Kultura
UIR ZAGREBA Otvorena izložba slika Marijana Vlahovića ‘Zimski motivi’
U tijeku je samostalna izložba slika Marijana Vlahovića pod nazivom ‘Zimski motivi’, koju organizira Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba)
Poslušaj članak
Sve je počelo svečanim otvorenjem 18. prosinca 2024. u popodnevnim satima, u okviru trogodišnjeg programa Arturiranje, koji sufinancira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Kako smo imali prilike saznati na samom otvorenju, Marijan Vlahović rođen je u Zagrebu, tada bajkovitom predgrađu Trešnjevci.
Prve likovne smjernice dobio je tek u Učiteljskoj školi 50-ih godina 20. stoljeća od vrsnih pedagoga, od Vesne Bernardi do Branka Ružića. Njegovo prvo radno mjesto kao mladog učitelja, supruga i oca bilo je Gotalovo, zabačeno seoce uz samu mađarsku granicu, u kojem je mogao uživati zajedno s obitelji u nepreglednim prostranstvima podravskih ravnica i šibika uz moćnu Dravu. Bilo je to vrijeme kada je sklopio doživotna prijateljstva s marljivim ljudima toga kraja, a posebno s nekim od danas najvećih umjetnika hrvatske naivne umjetnosti, kao što su Mijo Kovačić, Ivan i Štef Večenaj, Josip Generalić i Martin Mehkek.
– Upravo su oni zaslužni za njegove prve slikarske pokušaje, dok slikarstvo u maniri naivne umjetnosti postaje temelj njegovih prvih 15-ak godina te možda i trajan, prepoznatljiv i samosvojan biljeg i potka cijelog njegovog slikarskog opusa – stoji u letku UIR Zagreba.
Povratkom u Zagrebu 1966. godine pružila mu se prilika češće posjećivati izložbe, na kojima dobiva priliku upoznavati se s novim slikarskim stilovima i tehnikama.
Još 70-ih godina prošlog stoljeća Vlahović redovito je sudjelovao na skupnim izložbama, a priređivao je i znatan broj samostalnih izložbi. Tijekom života putovao je, tako da su njegove slike našle put i do inozemnih zemalja poput Njemačke, Slovačke, Francuske, SAD-a, Australije i Japana.
– Tematski je uvjetovan svojim doživljajem i interpretacijom svijeta, kako svojeg intimnog, tako i svijeta društvenih previranja oko sebe. Najviše je vezan uz pejzaže i tradicije, a donosi ih uz realizam i simboliku gdje prirodu uvijek slika vjerno i veliko, dok su ljudi u njoj većinom samo stilizirane sjene (čak i kad su glavni likovi!), kao nagovještaj i podsjetnik na njihovu stalnu prolaznost i nevažnost u svijetu – istaknuto je u letku.
Slikarski opus Marijana Vlahovića ponajviše je na spomenutoj izložbi ispunjen cvjetovima kukurijeka, ali i adventskim i božićnim motivima, koji ga podsjećaju na djetinjstvo i drage ljude. Slikarske tehnike koje je primijenio su ulje i akril na staklu, platnu i mediapanu, akvarel, suha kreda na papiru.
Iz svojeg bogatog opusa radova Vlahović je izdvojio za izložbu prigodne motive za ovo doba godine – Zimske motive, ‘koji se provlače od njegovih sjećanja na djetinjstvo u Zagrebu i mladost u Podravini, da bi s vremenom postupno prerasli u motive kukurijeka bremenitog simbolikom nove nade u ponovno buđenje života, neuništivost, ustrajnost, uskrsnuće, i u najtežim i najnevjerojatnijim okolnostima’.
Ne zaboravimo napomenuti da je Vlahović i ovogodišnji dobitnik Priznanja za 35. godina neprekidnog članstva u Udruzi invalida rada Zagreba.
Vlahović je nakon predstavljanja svojih radova, ne samo kao slikar, već i kao bivši ravnatelj Osnovne škole Ivan Gundulić u Zagrebu, za kraj konstatirao, vrlo dirnut dolaskom tako velikog broja posjetioca, da su uz sve slike upravo njegovi bivši učenici najvredniji biseri i dragulji njegova života, na koje je prenio svoje iskustvo i znanje, a oni imaju zadatak da ih prenose nadalje na svoju obitelj, djecu i najbliže.
Svečano otvorenje proteklo je u radosnom tonu, a svima je bilo drago da su sudjelovali u tako značajnom trenutku čovjeka koji je svoj dugi život obilježio i zajedničkim druženjem s dragim ljudima u sklopu vrlo značajne izložbe organizirane njemu u čast, njegovom djelu i njegovim godinama.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću
Crnogorski kantautorRambo Amadeus nastupit će u zagrebačkom klubu Sax u subotu 14. studenog 2026., najavio je taj klub.
Rambo ponovo nastupa u klubu koji je do sada rasprodao nebrojeno puta, a u Palmotićevu se vraća kao prvo veliko ime nove klupske sezone u Saxu. Kultni glazbenik, kompozitor i performer predstavit će još jedan nekonvencionalni koncert i glazbu koja spaja jazz, rock, funk i satiru u jedinstveni izričaj, stoji u najavi.
Antonije Pušić, javnosti poznat kao Rambo Amadeus, na sceni se pojavio sada već davne 1988. godine.
U naslijeđe je već ostavio izuzetna autorska djela poput Jemo voli jem, Glupi hit, Urbano, samo urbano, Plastik fantastik, Otišo je svak ko valja, Turbofolk, Dik tu kava, Rano za početak, prekasno za kraj, E moj Rambo, ostara se, O’ruk, sad ga lomi ili Privatizovat.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću.
Film Radio Rambo Amadeus redatelja Dušana Varde prati razmišljanja, probe i razvoj njegove ideje iz 2022. kada je odlučio pokrenuti svoj radioprogram. Uz umjetničke cikluse Tribute samom sebi ili Kult Ličnosti u kojem se poigrava s navikama nekritičkog društva, Rambo Amadeus od koncerta pravi ritual i spektakl.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje
Upravo završena, jubilarna Međunarodna smotra folklora u Zagrebu ugostila je 35 folklornih skupina iz nekoliko zemalja svijeta koje su javnosti predstavile zavidno bogatstvo svoje kulturne baštine.
Organizatori Smotre iznimno su zadovoljni rezultatima ove međunarodne manifestacije koja bitno obogaćuje kulturni krajolik hrvatske metropole.
Tim povodom razgovarali smo s Lucijom Halužan Hačić, stručnom suradnicom za marketing zaposlenom u KUC Travno, a na samoj Smotri zaduženoj za komunikaciju s javnošću. Kao novinari portala specijaliziranog za priče o osobama s invaliditetom, Luciju dakako najprije pitamo jesu li i folkloristi s invaliditetom sudjelovali na ovogodišnjoj, 60. po redu, Međunarodnoj smotri folklora.
– Osobe s invaliditetom nisu bile aktivni sudionici, no značajnu smo pažnju posvetili tome da kao publika mogu uživati u nastupima folklornih skupina koje su nam, među ostalim, došle i iz Argentine, Italije, Tajvana te Sjedinjenih Američkih Država. Uklonili smo sve arhitektonske barijere te ovu Smotru i na taj način učinili uključivom i inkluzivnom – kaže Lucija Halužan Hačić.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje. Stoga Lucija poziva osobe s invaliditetom da se bez ikakve zadrške uključe u rad neke folklorne skupine u svojoj lokalnoj zajednici, jer to, uz sve ostalo, podrazumijeva i česta putovanja u druge gradove i zemlje.
– Apsolutno bi bilo dobro da i osobe s invaliditetom budu proaktivnije u očuvanju folklorne baštine naše zemlje. Jer ako je čovjek možda fizički indisponiran za neke zahtjevnije aktivnosti, to svakako ne znači da folklor nije za njega. U folkloru nije u pitanju samo ples, ovdje je ponajprije riječ o zajedništvu, a kroz to se zajedništvo prenose druge tradicije, primjerice narodne predaje i priče, a usto imamo i dosta glazbenika koji su osobe s invaliditetom – napominje Lucija.
Tek da podsjetimo, Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova.
U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.
Hrvatska publika tako ima ekskluzivnu priliku među prvima uživo osjetiti kaos i slobodu ovog novog, visokooktanskog projekta koji će publika imati priliku doživjeti u intimnoj i usijanoj atmosferi Boogalooa
U utorak, 21. srpnja, zagrebački klub Boogaloo postat će epicentar eksplozivne energije kada na pozornicu stupe House of Protection, a sada je potvrđeno da će večer otvoriti domaće modern metal/metalcore snage – Ocean Of Another, objavio je organizator.
House of Protection u sklopu svoje velike europske turneje prvi put stižu u Zagreb. Hrvatska publika tako ima ekskluzivnu priliku među prvima uživo osjetiti kaos i slobodu ovog novog, visokooktanskog projekta koji će publika imati priliku doživjeti u intimnoj i usijanoj atmosferi Boogalooa.
Kako bi večer bila potpuna, pobrinut će se Ocean Of Another. Ovaj zagrebački modern metal/metalcore sastav, predvođen članovima nekih od najistaknutijih domaćih bendova (Manntra, Pale Origins), savršeno se uklapa u ovu zvučnu bombu od večeri.
S preko 1,8 milijuna streamova na Spotifyju i hvaljenim konceptualnim izdanjima poput najnovijeg EP-a Loneliness of My Kin, bend je poznat po spajanju surovih, emotivnih tekstova o mentalnom zdravlju s masivnim, modernim riffovima. Nastup pred House of Protection bit će savršena demonstracija zašto slove za jedno od najvrućih regionalnih imena žestokog žanra, ocjenjuje organizator.
House of Protection je novi, beskompromisni projekt Stephena Harrisona i Arica Improte, dvojca koji je publici dobro poznat po svom revolucionarnom radu u bendu Fever 333, ali i kultnim sastavima poput The Chariot i Night Verses. Kada su odlučili pokrenuti nešto potpuno svoje, odbacili su sve žanrovske okvire i stvorili unikatnu, sirovu mješavinu hardcorea, punka i elektronike.
Da se radi o projektu najviše svjetske produkcijske klase potvrđuje i podatak da iza njihovih pjesama, poput debitantskog singla „It’s Supposed To Hurt“, producentski stoji Jordan Fish (bivši član Bring Me The Horizon).
Njihov je cilj stvoriti prostor potpune slobode i zanosa koji briše granicu između benda i publike, a pjesme poput Pulling Teeth jamče da nas 21. srpnja čeka večer čistog adrenalina.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
VijestiPrije 21 satGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Life&StylePrije 7 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 20 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu