Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja
Svjetski dan bubrega obilježen je javnozdravstvenom akcijom 13. ožujka 2025. u Zagrebu, na Cvjetnom trgu, u organizaciji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplataciju Hrvatskog liječničkog zbora (HDNDT), Hrvatske udruge nefroloških medicinskih sestara i tehničara (HUNMST), KoHOM – koordinacije Hrvatske obiteljske medicine, Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara (HDND) i suorganizaciji Grada Zagreba, kako bi se ukazalo na opasnosti kroničnih bubrežnih bolesti (KBB) te upozorilo na važnost ranog prepoznavanja bolesti.
Građani su tijekom obilježavanja na Cvjetnom trgu imali mogućnost provjeriti tlak i razinu šećera, a mogli su i pitati nadležne doktore u vezi česte kronične bubrežne bolesti, koju se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca. Takvo stanje dovodi do situacije u kojoj bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Naime, nakupljanje otpadnih produkata i viška tekućine može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.
Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti peti vodeći uzrok smrtnosti do 2040. godine.
Na konferenciji za medije održanoj u četvrtak sudjelovali su predstavnici Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, HDNDT, HUNMST, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te predstavnica suorganizatora i pokrovitelja Grada Zagreba.
Moglo se saznati da je kronična bubrežna bolest (KBB) česta i opasna, da pogađa približno deset posto odrasle populacije, da ne daje simptome u ranim stajima te da je rizični čimbenik za nastanak srčanožilnih bolesti i preuranjenu smrt. Bolest otkriva na temelju jednostavnih nalaza iz krvi i mokraće.
Glavni rizični čimbenici za bubrežnu bolest su šećerna bolest (dijabetes), povišen arterijski tlak (hipertenzija), srčanožilna bolest, debljina, obiteljska anamneza bubrežne bolesti. Kako su pod većim rizikom od obolijevanja osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti, preporuka je da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika, kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Na konferenciji za medije je, između ostalog, naglašeno da se simptomi kronične bubrežne bolesti razvijaju polako i postupno pa ih u početnim stadijima često nema ili budu neprepoznati.
U takvoj ranoj fazi, nepravilna bubrežna funkcija može se otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, koja može pokazivati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
– Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža – pojašnjeno je na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja, a to su: važnost tjelesne aktivnosti; redovita kontroliranje krvnog tlaka; redovita kontrola šećeri u krvi; zdrava prehrana, smanjenje unosa soli i kontrola tjelesne težine; održavanje zdravog unosa tekućine; zabrana pušenja i boravka u pušačkim prostorima; štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjet s liječnikom oko lijekova.
Preporuka je da se ljudi odazovu jednostavnim, neinvazivnim i jeftinim testovima za osobe s velikim rizikom: mjerenje krvnog tlaka radi otkrivanja hipertenzije; indeks tjelesne mase (ITM), koji je procjena tjelesnih masti na temelju visine i mase (tjelesna masa u kilogramima / kvadrat tjelesne visine u metrima); analiza mokraće: određivanje bjelančevina u mokraći – albumina (albuminurija) radi procjene bubrežnog oštećenja.
Poželjno je odrediti omjer albumini/kreatinin u mokraći (uACR); krvni testovi – glikozilirani hemoglobin ili glukoza natašte ili u bilo koje vrijeme radi otkrivanja šećerne bolesti tipa 2, kao i serumski kreatinin zbog glomerulske filtracije (eGFR) te radi procjene bubrežne funkcije.