U tijeku je samostalna izložba slika Marijana Vlahovića pod nazivom ‘Zimski motivi’, koju organizira Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba)
Poslušaj članak
Sve je počelo svečanim otvorenjem 18. prosinca 2024. u popodnevnim satima, u okviru trogodišnjeg programa Arturiranje, koji sufinancira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Kako smo imali prilike saznati na samom otvorenju, Marijan Vlahović rođen je u Zagrebu, tada bajkovitom predgrađu Trešnjevci.
Prve likovne smjernice dobio je tek u Učiteljskoj školi 50-ih godina 20. stoljeća od vrsnih pedagoga, od Vesne Bernardi do Branka Ružića. Njegovo prvo radno mjesto kao mladog učitelja, supruga i oca bilo je Gotalovo, zabačeno seoce uz samu mađarsku granicu, u kojem je mogao uživati zajedno s obitelji u nepreglednim prostranstvima podravskih ravnica i šibika uz moćnu Dravu. Bilo je to vrijeme kada je sklopio doživotna prijateljstva s marljivim ljudima toga kraja, a posebno s nekim od danas najvećih umjetnika hrvatske naivne umjetnosti, kao što su Mijo Kovačić, Ivan i Štef Večenaj, Josip Generalić i Martin Mehkek.
– Upravo su oni zaslužni za njegove prve slikarske pokušaje, dok slikarstvo u maniri naivne umjetnosti postaje temelj njegovih prvih 15-ak godina te možda i trajan, prepoznatljiv i samosvojan biljeg i potka cijelog njegovog slikarskog opusa – stoji u letku UIR Zagreba.
Povratkom u Zagrebu 1966. godine pružila mu se prilika češće posjećivati izložbe, na kojima dobiva priliku upoznavati se s novim slikarskim stilovima i tehnikama.
Još 70-ih godina prošlog stoljeća Vlahović redovito je sudjelovao na skupnim izložbama, a priređivao je i znatan broj samostalnih izložbi. Tijekom života putovao je, tako da su njegove slike našle put i do inozemnih zemalja poput Njemačke, Slovačke, Francuske, SAD-a, Australije i Japana.
– Tematski je uvjetovan svojim doživljajem i interpretacijom svijeta, kako svojeg intimnog, tako i svijeta društvenih previranja oko sebe. Najviše je vezan uz pejzaže i tradicije, a donosi ih uz realizam i simboliku gdje prirodu uvijek slika vjerno i veliko, dok su ljudi u njoj većinom samo stilizirane sjene (čak i kad su glavni likovi!), kao nagovještaj i podsjetnik na njihovu stalnu prolaznost i nevažnost u svijetu – istaknuto je u letku.
Slikarski opus Marijana Vlahovića ponajviše je na spomenutoj izložbi ispunjen cvjetovima kukurijeka, ali i adventskim i božićnim motivima, koji ga podsjećaju na djetinjstvo i drage ljude. Slikarske tehnike koje je primijenio su ulje i akril na staklu, platnu i mediapanu, akvarel, suha kreda na papiru.
Iz svojeg bogatog opusa radova Vlahović je izdvojio za izložbu prigodne motive za ovo doba godine – Zimske motive, ‘koji se provlače od njegovih sjećanja na djetinjstvo u Zagrebu i mladost u Podravini, da bi s vremenom postupno prerasli u motive kukurijeka bremenitog simbolikom nove nade u ponovno buđenje života, neuništivost, ustrajnost, uskrsnuće, i u najtežim i najnevjerojatnijim okolnostima’.
Ne zaboravimo napomenuti da je Vlahović i ovogodišnji dobitnik Priznanja za 35. godina neprekidnog članstva u Udruzi invalida rada Zagreba.
Vlahović je nakon predstavljanja svojih radova, ne samo kao slikar, već i kao bivši ravnatelj Osnovne škole Ivan Gundulić u Zagrebu, za kraj konstatirao, vrlo dirnut dolaskom tako velikog broja posjetioca, da su uz sve slike upravo njegovi bivši učenici najvredniji biseri i dragulji njegova života, na koje je prenio svoje iskustvo i znanje, a oni imaju zadatak da ih prenose nadalje na svoju obitelj, djecu i najbliže.
Svečano otvorenje proteklo je u radosnom tonu, a svima je bilo drago da su sudjelovali u tako značajnom trenutku čovjeka koji je svoj dugi život obilježio i zajedničkim druženjem s dragim ljudima u sklopu vrlo značajne izložbe organizirane njemu u čast, njegovom djelu i njegovim godinama.
Izložba otvara prostor za promišljanje odnosa između ljudske intuicije, tradicijskog stvaralaštva i suvremenih algoritamskih procesa
Centar za kulturu Trešnjevka najavljuje izložbu ‘Umjetna inteligencija danas – prisutnost nevidljivog’ umjetnika Edite i Tomice Golubana, koja će se održati u galeriji Modulor od 21. do 30. travnja 2026. godine. Izložba se bavi jednim od ključnih pitanja suvremenog trenutka – odnosom umjetne inteligencije i ljudske kreativnosti. Svečano otvorenje izložbe bit će u utorak, 21. travnja u 18 sati u galeriji Modulor (Park Stara Trešnjevka 1).
Izložba otvara prostor za promišljanje odnosa između ljudske intuicije, tradicijskog stvaralaštva i suvremenih algoritamskih procesa, usmjeravajući pažnju na transformacije koje oblikuju suvremeno razumijevanje slike, geste i autorstva. U središtu interesa nije tehnologija kao alat, već način na koji ona mijenja sam proces stvaranja i percepcije umjetničkog djela.
– Živimo u vremenu prijelaza u kojem se granice između ljudske intuicije i algoritamske logike postupno otvaraju. Umjetna inteligencija više nije projekcija budućnosti, nego partner u procesu stvaranja. U tom susretu linija postaje zapis dijaloga između geste i koda, dok pogreška, slučaj i intuicija dobivaju novu vrijednost, a minimalizam otkriva koncentriranu prisutnost. Radovi tako ne prikazuju tehnologiju, nego bilježe proces nastajanja odnosa između čovjeka i stroja – ističu autori.
Polazeći od tog odnosa, izložba istražuje kako se u suvremenoj umjetničkoj praksi brišu granice između analognih i digitalnih postupaka, između ručnog rada i algoritamske generacije. Poseban naglasak stavljen je na procesualnost – na trenutke nastajanja, pogreške i transformacije koji oblikuju konačni vizualni rezultat.
Radovi Edite i Tomice Golubana istovremeno uspostavljaju dijalog s tradicijskom kulturom, materijalnošću i taktilnošću slike, čime se suvremeni tehnološki postupci ne suprotstavljaju nasljeđu, već ga reinterpretiraju. U tom spoju figurativnog i apstraktnog, kontroliranog i slučajnog, otvara se prostor u kojem se umjetnički čin promatra kao kontinuirani proces pregovaranja.
Izložba tako propituje može li i u kojem obliku tradicijska kultura zadržati svoju ulogu u suvremenom društvu, kao i na koji način umjetna inteligencija sudjeluje u redefiniranju pojma kreativnosti. Umjesto konačnih odgovora, posjetiteljima nudi prostor susreta, napetosti i mogućnosti, u kojem se značenja ne zaključuju, nego grade kroz iskustvo.
Njihov zajednički projekt osmišljen je kao intimni duo posvećen jazz standardima, a karakterizira ga suptilna improvizacija, izražen glazbeni dijalog i profinjena interpretacija
Centar za kulturu Trešnjevka poziva sve ljubitelje jazza i kvalitetne glazbe na koncert ‘The Great American Songbook’, koji će se održati u petak, 17. travnja u 19 sati u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1). Ulaz na koncert je slobodan.
Program donosi izbor iz bogate riznice američke glazbene baštine poznate pod nazivom ‘The Great American Songbook’ – neformalnog kanona jazz standarda i skladbi iz mjuzikala nastalih između 1920-ih i 1950-ih godina. Riječ je o bezvremenskim melodijama koje su oblikovale glazbenu kulturu 20. stoljeća, a vezane su uz Broadway, hollywoodske mjuzikle i Tin Pan Alley.
Na koncertu će publika imati priliku čuti interpretacije nadahnute opusima autora poput Georgea i Ire Gershwina, Colea Portera, Irvinga Berlina i Jeromea Kerna, kao i tandema Rodgers i Hart / Hammerstein te Harolda Arlena i Johnnyja Mercera, čije su skladbe obilježile ovaj kanon i ostale trajno prisutne na svjetskim pozornicama.
Koncert izvodi međunarodno afirmirana vokalistica Lucrecia Aragón, u pratnji pijanista Petra Ćulibrka. Njihov zajednički projekt osmišljen je kao intimni duo posvećen jazz standardima, a karakterizira ga suptilna improvizacija, izražen glazbeni dijalog i profinjena interpretacija.
Lucrecia Aragón je vokalistica, autorica i pedagoginja s više od 20 godina međunarodne karijere, koja je nastupala u gradovima poput Londona, New Yorka i Abu Dhabija. Njezin glazbeni izričaj ukorijenjen je u jazzu, uz utjecaje brazilske glazbe, tanga i latinoameričkog repertoara, a izvodi na više jezika, donoseći snažan emocionalni izraz.
Petar Ćulibrk, pijanist i skladatelj, surađivao je s brojnim istaknutim hrvatskim jazz glazbenicima te s Jazz orkestrom HRT-a, a dobitnik je nagrade Porin 2025. za najbolju jazz skladbu.
Koncert ‘The Great American Songbook’ donosi večer posvećenu eleganciji, emociji i bezvremenskom zvuku jazza, u interpretaciji dvoje vrhunskih glazbenika.
Članovi udruge, okupljajući se kroz glazbu, promiču sve one vrijednosti za koje se njihov predsjednik godinama zalagao
Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba) 14. travnja s početkom u 18 h, u Centru za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1) organizira tradicionalni koncert pod nazivom ‘Devet suza za Zlatka Bočkala’. Ovaj koncertni spektakl održava se u znak sjećanja na prerano preminulog predsjednika UIR-a Zlatka Bočkala koji je ostavio neizbrisiv trag u Udruzi invalida rada Zagreba.
Kako bi pokazali da njegovo djelo još uvijek živi, te da nasljeduju baštinu koju je ovaj veliki čovjek ostavio, članovi udruge, okupljajući se kroz glazbu, promiču sve one vrijednosti za koje se njihov predsjednik godinama zalagao – poštovanje i brigu za druge.
Koncert će biti organiziran u sklopu trogodišnjeg programa ‘ARTuriranje’, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Hrvatskog društva skladatelja. Ovaj hvalevrijedan događaj održat će se uz financijsku potporu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Svojim izvedbama ovaj događaj će obogatiti, i Bočkala pjesmom od zaborava oteti, amaterski glazbeni sastavi kao što su Pjevačko društvo Novi Zagreb, Pjevački mješoviti zbor „Bosana“, zavičajno društvo Sinac – Zagreb i Pjevački zbor UIR Zagreba.
Događaj će voditi Ana Tomašković, urednica i voditeljica HRT-ove emisije ‘Normalan život’ kroz koju već dugih 27 godina ukazuje na potrebe i probleme osoba s invaliditetom boreći se tako za njihovo bolje sutra.
Predsjednica UIR Zagreba biranim je riječima govorila o Bočkalu koji je kroz glazbu spajao ljude i promicao zajedništvo, naglasivši kako je ovaj događaj više od samog koncerta.
– Zlatko Bočkal bio je osoba koja je svojim predanim radom, mudrošću i empatijom oblikovala UIR Zagreba i živote svih nas koji smo ga poznavali. Njegova ljubav prema glazbi bila je više od hobija, bila je način povezivanja ljudi, način izražavanja zajedništva i radosti. Ovaj koncert nije samo glazbeni događaj, on je naša trajna uspomena na Zlatka, izraz zahvalnosti i potvrda vrijednosti koje je živio i ostavio nam u naslijeđe – istaknula je predsjednica UIR Zagreba, Nada Vorkapić.
Ovim koncertom Zlatka Bočkala otet će se od zaborava i još jednom podsjetiti na prave vrijednosti za koje se zalagao, a koje bismo svi mi trebali nasljedovati – briga za druge, poštovanje i zajedništvo, nebitno bili osoba s invaliditetom ili ne.
Inače, prema statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 31. prosinca 2025. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je 81.311 registriranih invalida rada, od kojih 16,06 % (13.056) u Gradu Zagrebu i 7,75 % (6.298) u Zagrebačkoj županiji. UIR Zagreba je na dan 31. prosinca 2025. godine imao 6.232 registrirana člana, odnosno 32,00 % ukupnog broja invalida rada registriranih na području grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Ovi podatci govore jedno – i danas nam je potreban netko u Gradu Zagrebu tko će osobama s invaliditetom pokazati poštovanje i ljudskost te vratiti osmjeh na lice. Kako bi se to ostvarilo trebamo svi učiti na primjeru Zlatka Bočkala.
Dođite i vi sutra u Centar za kulturu trešnjevka i budite dio ove tople glazbene priče. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
KulturaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana