateljica Martina Hećimović ističe kako su iskustva u prvih devet mjeseci rada pozitivna.

– Svijest o važnosti sprečavanja bacanja hrane i njenog doniranja još nije dovoljno raširena, no centralizirani sustav Banke hrane poboljšao je komunikaciju između donatora i posrednika, omogućio bolje usklađivanje ponude i potražnje te plansku distribuciju krajnjim korisnicima – kazala je.

Unatoč pozitivnim rezultatima, obje Banke hrane suočavaju se s izazovima. Zagrebačka Banka hrane često se suočava s manjkom prehrambenih proizvoda dugog roka trajanja i higijenskih potrepština. Ovaj problem rješava se prijavama na EU fondove, poput FEAD-a.

U Osijeku je glavni izazov financijska održivost.

– Iako je Ministarstvo poljoprivrede podržalo uspostavu i opremanje banaka hrane, svakodnevno vođenje iziskuje značajna sredstva. Redoviti modeli sufinanciranja bili bi od velike pomoći, omogućili bi širenje aktivnosti i unapređenje digitalne platforme za donatore – naglasila je Hećimović.

Korisnici su iznimno zadovoljni jer im je pomoć redovitija i raznolikija.

– Paketi hrane nisu unificirani jer sadržaj ovisi o trenutnim donacijama. Suradnja s donatorima je pozitivna, jer im doniranje viškova hrane pomaže riješiti logističke i financijske izazove – dodao je Penava.

No, na istoku Hrvatske svijest o doniranju hrane još nije dostatno razvijena.

– Veliki proizvođači rijetko doniraju hranu blizu isteka roka trajanja, dok su trgovački lanci nešto aktivniji – istaknula je Hećimović.

Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima.

Godišnje se u Hrvatskoj baci 71 kilogram hrane po stanovniku, što čini ukupno 286.000 tona hrane, od čega je 106.000 tona jestivo. Najveći dio otpada (76  posto) nastaje u kućanstvima. Projekti poput Banke hrane stvaraju mrežu podrške i pomažu da se hrana tretira kao dragocjen resurs, a ne otpad.

Svaka spašena namirnica doprinosi ne samo pojedincu, već i održivijem društvu.