Kultura
UIR ZAGREBA Otvorena izložba slika Marijana Vlahovića ‘Zimski motivi’
U tijeku je samostalna izložba slika Marijana Vlahovića pod nazivom ‘Zimski motivi’, koju organizira Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba)
Poslušaj članak
Sve je počelo svečanim otvorenjem 18. prosinca 2024. u popodnevnim satima, u okviru trogodišnjeg programa Arturiranje, koji sufinancira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Kako smo imali prilike saznati na samom otvorenju, Marijan Vlahović rođen je u Zagrebu, tada bajkovitom predgrađu Trešnjevci.
Prve likovne smjernice dobio je tek u Učiteljskoj školi 50-ih godina 20. stoljeća od vrsnih pedagoga, od Vesne Bernardi do Branka Ružića. Njegovo prvo radno mjesto kao mladog učitelja, supruga i oca bilo je Gotalovo, zabačeno seoce uz samu mađarsku granicu, u kojem je mogao uživati zajedno s obitelji u nepreglednim prostranstvima podravskih ravnica i šibika uz moćnu Dravu. Bilo je to vrijeme kada je sklopio doživotna prijateljstva s marljivim ljudima toga kraja, a posebno s nekim od danas najvećih umjetnika hrvatske naivne umjetnosti, kao što su Mijo Kovačić, Ivan i Štef Večenaj, Josip Generalić i Martin Mehkek.
– Upravo su oni zaslužni za njegove prve slikarske pokušaje, dok slikarstvo u maniri naivne umjetnosti postaje temelj njegovih prvih 15-ak godina te možda i trajan, prepoznatljiv i samosvojan biljeg i potka cijelog njegovog slikarskog opusa – stoji u letku UIR Zagreba.
Povratkom u Zagrebu 1966. godine pružila mu se prilika češće posjećivati izložbe, na kojima dobiva priliku upoznavati se s novim slikarskim stilovima i tehnikama.
Još 70-ih godina prošlog stoljeća Vlahović redovito je sudjelovao na skupnim izložbama, a priređivao je i znatan broj samostalnih izložbi. Tijekom života putovao je, tako da su njegove slike našle put i do inozemnih zemalja poput Njemačke, Slovačke, Francuske, SAD-a, Australije i Japana.
– Tematski je uvjetovan svojim doživljajem i interpretacijom svijeta, kako svojeg intimnog, tako i svijeta društvenih previranja oko sebe. Najviše je vezan uz pejzaže i tradicije, a donosi ih uz realizam i simboliku gdje prirodu uvijek slika vjerno i veliko, dok su ljudi u njoj većinom samo stilizirane sjene (čak i kad su glavni likovi!), kao nagovještaj i podsjetnik na njihovu stalnu prolaznost i nevažnost u svijetu – istaknuto je u letku.
Slikarski opus Marijana Vlahovića ponajviše je na spomenutoj izložbi ispunjen cvjetovima kukurijeka, ali i adventskim i božićnim motivima, koji ga podsjećaju na djetinjstvo i drage ljude. Slikarske tehnike koje je primijenio su ulje i akril na staklu, platnu i mediapanu, akvarel, suha kreda na papiru.
Iz svojeg bogatog opusa radova Vlahović je izdvojio za izložbu prigodne motive za ovo doba godine – Zimske motive, ‘koji se provlače od njegovih sjećanja na djetinjstvo u Zagrebu i mladost u Podravini, da bi s vremenom postupno prerasli u motive kukurijeka bremenitog simbolikom nove nade u ponovno buđenje života, neuništivost, ustrajnost, uskrsnuće, i u najtežim i najnevjerojatnijim okolnostima’.
Ne zaboravimo napomenuti da je Vlahović i ovogodišnji dobitnik Priznanja za 35. godina neprekidnog članstva u Udruzi invalida rada Zagreba.
Vlahović je nakon predstavljanja svojih radova, ne samo kao slikar, već i kao bivši ravnatelj Osnovne škole Ivan Gundulić u Zagrebu, za kraj konstatirao, vrlo dirnut dolaskom tako velikog broja posjetioca, da su uz sve slike upravo njegovi bivši učenici najvredniji biseri i dragulji njegova života, na koje je prenio svoje iskustvo i znanje, a oni imaju zadatak da ih prenose nadalje na svoju obitelj, djecu i najbliže.
Svečano otvorenje proteklo je u radosnom tonu, a svima je bilo drago da su sudjelovali u tako značajnom trenutku čovjeka koji je svoj dugi život obilježio i zajedničkim druženjem s dragim ljudima u sklopu vrlo značajne izložbe organizirane njemu u čast, njegovom djelu i njegovim godinama.
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba
Poslušaj članak
U Kazalištu Marina Držića 29. listopada održana je predstava „Bolje da se nisi ni rodila“ u izvedbi dramske skupine Gordogan.
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku.
Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba, a publiku je potaknula na razmišljanje o položaju osoba s invaliditetom i odnosu društva prema njima.
Ovaj projekt pokrenut je s ciljem pružanja podrške studentima s invaliditetom, kroničnim bolestima i teškoćama psihičkog zdravlja. Voditelji projekta su Sara Kalogjera i Bruno Dedo, a projekt je započeo 2025. godine nizom stručnih predavanja i dvodnevnom konferencijom „Tvoja prava nisu privilegija“. Na konferenciji su sudjelovale brojne osobe iz javnog života koje su podijelile svoja iskustva o usklađivanju privatnog života i karijere s izazovima koje donose različite teškoće.
Već u svojem prvom izdanju projekt je ostvario značajan uspjeh. Osvojio je nagradu HealthComm Award 2026. za najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu, kao i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Dubrovniku. Drugo izdanje projekta započelo je ovog listopada, a uz kazališnu predstavu uključuje i tri javne tribine te sveučilišni forum „To (ni)je moj problem“. Forum će se održati 9. studenoga na Sveučilištu u Dubrovniku, a među najavljenim gostima su Aleksandar Stanković, Gina Damjanović, Antonela Golobić i Ana Bulut Križić.
U središtu predstave „Bolje da se nisi ni rodila“ nalazi se priča Laure Begić, 20-godišnje studentice psihologije iz Zagreba kojoj je u ranom djetinjstvu dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija tipa 2. Naslov predstave nastao je iz njezina osobnog iskustva. Naime, nakon što je uz pomoć rampe i čekanja vozača uspjela ući u tramvaj, jedna joj je prolaznica uputila riječi: „Bolje da se nisi ni rodila“. Taj događaj potaknuo ju je na razmišljanje o tome kako društvo gleda na osobe s invaliditetom i doživljava li njihov život kao teret.
Iako se predstava bavi Laurinim iskustvom života s invaliditetom, njezina poruka puno je šira. Govori o odnosu svakog pojedinca prema ljudima oko sebe, o predrasudama kojih često nismo ni svjesni te o odgovornosti koju imamo za vlastite riječi i postupke. Laura kroz svoju ulogu pokazuje da se ne osjeća drukčijom od svojih vršnjaka. Iako se kreće u invalidskim kolicima, suočava se s istim svakodnevnim brigama, željama i problemima kao i drugi mladi ljudi.
Osobe s invaliditetom i dalje se susreću s brojnim preprekama koje im otežavaju svakodnevni život. Među njima su nepristupačni javni prostori, nedostatak rampi i dizala, neprilagođeni sanitarni čvorovi te problemi s korištenjem javnog prijevoza. Izazovi su prisutni i u obrazovanju, gdje često nedostaju prilagođeni prostori i potrebna podrška. Osim fizičkih prepreka, osobe s invaliditetom suočavaju se i s različitim oblicima diskriminacije, poput podcjenjivanja, oduzimanja samostalnosti i stvaranja osjećaja da ne mogu same donositi odluke o vlastitom životu.
Upravo zato kazalište i umjetnost imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o ovoj temi. Predstave poput „Bolje da se nisi ni rodila“ omogućuju publici da upozna iskustva koja možda nisu dio njezine svakodnevice i da situacije sagleda iz drukčije perspektive. Takve priče mogu potaknuti razumijevanje, ali i preispitivanje vlastitih stavova i ponašanja.
Inkluzija ne bi trebala biti samo pojam o kojem govorimo, nego način na koji se odnosimo jedni prema drugima. Promjene počinju od svakog pojedinca, od spremnosti da prepoznamo vlastite predrasude i prihvatimo različitosti.
Predstava koja je izvedena u Dubrovniku podsjetila je publiku da osobe s invaliditetom ne traže poseban tretman, nego jednake mogućnosti, poštovanje i pravo na dostojanstven život. Ponekad je upravo slušanje tuđih iskustava prvi korak prema društvu u kojem se nitko neće osjećati isključeno.
Cilj projekta „Inkluzivna kazališna bajka“ jest povećanje socijalne uključenosti ranjivih skupina kroz inkluzivne usluge u kulturi, promicanje sudjelovanja djece, mladih, starijih osoba i osoba s invaliditetom u kulturnom životu
Poslušaj članak
U Hrvatskom domu nedavno je održana uvodna konferencija projekta „Inkluzivna kazališna bajka”. Projekt provodi Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić u partnerstvu s Udrugom osoba s intelektualnim teškoćama Regoč Slavonski Brod.
U dosadašnjem razdoblju provedene su brojne aktivnosti usmjerene na promociju projekta, informiranje javnosti i jačanje kapaciteta djelatnika Dvorane za rad s ranjivim skupinama.
Jedan od prvih koraka bila je izrada vizualnog identiteta projekta, odnosno kreiranje službenog logotipa. Pripremljen je i dio promotivnih materijala koji će pridonijeti većoj vidljivosti projekta, među kojima su roll-up banner, informativni A5 letci i promotivni plakati.
Osim toga, provedene su nabave za medijsko praćenje projekta, reprezentaciju, internu edukaciju djelatnika Dvorane, usluge upravljanja provedbom projekta te promotivne materijale.
Posebna pozornost posvećena je edukaciji djelatnika Dvorane. Do sada su održane tri od ukupno četiri planirane edukacije, tijekom kojih su sudionici imali priliku proširiti svoja znanja o pristupu osobama s invaliditetom, inkluzivnom odgoju i obrazovanju kroz temu „Inkluzija: od ideje do prakse“ te o povezivanju inkluzije, kulture i umjetnosti, odnosno načinima provođenja inkluzije kroz umjetnost.
Ove edukacije važan su dio projekta jer doprinose razvoju znanja i vještina potrebnih za stvaranje pristupačnijih i uključivijih kulturnih sadržaja te kvalitetniji rad s pripadnicima ranjivih skupina.
Cilj projekta „Inkluzivna kazališna bajka“ jest povećanje socijalne uključenosti ranjivih skupina kroz inkluzivne usluge u kulturi, promicanje sudjelovanja djece, mladih, starijih osoba i osoba s invaliditetom u kulturnom životu te jačanje kapaciteta zaposlenika Dvorane.
Tijekom provedbe projekta planirano je održavanje 12 kulturno-umjetničkih radionica u kojima će sudjelovati ukupno 96 pripadnika ciljnih skupina, dok će četiri djelatnika Dvorane završiti program edukacije i stručnog usavršavanja za provedbu radionica i rad s ranjivim skupinama.
Projekt ukupne vrijednosti 266.366,03 eura provodi se u razdoblju od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus, u sklopu Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.
„Preko obzora” zvao se i prvi album zagrebačkog benda iz 2015. godine. Deset godina poslije četiri su starije pjesme dobile nove verzije na EP-u „Novi Tsunami”
Poslušaj članak
U listopadu je zagrebački bend K’o Zmaj predstavio spot za pjesmu „Preko obzora”. Njome otvaraju koncerte, a kad govore o njezinu zvuku, uz punk rock spominju i navijanje s tribina.
– Pjesma koja navija za tebe! – kažu članovi benda.
Tekst je napisao pjevač i ritam-gitarist Ozren Jurić. U njegovim se stihovima izmjenjuju gradska vreva i prizori pod Sljemenom. U gradu svi nekamo žure, a čini se kao da je svijet stao. U refrenu Jurić poziva sokola da preleti planinu jer „obzori nisu granice”. Glazbu i aranžman potpisuje cijeli bend. Uz Jurića sviraju basist Eldar Keskin, bubnjar Mario Katušić i Goran Lenac, koji svira gitaru i flautu te pjeva prateće vokale.
Jurić je pjesmu i producirao te režirao spot. Snimatelj je Goran Horvatinec, kadrove iz zraka snimio je Zoran Đuričić, a na efektima i postprodukciji radio je Vedran Jurić. Za mastering pjesme zaslužan je Antonio Kasipović.
EP „Novi Tsunami” bend je objavio na Bandcampu u srpnju 2025. Na njemu su nove verzije četiriju autorskih pjesama čije su ranije snimke povukli. Naziv izdanja duguju staroj šali unutar benda. Kad bi izmislili vlastiti žanr, bio bi to novi val pojačan punkom i metalom, pa bi se i zvao „Novi Tsunami”.
Nakon uvodne „Preko obzora” slijede „Tsunami” i „Kosac”, za koji je bend ranije objavio video sa stihovima. Za kraj su ostavili gotovo devetominutnu „Uhodu”, svoju pjesmu za fajrunt.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 6 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 4 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 5 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 6 danaSvatko od nas sutra može postati OSI